Sveučilište u zagrebu

Fakultetskom vijeću

Predmet: Izvještaj o magistarskom radu Nensi Segarić
Na sjednici Fakultetskog vijeća održanoj 27. 10. 2009. g. imenovani smo u stručno povjerenstvo (URBROJ: 3804-140-09-2 od 2. studenog 2009. g.) za ocjenu magistarskog rada Nensi Segarić pod naslovom Pretpostavke održivog razvitka turizma na primjeru mjesta Kukljica na otoku Ugljanu. Podnosimo Vijeću sljedeći

I z v j e š t a j.

Magistarski rad Nensi Segarić, prof. soc. asistentice Filozofskog fakulteta u Zadru, Odsjek za sociologiju, pod naslovom Pretpostavke održivog razvitka turizma na primjeru mjesta Kukljica na otoku Ugljanu, napisan je na ukupno 214 stranica, a popis bibliografskih jedinica koje je kandidatkinja koristila u izradi svog rada naveden je na kraju rada i sastoji se od ukupno 67 jedinica na hrvatskom i stranim jezicima. Rad se sastoji od nekoliko poglavlja – Uvod (4-8), Održivi razvitak i uloga lokalne zajednice (8-14), Održivi razvitak turizma (14-38), Mogućnost hrvatskih otoka za održivi razvitak turizma (39-49), Pretpostavke održivog turizma u Kukljici na otoku Ugljanu (50-111), te Zaključak (112-119). Osim popisa korištene literature, u radu se nalazi i nekoliko priloga – protokoli intervjua, popis sugovornika, transkripti intervjua te sažetak rada na hrvatskom i engleskom jeziku kao i životopis pristupnice (str. 123-214).

U ovom magistarskom radu razmatra se koncept održivog turizma na primjeru manjeg naselja s određenom turističkom tradicijom. Problematiku pristupnica razmatra u različitim presjecima – gdje posebnu ulogu daje i aktivnosti lokalne zajednice. U tom smislu, u uvodnim razmatranjima pristupnica naglašava različite faze kroz koje je razvitak turizma prošao u bivšoj državi i ukazuje da je došlo krajnje vrijeme da se Hrvatska okrene ka razvoju održivog turizma kao aktivnosti koja je usklađena s mogućnostima i resursima svake sredine. Nažalost, u mnogim slučajevima upravo je lokalna zajednica onaj akter koji ne razmišlja o prijemnom kapacitetu neke sredine (carrying capacity), o povoljnom broju posjetitelja, odnosno o opterećenju resursa i turizmu interesantnih aspekata. Taj se problem posebno osjeća i na otocima, a svoja razmatranja, kandidatkinja će aplicirati na primjer mjesta Kukljica na otoku Ugljanu. Navedeno je mjesto kandidatkinja izabrala iz više razloga – mjesto još uvijek nije turistički devastirano, u njemu postoji određena turistička tradicija i razvijena infrastruktura, u mjestu su još uvijek očuvani prirodni rersursi, prirodne ljepote, turistički razvitak je određen kao jedan od najvažnijih prioriteta razvitka kraja a samo mjesto i lokalni okoliš pružaju šansu za razvoj održivog turizma. Centralni problem koji interesira kandidatkinju je sljedeći: „...budući da održivi turizam umanjuje negativne utjecaje na okoliš, društvo i kulturu, generira veću ekonomsku korist lokalnom stanovništvu te uključuje lokalno stanovništvo u odluke koje utječu na njihove živote, .... istražuje se postoje li u Kukljici pretpostavke za ovakav razvitak turizma koji bi mogao pozitivno doprinijeti očuvanju prirodne i kulturne baštine, a da se ne dovedu u pitanje ni okoliš ni kulturne vrijednosti lokalne zajednice“ (str. 6).

U sljedećem poglavlju (str. 14-35) pristupnica kroz niz potpoglavlja razmatra fenomen održivog turizma. Na prvom mjestu daje preciziranje pojmova okoliš, turistički resursi, turističke atrakcije a kritički se osvrće i na osnovne aspekte masovnog turizma ukazujući na njegovu sezonalnost te loše učinke koje masovni turizam ima na okoliš i na njegovu transformaciju, ali i transformaciju oblika ponašanja ljudi u lokalnim zajednicama. Nadalje, pristupnica razmatra povezanost održivog razvitka i održivog turizma, ukazujući da je ovaj potonji moguće razvijati jedino u okviru održivog razvitka. Također, raspravlja i o novim turističkim stilovima, alternativnim oblicima turizma, novim profilima turista te o kulturnom turizmu kao pretpostavci održivog turizma.

U narednom poglavlju (str. 39-50), pristupnica raspravlja o mogućnosti hrvatskih otoka za organiziranje održivog razvitka turizma. Ovdje se sustavno i precizno razmatraju mogućnosti hrvatskih otoka za razvoj održivog turizma i sistematiziraju se obrasci postojećeg razvitka te opcije koje stoje pred mogućim budućim scenarijima razvoja. U nastavku, u sljedećem najopsežnijem poglavlju (str. 50-112) kandidatkinja se posvećuje detaljnoj analizi mogućnosti razvitka održivog turizma u mjestu Kukljica na otoku Ugljanu. Kako je vidljivo i iz uvodne eksplikacije kao i određenja predmeta ovog magistarskog rada, u ovom se poglavlju detaljno razlažu potencijalni i postojeći oblici razvoja turizma. U tom se smislu razlažu prirodni i socijalni resursi za održivi razvitak turizma, te se izlaže plan i tijek istraživanja koje je kandidatkinja provela za potrebe izrade svog magistarskog rada. Kandidatkinja je istraživanje realizirala koristeći se kvalitativnim metodama u okviru društvenih znanosti – polustrukturiranim intervjuom – na prigdnom stratificiranom uzorku populacije. U tom smislu ukupno je intervjuiran 21 stanovnik mjesta Kukljica, različitih struka, dobi i spola, kao i 6 turista. Istraživanje je realizirano krajem 2008. i početkom 2009. godine. Osnovni zaključci iz provedenog istraživanja ukazuju na to da postoje regularni kanali participacije lokalnog stanovništva u životu lokalne zajednice, da postoji stanovito nepovjerenje u mogućnosti realizacije održivog koncepta turizma, regularnog rada turističke inspekcije, kao i da stanovništvo koje je bilo obuhvaćenio istraživanjem registrira stanovitu nejednakost u odnosu vlasti prema tipovima turističkog angažmana mještana (registrirani i neregistrirani iznajmljivači, npr.). Kandidatkinja je također konstatirala da je djelovanje dviju civilnih udruga vrlo značajno za promicanje novih ideja, dok je djelovanje lokalne vlasti u najvećem broju slučajeva ograničeno stranačkom pripadnošću i na toj osnovici profiliranju interesnog djelovanja (str. 108). Prema mišljenjima ispitanog stanovništva, tradicionalne aktivnosti u mjestu i predjelu (ribarstvo, poljoprivreda) postupno zamiru, pa se na taj način stvara potreba za ekonomskom preorijentacijom a solidnu osnovicu za to predstavlja upravo razvoj turističkih djelatnosti. Uporavo u tom smislu vidi se i mogućnost razvoja specifično usmjerenog turističkog razvitka – održivog turizma. No, da bi se takav koncept turizma mogao primijeniti, potrebno je ne samo stvoriti „dobru volju“, nego i osigurati osnovne institucionalne pretpostavke njegove realizacije (turistički programi, financijski angažmani, akumulacija sredstava, angažman lokalne zajednice, i sl.). Značajan problem na koji ukazuje kandidatkinja leži i u tome da lokalno stanovništvo prije svega – za sada - teži ostvarivanju brzog turističkog prihoda, na što jednostavniji način. U tom smislu, ispravno se upozorava na potrebu edukacije i poticanja selektivnih elemenata turstičkog razvitka.

U zaključnim razmatranjima, uzimajući u obzir sve rezultate svojih analiza, kandidatkinja konstatira da mjesto Kukljica svakako ima velike prednosti za realizaciju održivog turizma koji se sastoji prije svega u povoljnim resursima, koji su u dobrom stanju i još uvijek nenarušeni pretjeranim (turističkim) razvitkom (118), no također ukazuje i na potrebu značajnog angažiranja lokalne zajednice, ali i širih okvira koji bi trebali potaknuti poželjne a zaustavljati ili usporavati neželjene oblike razvitka. Poseban problem koji je uočen odnosi se na prošireni stav lokalne populacije iskazan kroz stav – što više turista u što kraćem vremenu zbog što boljeg profita. Takav profil „lokalnog socijalnog kapitala“ svakako nije garancija za realizaciju onih stavova na kojima počiva ideja održivog turizma.

Zaključak i prijedlog povjerenstva. Kandidatkinja Nensi Segarić, izradila je uspješan magistarski rad Pretpostavke održivog razvitka turizma na primjeru mjesta Kukljica na otoku Ugljanu u kojem je sistematično iznijela osnovne karakteristike najvažnijih elemenata koncepta održivog razvitka te kroz sociološko istraživanje bazirano na kvalitativnoj metodologiji provjerila mogućnosti primjene tog koncepta u turističkom razvitku manjeg mjesta Kukljica na otoku Ugljanu. Time je došla do vrijednih spoznaja o tome na čemu valja temeljti budući razvitak turizma u navedenom podneblju te kako ga što je moguće više približiti idejama održivosti. Ukazala je i na prepreke koje u realizaciji takvog projekta postoje te na mogućnosti prevladavanja potencijalnih otpora, prije svega na razini lokalne zajednice, ali i na potrebu edukacije, financijske pomoći i realizacije osnovnih pretpostavki razvitka održivog turizma. Kandidatkinja se u eksplikaciji problematike koristila najvažnijom literaturom (klasičnom i recentnom) domaćeg i stranog porijekla, konzultirala je i kritički evaluirala najvažnije koncepte iz područja suvremenih rasprava o turističkom razvitku koje je zatim testirala u empirijskom istraživanju provedenom 2008. i 2009. g. u području koje je istraživala. U postavljanju problematike, realizaciji istraživačkih ciljeva i korištenju teorijskih, metodoloških i konceptualnih pristupa, kandidatkinja je pokazala primjerenu zrelost, samostalnost i umješnost. Stoga je ovaj magistarski rad jedan od niza uspješnih znanstvenih radova u području sociologije turizma.

S obzirom na rečeno, predlažemo Fakultetskom vijeću Filozofskog fakulteta u Zagrebu da prihvati ovaj izvještaj o magistarskom radu Nensi Segarić, Pretpostavke održivog razvitka turizma na primjeru mjesta Kukljica na otoku Ugljanu i time omogući kandidatkinji nastavak procedure za stjecanje stupnja magistra znanosti iz područja društvenih znanosti, polje sociologija.

Povjerenstvo:

1. dr. sc. Ivan Cifrić, red. prof.

2. dr. sc. Ognjen Čaldarović, red. prof.

3. dr. sc. Inga Tomić Koludrović, red. prof., Sveučilište u Zadru

Dr. sc. Gordana Keresteš, izv. prof.

Dr. sc. Sanja Smojver-Ažić, doc. (Filozofski fakultet, Rijeka)

Dr. sc. Gordana Kuterovac-Jagodić, izv. prof.
Odsjek za psihologiju

Filozofski fakultet u Zagrebu

Vijeću poslijediplomskih studija Filozofskog fakulteta

Fakultetskom vijeću

Predmet: Izvještaj o ispunjavanju uvjeta za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskoga studija i odobrenje teme disertacije za pristupnicu mr. sc. Ivanu Macuka
Na sjednici održanoj 30. rujna 2009. godine Fakultetsko vijeće Filozofskoga fakulteta u Zagrebu imenovalo je stručno povjerenstvo koje će utvrditi ispunjava li mr. sc. Ivana Macuka uvjete za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskoga studija i može li joj se odobriti predložena tema disertacije Uloga obitelji u razvoju emocionalne regulacije i prilagodbe u ranoj adolescenciji, pod vodstvom mentorice dr. sc. Sanje Smojver-Ažić, doc. Filozofskog fakulteta u Rijeci. Na temelju uvida u priloženu dokumentaciju stručno povjerenstvo podnosi Vijeću ovaj


I Z V J E Š T A J

Mr. sc. Ivana Macuka rođena je 1977. godine u Splitu. Zaposlena je na Odjelu za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zadru kao znanstveni novak na projektu MZOŠ RH Psihosocijalni aspekti zdravlja djece i adolescenata (voditeljica dr. sc. Anita Vulić-Prtorić, izv. prof.). Fakultetskom vijeću Filozofskoga fakulteta u Zagrebu 16. srpnja 2009. godine podnijela je zahtjev za pristupanje izradi i obrani disertacije izvan doktorskoga studija i prateću dokumentaciju. Uvidom u dokumentaciju povjerenstvo je utvrdilo da pristupnica zadovoljava uvjete članka 51. stavak 1. Zakona o visokim učilištima, jer je:

1. 
   u svibnju 2007. godine stekla akademski stupanj magistra znanosti znanstvenog polja psihologija, obranivši na Filozofskom fakultetu u Zagrebu magistarski rad Uloga determinanti roditeljskog ponašanja u objašnjenju internaliziranih i eksternaliziranih problema u djece;
   
2. 
   objavila osam znanstvenih radova, sve iz područja koje je predložila kao temu disertacije. Pet od tih radova objavljeno je u časopisima s priznatom međunarodnom recenzijom (radovi pod brojevima 1, 2, 3, 5 i 6 u pristupničinu popisu radova), jedan u zborniku radova s međunarodnog znanstvenog skupa (rad pod brojem 4), a dva u časopisima s domaćom recenzijom (radovi pod brojevima 7 i 8). (Uvjet za pristupanje izradi i obrani disertacije izvan doktorskoga studija je objavljen najmanje jedan znanstveni rad u časopisu s priznatom međunarodnom recenzijom iz tematike disertacije).
   

Ocjena teme disertacije
Za temu svoje disertacije mr. sc. Ivana Macuka predložila je istraživanje pod naslovom Uloga obitelji u razvoju emocionalne regulacije i prilagodbe u ranoj adolescenciji, čije je teorijske temelje i metodološke aspekte obrazložila u priloženom sinopsisu.
Adolescencija je razdoblje čovjekova razvoja u kojem je zbog intenzivnih promjena u različitim aspektima funkcioniranja prisutan povećan rizik za teškoće u psihosocijalnoj prilagodbi, kako one internaliziranog tako i one eksternaliziranog tipa. Ističući potrebu za znanstvenim istraživanjem prilagodbe u ranoj adolescenciji, mr. sc. Ivana Macuka u sinopsisu svoje disertacije razmatra ulogu obitelji u prilagodbi djece i adolescenata te prikazuje postojeće empirijske spoznaje i uočava kako se i na teorijskoj i na empirijskoj razini nedovoljna pažnja posvećuje mehanizmima kojima obiteljsko funkcioniranje utječe na psihosocijalnu prilagodbu djece i mladih. U novijem modelu utjecaja obitelji na dječju emocionalnu regulaciju Amande Morris i suradnika (2007), kao i u ranijim istraživanjima emocionalnog razvoja i razvoja emocionalne regulacije, mr. sc. Ivana Macuka pronalazi proces za koji pretpostavlja da može objasniti dio povezanosti između obiteljskog funkcioniranja i prilagodbe djece i adolescenata. To je proces emocionalne regulacije – složenih sposobnosti i vještina kojima pojedinci pojačavaju, smanjuju, iniciraju i usmjeruju vlastite emocije kako bi optimizirali svoje funkcioniranje i uskladili izražavanje emocija sa zahtjevima okoline. Na temelju modela A. Morris i suradnika tezu o ključnoj ulozi emocionalne regulacije u prilagodbi adolescenata proširuje i na razmatranje utjecaja karakteristika djetetova temperamenta te individualnih karakteristika roditelja na djetetovu prilagodbu. Pristupnica pretpostavlja kako su uz obiteljsko funkcioniranje karakteristike djetetova temperamenta i individualne karakteristike roditelja također važni činitelji prilagodbe adolescenata, a emocionalna regulacija ključan medijator i u tim povezanostima.
Stoga kao temeljni cilj svoje disertacije mr. sc. Ivana Macuka navodi provjeru postavki modela utjecaja obitelji na razvoj emocionalne regulacije u adolescenata. Specifičnije, pristupnica želi ispitati važnost nekih obiteljskih i osobnih činitelja u određivanju emocionalne regulacije i prilagodbe djece u ranoj adolescenciji. Iz tako definiranog cilja postavila je četiri specifična istraživačka pitanja, odnosno problema: (1) Ispitati doprinos pojedinih komponenti socijalizacije emocionalne regulacije (emocionalna klima u obitelji, karakteristike djeteta, karakteristike roditelja) objašnjenju emocionalne regulacije djece; (2) Ispitati doprinos emocionalne regulacije objašnjenju dječje prilagodbe, odnosno internaliziranim i eksternaliziranim problemima; (3) Ispitati doprinos pojedinih komponenti socijalizacije emocionalne regulacije (emocionalna klima u obitelji, karakteristike djeteta, karakteristike roditelja) objašnjenju dječje prilagodbe (internaliziranim i eksternaliziranim problemima); (4) Testirati posredujuću ulogu emocionalne regulacije između komponenti socijalizacije emocionalne regulacije i dječje prilagodbe.
Kako bi ostvarila cilj i odgovorila na postavljene probleme, mr. sc. Ivana Macuka predložila je istraživanje u kojem bi sudjelovala djeca završnih razreda osnovne škole i njihovi roditelji. Dječju prilagodbu ispitat će Achenbachovim (Achenbach i Rescorla, 2001) skalama na kojima djeca (Skala samoprocjene ponašanja mladih, Youth Self-Report) i roditelji (Skala procjene ponašanja djece od 6 do 18 godina, Child Behavior Checklist 6-18) procjenjuju djetetove internalizirane i eksternalizirane teškoće. Emocionalnu regulaciju mjerit će dječjim samoprocjenama na Upitniku emocionalne kompetentnosti (Takšić, 2002) i Upitniku emocionalne regulacije i kontrole (Takšić, 2003). Obiteljsko funkcioniranje ispitat će dječjim procjenama na Skali dječje percepcije konflikata među roditeljima (Children's Perception of Interparental Conflict Scale, Grych i sur., 1992) i Skali percepcije roditeljskog ponašanja (Macuka, 2007). Karakteristike djetetova temperamenta mjerit će samoprocjenama na Upitniku temperamenta u ranoj adolescenciji (Early Adolescent Temperament Questionnaire, Ellis i Rothbart, 2001), a karakteristike roditelja i roditeljsko funkcioniranje samoprocjenama na Kratkom inventaru simptoma (Brief Symptom Inventory, Derogatis, 1993) i Upitniku za mjerenje roditeljskih meta-emocija (Brajša-Žganec, 2002). Osim toga, primijenit će i hrvatsku verziju Skale pubertalnog razvoja A. Petersen (Keresteš, Brković i Kuterovac Jagodić, u tisku) kako bi kontrolirala ulogu pubertalnog sazrijevanja u adaptaciji adolescenata i povezanostima među varijablama koje su joj od središnjeg interesa. Prikupljene podatke pristupnica planira obraditi postupcima faktorske analize, analize varijance, multiple regresijske analize i strukturalnog modeliranja.
Prema mišljenju stručnoga povjerenstva mr. sc. Ivana Macuka za svoju je disertaciju predložila temu koja je relevantna i sa znanstvenog i s primijenjenog gledišta. Poznavanje individualnih i obiteljskih činitelja koji doprinose objašnjenju internaliziranih i eksternaliziranih teškoća u ranoj adolescenciji, kao i mehanizama putem kojih obiteljski kontekst i individualne karakteristike djeteta ostvaruju utjecaj na prilagodbu ne samo da će doprinijeti boljem razumijevanju prilagodbe i funkcioniranja adolescenata, već može poslužiti kao izvor smjernica za preventivne i intervencijske programe usmjerene na podizanje kvalitete života u tom zahtjevnom razvojnom razdoblju. Spoznaje o emocionalnoj regulaciji adolescenata i njenoj mogućoj medijacijskoj ulozi u prilagodbi od posebne su znanstvene važnosti, jer se radi o procesima koji su nedovoljno poznati i tek su se u novije vrijeme počeli intenzivnije istraživati. Bavljenje tim procesima uvrštava predloženo istraživanje u jedno od najživljih područja istraživanja suvremene razvojne psihologije. Nalazi kojima će ova disertacija rezultirati imat će također važne implikacije za model utjecaja obitelji na dječju emocionalnu regulaciju A. Morris i suradnika.
Stručno povjerenstvo konstatira da tema predložene disertacije spada u područje društvenih znanosti, polje psihologija, za koje je Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ovlaštena institucija.
Povjerenstvo također konstatira kako nacrt predloženog istraživanja omogućuje ostvarivanje predloženog cilja disertacije i dobivanje odgovora na postavljene probleme te udovoljava etičkim načelima istraživanja s djecom. K tome, planirani postupci statističke analize u skladu su s prirodom podataka koji će se prikupiti i omogućuju dobivanje odgovora na postavljene probleme. Međutim, mišljenje je stručnoga povjerenstva da naslov koji je pristupnica predložila ne odgovara u potpunosti predloženoj vrsti i nacrtu istraživanja, kao ni postavljenim ciljevima i problemima. Kako se predloženim istraživanjem ne može dobiti uvid u razvoj emocionalne regulacije i prilagodbe, povjerenstvo umjesto predloženog naslova Uloga obitelji u razvoju emocionalne regulacije i prilagodbe u ranoj adolescenciji predlaže novi naslov: Uloga obitelji i emocionalne regulacije u prilagodbi mlađih adolescenata.

Zaključno, uvidom u dostavljenu dokumentaciju stručno povjerenstvo je konstatiralo da mr. sc. Ivana Macuka ispunjava sve zakonski propisane uvjete za pristupanje izradi disertacije izvan doktorskoga studija te da je za svoju disertaciju predložila znanstveno relevantnu temu koju je u sinopsisu jasno teorijski i metodološki obrazložila. Stoga Vijeću poslijediplomskih studija i Fakultetskom vijeću jednoglasno predlažemo da joj odobre izradu i obranu disertacije izvan doktorskoga studija. Umjesto naslova koji je pristupnica predložila, stručno povjerenstvo predlaže novi naslov, koji je usklađeniji s postavljenim ciljevima i problemima te predviđenom metodologijom istraživanja: Uloga obitelji i emocionalne regulacije u prilagodbi mlađih adolescenata. Povjerenstvo je suglasno da mentorica u izradi disertacije bude dr. sc. Sanja Smojver Ažić, docentica na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci.

U Zagrebu, 20. studenog 2009.

Povjerenstvo:

Dr. sc. Gordana Keresteš, izv. prof.

predsjednica povjerenstva

Dr. sc. Sanja Smojver-Ažić, doc.

(Filozofski fakultet, Rijeka)

članica povjerenstva i mentorica

Dr. sc. Gordana Kuterovac-Jagodić, izv. prof.

članica povjerenstva

Ivana Macuka Fakultetsko vijeće

Paška 12 Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

23210 Biograd na Moru Ivana Lučića 3

10000 Zagreb

SINOPSIS DOKTORSKOGA RADA

Uloga obitelji i emocionalne regulacije u prilagodbi mlađih adolescenata
Znanstveno područje: Društvene znanosti

Polje: Psihologija

Grana:
U istraživanjima emocionalnog razvoja posebnu važnost ima emocionalna regulacija koja predstavlja vještinu pojedinca da uskladi izražavanje vlastitih emocija sa zahtjevima okoline (regulacija ponašanja), te da se zaštiti od neugodnih emocija, da ih obuzda i usmjeri tako da ne ometaju njeno funkcioniranje (regulacija emocionalnog doživljaja) (Čudina-Obradović i Obradović, 2006). U novije vrijeme se primjećuje porast razvojnih istraživanja i teorija koje ističu da je za dobru prilagodbu djeteta ključno učenje kako regulirati emocionalne odgovore i ponašanje na adaptivan i društveno prihvatljiv način. Sposobnost regulacije emocija razvija se u interakciji s članovima obitelji iz dječjeg prirođenog temperamenta. Istraživanja pokazuju da su teškoće u reguliranju negativnih emocija, poput ljutnje i tuge, povezane s emocionalnim i ponašajnim dječjim problemima (Eisenberg i sur., 1998.; Zeman i sur., 2002.; Suveg i Zeman, 2004; Eisenberg i sur., 2004). Istraživanje Eisenberg i suradnika (2005) navodi kako je u osnovi nastanka nepoželjnog ponašanja i doživljavanja djeteta negativna emocionalnost i nemogućnost emocionalne regulacije. Dijete koje je sklonije razvoju negativnih emocija poput tuge, bijesa, bojažljivosti može reagirati na dva načina: internalizacijom ili povlačenjem (koju uzrokuje nepostojanje impulzivnosti i presnažna emocionalna reagulacija) ili eksternalizacijom ili agresijom (koju uzrokuje impulzivnost i slaba emocionalna regulacija). Obiteljski kontekst ima važan utjecaj na dječji emocionalni i socijalni razvoj, a mehanizmi kroz koje obiteljski kontekst djeluje na razvoj emocionalne regulacije kod djece manje su istraživani. Autorica Morris i suradnici (2007) predlažu Trostruki model utjecaja obitelji na dječju emocionalnu regulaciju i prilagodbu u kojem je naglašena uloga socijalizacije emocionalne regulacije (opažanje, roditeljsko ponašanje, emocionalna klima obitelji), uloga dječjih karakteristika (vulnerabilnost za doživljavanje negativnih emocija ljutnje i tuge, bojažljivost, razvojni status) i uloga karakteristika roditelja (reaktivnost i regulacija, mentalno zdravlje, iskustva iz vlastite obitelji). Iako postoje direktni efekti obiteljskog konteksta na dječju prilagodbu (internalizirane i eksternalizirane probleme, socijalnu kompetenciju) mnogi efekti obiteljskog konteksta na dječji psihosocijalni razvoj javljaju se preko utjecaja obitelji na dječju emocionalnu regulaciju. Stoga je planirano istraživanje čiji je osnovni cilj provjeriti postavke modela autorice Morris i suradnika (2007) o važnosti pojedinih obiteljskih i osobnih čimbenika u definiranju adekvatne emocionalne regulacije i prilagodbe kod djece u periodu rane adolescencije. Pitanje valjanosti ovog modela ostaje otvoreno u okvirima hrvatske populacije. Procijenio bi se doprinos obiteljskih i osobnih čimbenika objašnjenju emocionalne regulacije djece te posredujući utjecaj emocionalne regulacije između obiteljskih i osobnih čimbenika i dječje prilagodbe. Ispitale bi se interakcije većeg broja komponenti modela, te adaptirale neke mjere komponenti na hrvatskom uzorku. Istraživanje bi, na taj način, imalo i teorijski i metodološki doprinos ovom području istraživanja.
Ovim istraživanjem će se pokušati odgovoriti na sljedeće probleme:

1. 
   Ispitati doprinos pojedinih komponenti socijalizacije emocionalne regulacije (emocionalna klima obitelji, karakteristike djeteta i roditelja) objašnjenju emocionalne regulacije kod djece.
   
2. 
   Ispitati doprinos emocionalne regulacije objašnjenju dječje prilagodbe (internaliziranim i eksternaliziranim problemima).
   
3. 
   Ispitati doprinos pojedinih komponenti socijalizacije emocionalne regulacije (emocionalna klima obitelji, karakteristike djeteta i roditelja) objašnjenju dječje prilagodbe (internaliziranim i eksternaliziranim problemima).
   
4. 
   Testirati posredujući utjecaj emocionalne regulacije između komponenti socijalizacije emocionalne regulacije i dječje prilagodbe.
   

5. 
   Metoda
   

U istraživanju će sudjelovati djeca završnih razreda osnovne škole i njihovi roditelji. Ispitivanje učenika će se provoditi grupno za vrijeme redovne nastave u školi, a roditelji će svoje upitnike ispunjavati kod kuće. Ispitivanje će biti anonimno, a upitnici roditelja i djece će se povezati putem posebno konstruiranih šifri. Primijenjeni upitnici će uz pitanja o demografskim podacima sadržavati sljedeće instrumente:
Upitnici za djecu:

1. 
   Upitnik temperamenta u ranoj adolescenciji (The Early Adolescent Temperament Questionnaire) (Ellis i Rothbart, 2001.) kojim se procjenjuju aspekti temperamenta koji su povezani sa samoregulacijom.
   
2. 
   Skala dječje percepcije konflikata među roditeljima (CPIC - Children's Perception of Interparental Conflict Scale) (Grych i sur., 1992) kojom se mjere dimenzije bračnih konflikata i dječja reakcija i interpretacija roditeljskog konflikta.
   
3. 
   Upitnik emocionalne kompetentnosti (UEK-45, Takšić, 2002) kojim se procjenjuje sposobnost uočavanja i razumijevanja emocija, sposobnost izražavanja i imenovanja emocija i sposobnost upravljanja emocijama.
   
4. 
   Upitnik emocionalne regulacije i kontrole (UERK, Takšić, 2003) kojim se procjenjuju efekti neugodnih emocija i raspoloženja na mišljenje, pamćenje i ponašanje pojedinca.
   
5. 
   Skala percepcije roditeljskog ponašanja (SPRP, Macuka, 2007) kojom se procjenjuje dječja percepcija odnosa s majkom i ocem na temeljnim dimenzijama roditeljskog ponašanja: emocionalnosti (prihvaćanje i odbacivanje djeteta) i kontroli.
   
6. 
   Skala samoprocjene ponašanja mladih (YSR - Youth Self-Report, Achenbach i Rescorla, 2001) kojom se ispituju dječji internalizirani i eksternalizirani problemi.
   
7. 
   Skala pubertalnog statusa (Keresteš, Brković, Kuterovac-Jagodić, u tisku)
   

Upitnici za roditelje:

1. 
   Kratki inventar simptoma (BSI - Brief Symptom Inventory; Derogatis, 1993) upitnik samoiskaza za procjenu psihopatologije i psihološke nelagode odraslih osoba.
   
2. 
   Upitnik za mjerenje roditeljskih meta-emocija (Brajša-Žganec, 2002) kojim se mjere tri dimenzije roditeljskih metaemocija: dimenzija osjećaja vlastite tuge i intenzivne ljutnje, dimenzija svjesnosti vlastitih i dječjih emocija tuge i intenzivne ljutnje i dimenzija postupanja s dječjim emocijama.
   
3. 
   Skala procjene ponašanja djece od 6 do 18 godina (CBCL/6-18 – Child Behavior Checklist, Achenbach i Rescorla, 2001) na kojoj roditelji procjenjuju dječje internalizirane i eksternalizirane probleme.
   

Predviđene analize podataka uključivat će postupke parametrijske statistike (deskriptivni statistički postupci, analize varijance), faktorske analize, tehnike multiplih regresijskih analiza i strukturalno modeliranje.

Očekivani znanstveni i praktični doprinos ovog istraživanja odnosi se otkrivanje značajki obiteljskog konteksta i osobnih karakteristika djeteta i roditelja koje pridonose uvjetima za zdrav emocionalni razvoj i prilagođenost djeteta. U okvirima hrvatske populacije vrlo malo se zna o socijalizaciji emocionalne regulacije tijekom adolescencije koja je najviše izložena problemima prilagodbe. Pokušaj utvrđivanja faktora koji pridonose boljoj prilagodbi djece, s naglaskom na sposobnost reguliranja emocija važna je spoznaja koja može poslužiti otkrivanju okolnosti koje otežavaju zdrav emocionalni razvoj djece. U ovom istraživanju naglasak je na ispitivanju zasebne uloge majki i očeva u emocionalnom razvoju adolescenata, uz uzimanje u obzir aktivne uloge adolescenata i dvosmjernosti socijalizacijskog procesa. Ujedno, adaptacija nekih mjernih instrumenata će predstavljati metodološki doprinos ovom području istraživanja.
Datum: 14.07.2009.
Potpis mentora Potpis kandidata

Titula, ime i prezime Ime i prezime

Doc.dr.sc. Sanja Smojver-Ažić Mr.sc. Ivana Macuka

Dr. sc. Gordana Keresteš, izv. prof.

Dr. sc. Denis Bratko, red. prof.

Dr. sc. Željko Jerneić, izv. prof.

Odsjek za psihologiju

Filozofski fakultet u Zagrebu

Vijeću poslijediplomskih studija Filozofskog fakulteta

Fakultetskom vijeću

Predmet: Izvještaj o ispunjavanju uvjeta za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskoga studija i odobrenje teme disertacije za pristupnicu mr. sc. Zrinku Greblo
Na sjednici održanoj 27. listopada 2009. godine Fakultetsko vijeće Filozofskoga fakulteta u Zagrebu imenovalo je stručno povjerenstvo koje će utvrditi ispunjava li mr. sc. Zrinka Greblo uvjete za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskoga studija i može li joj se odobriti predložena tema disertacije Perfekcionizam u darovitih sportaša: uloga osobinskih i okolinskih činitelja, pod vodstvom mentorice dr. sc. Gordane Keresteš, izv. prof. Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Na temelju uvida u priloženu dokumentaciju stručno povjerenstvo podnosi Vijeću ovaj


I Z V J E Š T A J

Mr. sc. Zrinka Greblo rođena je 1980. godine u Puli. Zaposlena je (od 2005. godine) kao asistentica na Zavodu za kineziološku antropologiju i metodologiju Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i kao znanstveni novak na projektu MZOŠ RH Odrednice optimalnog razvoja i psihološke dobrobiti adolescenata (voditeljica dr. sc. Ingrid Brdar, red. prof., Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci). Fakultetskom vijeću Filozofskoga fakulteta u Zagrebu 29. rujna 2009. godine podnijela je zahtjev za pristupanje izradi i obrani disertacije izvan doktorskoga studija i prateću dokumentaciju. Uvidom u dokumentaciju povjerenstvo je utvrdilo da pristupnica ispunjava uvjete članka 51. stavak 1. Zakona o visokim učilištima, jer je:

3. 
   2008. godine stekla akademski stupanj magistra znanosti znanstvenog polja psihologija, obranivši na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu magistarski rad Povezanost roditeljskog ponašanja i nekih osobina roditelja s perfekcionizmom adolescenata (mentor: dr. sc. Denis Bratko);
   
4. 
   od 2005. godine aktivno uključena u istraživački rad na projektu MZOŠ RH Odrednice optimalnog razvoja i psihološke dobrobiti adolescenata (voditeljica dr. sc. Ingrid Brdar, red. prof., Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci);
   
5. 
   objavila sedam znanstvenih radova, od kojih četiri iz područja koje je predložila kao temu disertacije (sport u djetinjstvu i adolescenciji):
   
   1. 
      Bosnar, K., Greblo, Z., i Vukmir, V. (2007). Rekreacijski sport i interpersonalni odnosi adolescenata dva spola. U M. Andrijašević (ur.), Sport za sve u funkciji unapređenja kvalitete života. Zagreb: Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 39-43.
      
   2. 
      Greblo, Z. i Bosnar, K. (2007). Faktorska struktura roditeljske potpore djeci u sportu. U V. Findak (Ur.), Antropološke, metodičke, metodološke i stručne pretpostavke rada u područjima edukacije, sporta, sportske rekreacije i kineziterapije. Zagreb: HKS, 106-111.
      
   3. 
      Greblo, Z., Bosnar, K., Prot, F. i Sporiš, G. (2007). Iskustvo sportaša adolescentne dobi s nasilnim ponašanjem trenera i drugih sportaša. U V. Kolesarić (Ur.), Psihologija i nasilje u suvremenom društvu. Osijek: Filozofski fakultet, 159-168.
      
   4. 
      Greblo, Z. i Lorger, M. (2006). Roditeljska potpora djeci u momčadskim i ostalim sportovima. U V. Findak (Ur.), Kvaliteta rada u područjima edukacije, sporta i sportske rekreacije. Zagreb: HKS, 115-120.
      

Ocjena teme disertacije
Za temu svoje disertacije mr. sc. Zrinka Greblo predložila je istraživanje pod naslovom Perfekcionizam u darovitih sportaša: uloga osobinskih i okolinskih činitelja, čije je teorijske temelje i metodološke aspekte obrazložila u priloženom sinopsisu.

Predložena tema disertacije integrira nekoliko područja psihologije: razvojnu psihologiju (i unutar nje psihologiju adolescencije), psihologiju ličnosti i psihologiju sporta. Polazeći, s jedne strane, od novijeg preliminarnog modela razvoja perfekcionizma (Flett i sur. 2002), prema kojem su perfekcionističke težnje rezultat složenog interakcijskog odnosa između pojedinca i njegove socijalne okoline te, s druge strane, od zapažanja kako su činitelji socijalne okoline koji mogu potaknuti razvoj perfekcionizma naročito izraženi u vrhunskom sportu, u kojem se savršenstvo postavlja kao norma izvedbe (Dunn, 2006), mr. sc. Zrinka Greblo svoj je interes usmjerila na perfekcionizam u darovitih sportaša. Od osobinskih činitelja koji sudjeluju u nastanku i razvoju perfekcionizma usredotočila se na obilježja temperamenta, odnosno na Grayeve koncepte sustava bihevioralne aktivacije i inhibicije, a od okolinskih činitelja na ponašanja roditelja i trenera. Uvažavajući i spoznaje o višedimenzionalnoj prirodi perfekcionizma, kao temeljni cilj svoje disertacije odredila je utvrđivanje doprinosa osobinskih i okolinskih činitelja interindividualnim razlikama u adaptivnim i neadaptivnim perfekcionističkim sklonostima u darovitih sportaša. Glavna teza od koje polazi jest da su adaptivni i neadaptivni perfekcionizam različito povezani s osobinskim, obiteljskim i okolinskim činiteljima.

Kako bi ostvarila postavljeni cilj, mr. sc. Zrinka Greblo postavila je tri specifična istraživačka problema na koja želi odgovoriti planiranim istraživanjem. Prvi problem je ispitati povezanost adaptivnog i neadaptivnog perfekcionizma sa sustavima bihevioralne aktivacije i inhibicije te s percipiranim ponašanjem roditelja i trenera. Na temelju teorijskih postavki preliminarnog modela razvoja perfekcionizma i Greyeve teorije ličnosti te spoznaja o višedimenzionalnoj prirodi perfekcionizma, očekuje da će adaptivni perfekcionizam biti povezan sa sustavom bihevioralne aktivacije i percepcijom pozitivnog stila roditeljstva i rukovođenja, a negativni perfekcionizam sa sustavima bihevioralne aktivacije i inhibicije te s percepcijom negativnog stila roditeljstva i rukovođenja. Drugi je istraživački problem utvrditi relativni doprinos sustava bihevioralne aktivacije i inhibicije te percipiranog roditeljskog i trenerovog ponašanja objašnjenju individualnih razlika u adaptivnom i neadaptivnom perfekcionizmu darovitih sportaša, a treći istražiti ovisi li povezanost između adaptivnog i neadaptivnog perfekcionizma te roditeljskog i trenerovog ponašanja o osobinama adolescenata. Pristupnica pretpostavlja kako temperament, odnosno sustavi aktivacije i inhibicije moderiraju odnos između ponašanja roditelja/trenera i perfekcionizma sportaša.

Kako bi odgovorila na postavljene probleme, mr. sc, Zrinka Greblo planira provesti korelacijsko istraživanje kojim bi obuhvatila približno 250 učenika Športske gimnazije kategoriziranih kao darovite, vrsne ili vrhunske sportaše od strane Hrvatskog olimpijskog odbora (Mateša, 2007). Za mjerenje varijabli uključenih u istraživanje primijenit će sljedeće upitničke mjere: Upitnik pozitivnog i negativnog perfekcionizma (Terry-Short i sur., 1995), Višedimenzionalni upitnik perfekcionizma u sportu (Dunn i sur., 2006), BIS/BAS upitnik (Carver i White, 1994), Upitnik roditeljskog ponašanja (Keresteš i sur., 2008), Upitnik rukovođenja u sportu (Chelladurai i Saleh, 1980) i Socio-demografski upitnik. Mjerne karakteristike i adekvatnost jezično-kulturalne adaptacije upitnika provjerit će u predistraživanju na uzorku od 200 studenata Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na prikupljenim podacima provest će korelacijske i hijerarhijske regresijske analize kojima će utvrditi međuodnose ispitivanih varijabli.

Stručno povjerenstvo mišljenja je da je mr. sc. Zrinka Greblo za temu svoje disertacije predložila znanstveno i praktično relevantnu temu koja je empirijski nedovoljno istražena. Predloženo istraživanje bit će jedno od prvih u kojima će se ispitati međuodnosi osobnih, obiteljskih i širih okolinskih (ponašanje trenera) činitelja razvoja perfekcionizma. Rezultati ovog doktorskoga istraživanja mogu znatno unaprijediti spoznaje o prirodi perfekcionizma i činiteljima povezanim s različitim aspektima perfekcionizma (adaptivnim i neadaptivnim perfekcionizmom). Moguće je također očekivati primjenu dobivenih rezultata u praktičnom radu s vrhunskim sportašima.

Stručno povjerenstvo konstatira da tema predložene disertacije spada u područje društvenih znanosti, polje psihologija, za koje je Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ovlaštena institucija.

Povjerenstvo također konstatira kako nacrt predloženog istraživanja omogućuje ostvarivanje predloženog cilja disertacije i dobivanje odgovora na postavljene probleme te udovoljava etičkim načelima istraživanja s adolescentima. Planirani postupci statističke analize u skladu su s prirodom podataka koji će se prikupiti i omogućuju dobivanje odgovora na probleme.

Zaključno, uvidom u dostavljenu dokumentaciju stručno povjerenstvo je konstatiralo da mr. sc. Zrinka Greblo ispunjava sve zakonski propisane uvjete za pristupanje izradi disertacije izvan doktorskoga studija te da je za svoju disertaciju predložila znanstveno relevantnu temu koju je u sinopsisu jasno teorijski i metodološki obrazložila. Stoga Vijeću poslijediplomskih studija i Fakultetskom vijeću jednoglasno predlažemo da joj odobre izradu i obranu disertacije izvan doktorskoga studija, pod nazivom Perfekcionizam u darovitih sportaša: uloga osobinskih i okolinskih činitelja. Povjerenstvo je suglasno da mentorica u izradi disertacije bude dr. sc. Gordana Keresteš, izv. prof. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

U Zagrebu, 5. siječnja 2010.

Povjerenstvo:

Dr. sc. Gordana Keresteš, izv. prof.

predsjednica povjerenstva i mentorica

Dr. sc. Denis Bratko, red. prof.

član povjerenstva

Dr. sc. Željko Jerneić, izv. prof.

član povjerenstva

Zrinka Greblo Fakultetsko vijeće

A. Štrbana 4 Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

10 000 Zagreb Ivana Lučića 3

10000 Zagreb

SINOPSIS DOKTORSKOGA RADA

Perfekcionizam u darovitih sportaša:

uloga osobinskih i okolinskih činitelja
Znanstveno područje: društvene znanosti

Polje: psihologija

Grana: razvojna psihologija
Teorijska podloga rada

Rezultati istraživanja potvrdili su višedimenzionalnu prirodu perfekcionizma (Enns i Cox, 2002), kao i pretpostavke prema kojima su adaptivna obilježja perfekcionizma povezana sa psihičkim zdravljem (Stoeber i Otto, 2006), dok su neadaptivna obilježja perfekcionizma povezana sa psihopatološkim odstupanjima (Flett i Hewitt, 2002). Postoje različiti teorijski pristupi o porijeklu specifičnih obilježja adaptivnog i neadaptivnog perfekcionizma. Međutim, u većini slučajeva teorijske pretpostavke nisu podvrgnute adekvatnim empirijskim provjerama i istraživanja u ovom području još su uvijek malobrojna te stoga od iznimne važnosti (Flett i sur. 2002). Prema preliminarnom modelu razvoja perfekcionizma (Flett i sur. 2002) perfekcionističke težnje rezultat su interaktivnog djelovanja između pojedinca i njegove okoline. Faktori koji se smatraju relevantnim za razvoj perfekcionizma su obilježja djeteta (temperament, privrženost), roditeljski faktori (očekivanja, ličnost, stil roditeljstva) i okolinski pritisci za savršenstvom (kulturalna obilježja, vršnjaci, nastavnici). Iako spomenuti model pretpostavlja složenu interakciju osobinskih i okolinskih činitelja, dosadašnja istraživanja etiologije perfekcionizma dominantno su bila usmjerena na izučavanje roditeljskih utjecaja pri čemu su gotovo u potpunosti zanemareni osobinski faktori i faktori šire socijalne okoline.

Pretpostavlja se da perfekcioniste obilježava temperament kojeg karakterizira visoka razina emocionalnosti, bojažljivost i ustrajnost. No, s obzirom na to da su dosadašnja istraživanja povezanosti perfekcionizma i bihevioralno inhibicijskog/aktivacijskog sustava (BIS/BAS) Grayeve teorije ličnosti rezultirala nekonzistentnim nalazima, autori ističu potrebu za daljnjim empirijskim provjerama ove hipoteze (O’Connor i Forgan, 2007).

Prema Dunnu i sur. (2006), faktori šire socijalne okoline koji mogu potaknuti razvoj perfekcionizma naročito su izraženi u kontekstu vrhunskog sporta u kojem se savršenstvo često postavlja kao norma izvedbe. Pretpostavlja se da specifični uvjeti u kojima odrastaju daroviti sportaši, a koji uključuju izrazito visoke ciljeve postignuća i visoka očekivanja od strane značajnih drugih mogu doprinijeti razvoju perfekcionizma povrh osobinskih i obiteljskih čimbenika. No, unatoč teorijskoj pretpostavci, odnos između specifičnih karakteristika sportskog okruženja te adaptivnog i neadaptivnog perfekcionizma darovitih sportaša još uvijek nije empirijski istražen.

Uže područje rada

U istraživanju koje zahvaća područja razvojne psihologije, psihologije ličnosti i psihologije sporta, teorijski pretpostavljena diferencijalna povezanost adaptivnog (AP) i neadaptivnog (NP) perfekcionizma s osobinskim, obiteljskim i okolinskim faktorima istražit će se u kontekstu vrhunskog sporta, u okviru preliminarnog modela razvoja perfekcionizma Fletta i suradnika (2002).

Cilj i problemi istraživanja

Cilj istraživanja je ispitati ulogu osobinskih i okolinskih činitelja u objašnjenju interindividualnih razlika u adaptivnom i neadaptivnom perfekcionizmu kod darovitih sportaša. Problemi su određeni na sljedeći način:

1. Ispitati povezanost AP i NP s BIS/BAS-om te percipiranim ponašanjem roditelja i trenera.

H₁: AP je u statistički značajnoj pozitivnoj korelaciji s BAS-om i percepcijom pozitivnog stila roditeljstva/rukovođenja.

H₂: NP je u statistički značajnoj pozitivnoj korelaciji s BIS-om, BAS-om te percepcijom negativnog stila roditeljstva/rukovođenja.

2. Utvrditi relativni doprinos BIS/BAS-a te percipiranog roditeljskog i trenerovog ponašanja u objašnjenju AP i NP.

U dosadašnjim istraživanjima nisu izvršene slične komparacije, stoga je ovaj problem eksploratornog tipa, bez direktivne hipoteze.

3. Istražiti ovisi li povezanost između AP i NP te roditeljskog/trenerovog ponašanja o osobinama adolescenata.

H₃: BIS/BAS moderira odnos između ponašanja roditelja/trenera i perfekcionizma sportaša.

Metodološki postupci

U istraživanju će sudjelovati 250 učenika Športske gimnazije u Zagrebu koji su na temelju sportskog uspjeha od strane Hrvatskog olimpijskog odbora kategorizirani kao daroviti, vrsni ili vrhunski sportaši (Mateša, 2007). S obzirom na to da se radi o maloljetnim sudionicima, istraživanje će se provesti u skladu s odredbama Etičkog kodeksa istraživanja s djecom (Ajduković i Kolesarić, 2003).

U istraživanju će se primijeniti sljedeći upitnici: 1. Socio-demografski upitnik; 2. Upitnik pozitivnog i negativnog perfekcionizma (Terry-Short i sur., 1995); 3. Višedimenzionali upitnik perfekcionizma u sportu (Dunn i sur., 2006); 4. BIS/BAS upitnik (Carver i White, 1994); 5. Upitnik roditeljskog ponašanja (Keresteš i sur., 2005); 6. Upitnik rukovođenja u sportu (Chelladurai i Saleh, 1980). U predistraživanju na uzorku od 200 studenata Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu provjerit će se mjerne karakteristike i adekvatnost jezično-kulturalne adaptacije upitnika. Na prikupljenim podacima izvršit će se analiza deskriptivnih parametara i provjera pouzdanosti. U odgovaranju na glavne probleme koristit će se korelacijska i hijerarhijska regresijska analiza kojima će se utvrditi međuodnosi ispitivanih varijabli.

Očekivani znanstveni i/ili praktični  doprinos

Istraživanjem će se prvi put ispitati međuodnos osobinskih, obiteljskih i okolinskih faktora za koje se pretpostavlja da su povezani s razvojem perfekcionizma. Provjera hipoteze o odvojenom porijeklu adaptivne i neadaptivne težnje za savršenstvom te utvrđivanje relativnog doprinosa osobinskih i okolinskih varijabli u objašnjenju pojedine vrste perfekcionizma doprinijet će razumijevanju i jasnijoj operacionalizaciji ovog složenog konstrukta. Uz navedeno, predložit će se i praktične smjernice za rad s vrhunskim sportašima kojima se, unatoč mogućim negativnim posljedicama, savršenstvo u pravilu nameće kao norma izvedbe.

Zagreb, 29. rujna 2009.
Mentor Kandidat
prof. dr. sc. Gordana Keresteš mr. sc. Zrinka Greblo
Dr. sc. Gordana Keresteš, izv. prof.

Dr. sc. Vesna Vlahović Štetić, red. prof.

Dr. sc. Predrag Zarevski, red. prof.
Odsjek za psihologiju

Filozofski fakultet u Zagrebu

Vijeću poslijediplomskih studija Filozofskog fakulteta

Fakultetskom vijeću

Predmet: Izvještaj o ispunjavanju uvjeta za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskoga studija i odobrenje teme disertacije za pristupnika mr. sc. Darka Pintera
Na sjednici održanoj 27. listopada 2009. godine Fakultetsko vijeće Filozofskoga fakulteta u Zagrebu imenovalo je stručno povjerenstvo koje će utvrditi ispunjava li mr. sc. Darko Pinter uvjete za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskoga studija i može li mu se odobriti predložena tema disertacije Izloženost agresivnim medijskim sadržajima, obrada socijalno relevantnih informacija i agresivno ponašanje predškolske djece, pod vodstvom mentorice dr. sc. Gordane Keresteš, izv. prof. Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Na temelju uvida u priloženu dokumentaciju stručno povjerenstvo podnosi Vijeću ovaj

I Z V J E Š T A J
Mr. sc. Darko Pinter rođen je 1958. godine u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu i Klasičnu gimnaziju. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu s odličnim je uspjehom diplomirao jednopredmetni studij psihologije 1983. godine. Na istom je fakultetu 2003. godine stekao akademski stupanj magistra znanosti znanstvenog polja psihologije, obranivši s odličnim uspjehom magistarski rad Video igre i agresivno ponašanje djece (mentorica prof. dr. sc. Vesna Vlahović Štetić). Od 1985. godine zaposlen je kao psiholog-stručni suradnik u dječjem vrtiću Sunce. Završio je nekoliko psihoterapijskih edukacija. Od 2. siječnja 2007. godine suradnik je na znanstveno-istraživačkom projektu MZOŠ RH Istraživanje međuodnosa alergije i infekcije u rinosinuitisu i nosnoj polipozi koji se provodi na Klinici za otorinolaringologiju Medicinskog i Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (voditelj: prof. dr. sc. Livije Kalogjera). Objavio je nekoliko stručnih i popularizacijskih radova te je izlagao jedan znanstveni rad na međunarodnom znanstvenom skupu. Član je Hrvatskog psihološkog društva i njegove Sekcije za predškolsku psihologiju te Hrvatske psihološke komore.

Fakultetskom vijeću Filozofskoga fakulteta u Zagrebu mr. sc. Darko Pinter je 21. rujna 2009. godine podnio zahtjev za pristupanje izradi i obrani disertacije izvan doktorskoga studija. Uvidom u dostavljenu dokumentaciju povjerenstvo je utvrdilo da pristupnik ispunjava uvjete članka 51. stavak 1. Zakona o visokim učilištima, jer:

6. 
   ima akademski stupanj magistra znanosti znanstvenog polja psihologija;
   
7. 
   ima više od godinu dana istraživačkog rada na projektu MZOŠ RH koji se provodi pri Klinici za otorinolaringologiju Medicinskog i Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (potvrdu voditelja projekta priložio je zahtjevu za pristupanje izradi i obrani disertacije izvan doktorskoga studija).
   

Ocjena teme disertacije
Za temu svoje disertacije mr. sc. Darko Pinter predložio je istraživanje pod naslovom Izloženost agresivnim medijskim sadržajima, obrada socijalno relevantnih informacija i agresivno ponašanje predškolske djece.
Pitanjem utjecaja nasilja prisutnog u medijima na čovjekovo ponašanje, a posebno na razvoj agresivnosti, znanost se bavi već više od pola stoljeća. U tom su razdoblju provedena brojna empirijska istraživanja i razvijene su utjecajne teorije koje objašnjavaju pojedine aspekte medijskog utjecaja. Prije nekoliko godina Anderson, Bushman i suradnici (2002; 2003; 2007) razvili su opći model agresije koji integrira ranija teorijska objašnjenja i empirijske spoznaje o agresivnom ponašanju i utjecaju medija na razvoj agresije. Taj opći model agresije, kao i specifičniji model procesiranja socijalno relevantnih informacija Cricka i Dodgea (1994), mr. sc. Darku Pinteru poslužili su kao teorijski okviri za razradu znanstveno-istraživačkih pitanja kojima se planira baviti u doktorskom radu.

Uočivši kako su se istraživači do sada u najvećoj mjeri bavili ispitivanjem utjecaja medijske agresije na agresivno ponašanje ili, nešto rjeđe, utjecajima medijske agresije na trenutačno unutrašnje stanje pojedinca (agresivne misli, agresivni afekt i opću pobuđenost), mr. sc. Darko Pinter istaknuo je kako su zanemareni procesi socijalne kognicije, za koje je dokazano da imaju važnu ulogu u agresivnom ponašanju. Na temelju općeg modela agresije i modela procesiranja socijalno relevantnih informacija, prema kojima već i kratkotrajna izloženost medijskoj agresiji utječe na agresivno ponašanje, mr. sc. Darko Pinter pretpostavio je kako se utjecaj medijske agresije na dječje ponašanje barem dijelom može objasniti medijacijskom ulogom procesa interpretacije socijalno relevantnih informacija. Drugim riječima, pristupnik očekuje da će kratkotrajna izloženost medijskoj agresiji povećati djetetovu sklonost agresivnom interpretiranju socijalnih situacija, a time i sklonost agresivnom ponašanju. Ispitivanje medijacijske uloge socijalne kognicije u povezanosti između medijske agresije i agresivnog ponašanja temeljni je cilj njegove disertacije. No, u razmatranju povezanosti između medijske agresije, socijalne kognicije i dječjeg agresivnog ponašanja, pristupnik uzima u obzir i uobičajenu sklonost agresivnom ponašanju, odnosno izraženost agresivnosti kao crte ličnosti te ispituje njezinu moderacijsku ulogu.

Temeljna znanstveno-istraživačka pitanja na koja mr. sc. Darko Pinter svojim doktorskim radom želi odgovoriti su: (1) Kakav je utjecaj agresivnih medijskih sadržaja na obradu socijalno relevantnih informacija i agresivno ponašanje? (2) Je li obrada socijalno relevantnih informacija medijator utjecaja medijske agresije na agresivno ponašanje? (3) Je li agresivnost kao crta ličnosti moderator utjecaja medijske agresije na obradu socijalno relevantnih informacija i na agresivno ponašanje? Na temelju općeg modela agresije i modela procesiranja socijalno relevantnih informacija, postavio je sljedeće hipoteze: (1) Sudionici izloženi medijskom prikazu agresije na agresivniji će način procesirati socijalno relevantne informacije i bit će agresivniji u ponašanju u odnosu na sudionike izložene neagresivom medijskom prikazu; (2) Promjene u ponašanju nakon izloženosti medijskom prikazu agresije bit će posredovane promjenama u načinu obrade socijalno relevantnih informacija; (3) Izloženost medijskoj agresiji dovest će do većih promjena i u obradi socijalno relevantnih informacija i u ponašanju kod agresivnije u odnosu na manje agresivnu djecu.

Kako bi odgovorio na postavljena pitanja i provjerio polazne hipoteze, mr. sc. Darko Pinter osmislio je eksperimentalni nacrt s eksperimentalnom i kontrolnom skupinom koji planira provesti na djeci polaznicima dječjeg vrtića u dobi od 6 do 7 godina (po 40 djece u svakoj skupini). Prije provođenja eksperimenta prikupit će procjene djetetove uobičajene agresivnosti (direktnih i indirektnih oblika agresivnog ponašanja). Na temelju tih procjena izjednačit će kontrolnu i eksperimentalnu skupinu po razini uobičajene agresivnosti. U eksperimentu će djecu iz eksperimentalne skupine izložiti gledanju kratkog isječka iz crtanog filma agresivnog sadržaja, dok će djeca iz kontrolne skupine gledati isječak iz crtanog filma neagresivnog sadržaja. Nakon gledanja filmskih isječaka, individualno će ispitati način procesiranja socijalno relevantnih informacija i procijeniti djetetovo agresivno ponašanje. U ispitivanju obrade socijalno relevantnih informacija primijenit će postupak koji se uobičajeno koristi u tu svrhu, u kojem se sudionicima prezentiraju nepotpuno određene socijalne situacije u obliku kratke priče i u slikovnom obliku, a njihov je zadatak da ih interpretiraju. Tim će postupkom mjeriti sljedeće aspekte obrade socijalno relevantnih informacija: perceptivnu usmjerenost na agresivne, odnosno neagresivne podražaje u socijalnim situacijama; interpretiranje nepotpuno definiranih socijalnih situacija (interpretiranje događaja i namjera likova u hipotetskim socijalnim situacijama); domišljanje i evaluaciju domišljenih ishoda socijalnih situacija; uočavanje diskretnih promjena emocionalnog stanja u izrazu lica (ljutnje, veselja i straha). Kao mjeru agresivnog ponašanja koristit će odgovore djeteta na pitanja o tome kako bi razriješili socijalnu situaciju te kako i koliko bi trebalo kazniti negativni lik. Prikupljene podatke obradit će postupcima analize varijance i nizom regresijskih analiza.

Prema mišljenju stručnoga povjerenstva mr. sc. Darko Pinter za svoju je disertaciju predložio teorijski i praktično relevantnu temu, koju je sinopsisom dobro obrazložio. Rezultati planiranog istraživanja mogu doprinijeti boljem razumijevanju nastanka i održavanja agresivnog ponašanja u dječjoj dobi. Temeljni znanstveno-teorijski doprinos predloženog rada sastojat će se u spoznavanju mehanizama putem kojih medijska agresija utječe na dječje agresivno ponašanje. Važan doprinos pružit će i nalazi o utjecaju uobičajene razine djetetove agresivnosti (agresivnosti kao crte ličnosti) na učinke medijske agresije. Razumijevanje procesa koji sudjeluju u agresivnom ponašanju i posreduju između medijske agresije i dječjeg agresivnog ponašanja, na koje je moguće utjecati, može u velikoj mjeri pridonijeti planiranju učinkovitih prevencija i tretmana agresivnog ponašanja, koji su osobito važni u predškolskoj dobi, kad se agresivnost u značajnoj mjeri oblikuje i učvršćuje.

Stručno povjerenstvo utvrđuje da tema predložene disertacije spada u područje društvenih znanosti, polje psihologija, za koje je Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ovlaštena institucija.

Povjerenstvo također konstatira da nacrt predloženog istraživanja omogućuje ostvarivanje predloženog cilja i dobivanje odgovora na postavljena istraživačka pitanja te udovoljava etičkim načelima istraživanja s djecom. K tome, planirani postupci statističke analize u skladu su s prirodom podataka koji će se prikupiti i omogućuju provjeru pretpostavljenih medijacijskih i moderacijskih povezanosti.

Zaključno, uvidom u dostavljenu dokumentaciju stručno povjerenstvo je konstatiralo da mr. sc. Darko Pinter ispunjava sve zakonski propisane uvjete za pristupanje izradi disertacije izvan doktorskoga studija te da je za svoju disertaciju predložio znanstveno relevantnu temu koju je u sinopsisu jasno teorijski i metodološki obrazložio. Stoga Vijeću poslijediplomskih studija i Fakultetskom vijeću jednoglasno predlažemo da mu odobre izradu i obranu disertacije pod nazivom Izloženost agresivnim medijskim sadržajima, obrada socijalno relevantnih informacija i agresivno ponašanje predškolske djece, koju će izraditi pod mentorstvom dr. sc. Gordane Keresteš, izv. prof. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

U Zagrebu, 5. siječnja 2010.

Povjerenstvo:

Dr. sc. Gordana Keresteš, izv. prof.

predsjednica povjerenstva i mentorica
Dr. sc. Vesna Vlahović Štetić, red. prof. članica povjerenstva
Dr. sc. Predrag Zarevski, red. prof.

član povjerenstva

Darko Pinter Fakultetsko vijeće

Medulićeva 27 Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

10 000 Zagreb Ivana Lučića 3

10 000 Zagreb

SINOPSIS doktorskoga RADA

Izloženost agresivnim medijskim sadržajima, obrada socijalno relevantnih informacija i agresivno ponašanje predškolske djece
Znanstveno područje: Društvene znanosti

Polje: Psihologija

Grana: Razvojna psihologija