Aristotel o diobi duše
Yüklə 193,12 Kb. Pdf görüntüsü
|
135 P. GREGORIĆ: Aristotel o diobi duše duše ne može se zadovoljiti općom definicijom duše, već mora sadržavati objašnjenje duša različitih vrsta živih bića. 3 Posve je jasno da biljke, na primjer, imaju različite duše od životinja jer životinje čine mnoge stvari povrh onih koje čine biljke, a vidjeli smo da i biljke i životinje čine to što čine zahvaljujući svojim dušama. Isto tako, različite vrste životinja imaju različite duše. Ono što racionalne životinje (ljude) ponajviše razlikuje od neracionalnih životinja (zvijeri) jest to što racionalne životinje misle, a bu dući da one to čine zahvaljujući svojim dušama, jasno je da moraju imati različite duše od neracionalnih životinja. Dakle, ako se želi primjereno obraditi dušu nužno je pružiti objašnjenje duša koje postoje u zbilji, a to znači duša biljaka, zvijeri i ljudi. 4 Jedan očiti način da se to učini jest da se zasebno obradi duša glavnih vrsta živih bića. Međutim, taj način obrade uključivao bi nepotrebno po navljanje . 5 Naime, obrada duše biljaka dala bi objašnjenje principa život nih aktivnosti biljke: hranjenja, rasta i razmnožavanja. Budući da i zvijeri uzimaju hranu, rastu i razmnožavaju se, u obradi duše zvijeri trebalo bi ponoviti sve ono što se već navelo u obradi duše biljaka. Nadalje, kod obrade duše ljudi trebalo bi ponoviti sve ono što se navelo u obradi duše zvijeri, jer ljudi, osim što misle, čine sve ono što čine i razvijenije zvijeri, npr. opažaju putem pet osjetila, osjećaju ugodu i bol, imaju predodžbe, žele, kreću se, pamte itd. Ekonomičniji način da se duša primjereno obradi jest da se zasebno izloži o sposobnostima duše, pri čemu se podrazumijeva da je svaka po jedina sposobnost duše odgovorna za jednu životnu aktivnost. No s ovim načinom postoji jedan problem. Budući da ogroman broj raznovrsnih ži vih bića očituje nepregledno mnoštvo životnih aktivnosti, ako se za svaku pojedinu životnu aktivnost pretpostavi da je odgovorna jedna sposobnost duše, slijedi da će biti neodređeno mnogo sposobnosti duše. 6 Aristotel ovom problemu pokušava doskočiti tako što izdvaja ograničeni broj glav nih životnih aktivnosti, tj. životnih aktivnosti o kojima ovise i pomoću ko jih se daju objasniti sve ostale životne aktivnosti, a potom za svaku glavnu 3
b 1–8; II.3 414 b 20–415
a 13 .
4 Riječ “životinja” upotrebljavam na način na koji su antički filozofi upotrebljavali grčku riječ z%=on
i latinsku riječ animal. Naime, životinje i biljke su dvije osnovne vrste živih bića, a životinja je vrsta koja se obično dijeli na dvije podvrste prema principu racio nalnosti, a to su zvijeri (neracionalne životinje) i ljudi (racionalne životinje). U današnjoj pučkoj upotrebi riječ “životinja” odgovara pojmu zvijeri (grč. qhri/on , lat . bestia), pa bi nekome mogla zvučati neobičnom tvrdnja da je čovjek životinja. Međutim, antičkim filozofima to uopće nije bilo neobično, baš kao što to nije neobično niti današnjim biolo zima . 5
a 15–29, 5 645 b 10–13 .
6 De anima III.9 432 a 22–24 . 136 Prolegomena 7 (2) 2008 životnu aktivnost ili skup usko povezanih aktivnosti pretpostavlja jednu sposobnost duše. Ali kako izdvojiti glavne životne aktivnosti? Aristotel primjećuje da postoji jedan skup usko povezanih aktivnosti koje su prisutne u svih živih bića, a to su hranjenje, rast i razmnožavanje. On smatra da su te tri aktivnosti usko povezane iz bar dva razloga. Prvo, sva živa bića rastu i razmnožavaju se zbog toga što se hrane. Pojednostav ljeno govoreći, Aristotel drži da se hrana u organizmu pretvara dijelom u materijal čijim taloženjem tijelo raste, a dijelom u sjeme pomoću kojega se vrši razmnožavanje. Drugo, i hranjenje i razmnožavanje nužni su za opstanak − hranjenje za opstanak individue, a razmnožavanje za opstanak vrste. Ono što je Aristotelu važno za ovaj skup životnih aktivnosti jest sljedeće. U jednoj vrsti živih bića, naime u biljaka, te aktivnosti prisutne su bez i jedne druge. Osim što se hrane, rastu i razmnožavaju, biljke ne maju udjela ni u jednoj drugoj manifestaciji života. Aristotelu je to važno zbog toga što nijednu drugu životnu aktivnost ne nalazimo odvojenu od svih ostalih aktivnosti − bar ne u sublunarnom svijetu u kojemu stvari nastaju i propadaju . 7 Stoga hranjenje, rast i razmnožavanje predstavljaju temeljne životne aktivnosti. Opažanje ne nalazimo odvojeno od hranjenja, rasta i razmnožavanja, budući da sva živa bića koja opažaju (životinje) uzimaju hranu, rastu i razmnožavaju se. Štoviše, životinje upotrebljavaju svoja osjetila ponajprije kako bi pronašle hranu i partnera za razmnoža vanje. Nadalje, samostalno kretanje ne nalazimo odvojeno od opažanja, a onda i od uzimanja hrane, rasta i razmnožavanja, jer sva živa bića koja se kreću (pokretne životinje) opažaju, uzimaju hranu, rastu i razmnožavaju se. Štoviše, životinje se kreću ponajprije u potrazi za hranom i partnerom za razmnožavanje, pri tome se oslanjajući na svoja osjetila, naročito na osjetila na daljinu. Najzad, mišljenje ne nalazimo bez svih prethodno spo menutih aktivnosti, jer živa bića koja misle (ljudi) samostalno se kreću, opažaju, uzimaju hranu, rastu i razmnožavaju. Štoviše, mišljenje ljudima omogućuje da sve ostale aktivnosti izvršavaju ne samo učinkovitije, nego i na način koji doprinosi njihovoj pravoj sreći ( eu)daimoni/a ) .
Sve nam ovo pokazuje da postoji određeni redoslijed među aktivno stima živih bića, budući da prisustvo neke naprednije aktivnosti u živom biću nužno povlači prisustvo jedne ili više temeljnih aktivnosti. Ovaj re doslijed uključuje relaciju ontološkog prioriteta: ako je X prisutno uvijek kada je Y prisutno, a Y nije prisutno uvijek kada je X prisutno, onda je X ontološki prvotnije u odnosu na Y . 8 Osim relacije ontološkog prioriteta, 7 Još jedna aktivnost koju se možda može naći odvojenu od svih ostalih aktivnosti jest mišljenje (usp . De anima I.1 403 a 8–10, 4 408 b 18–25, II.2 413 b 24–26, III.4 429 a 24–27,
5 430 a 16–18, 22–25; De generatione animalium II.3 736 b 27–29), no čini se da to vrijedi samo za svijet iznad sfere Mjeseca . 8 Vidi Categoriae 12 14 a 30–35 i Metaphysica V .11 1019 a 2–5 .
Yüklə 193,12 Kb. Dostları ilə paylaş:
|