BELEŠKA O PISCU
Rudolf Arnhajm rodio se 15. jula 1904. u Berlinu. Studirao na Ber
linskom univerzitetu, gde i doktorirao 1928. Učitelji mu bili osnivači
geštaltne psihologije Keler i Verthajmer. Bio urednik u liberalnom
nedeljniku »Die Weltbühne«. Godine 1933. morao pred nacističkim
progonima da napusti Nemačku; do 1938. radio u Rimu kao pomoćni
urednik Instituta Lige naroda za film. Godine 1938. izbegao u London,
a 1940. odlazi u SAD. Od 1968. do 1974. bio profesor u Karpente-
rovom centru za vizuelne umetnosti Harvardovog univerziteta u
Kembridžu, u državi Masačusetsu.
Geštaltni psiholog i istaknuti proučavalac vizuelnih umetnosti sa
stanovišta geštaltne psihologije, Arnhajm je poznat u svetu i kod nas
kao veliki autoritet u psihološkom tumačenju vizuelnih umetnosti:
objavio niz delà, koja su postala klasična u svojoj oblasti.
U našoj sredini predstavljen 1962. godine knjigom Film kao umet-
nost u prevodu Dušana Stojanovića, izd. Narodna knjiga, Beograd,
(knjiga je objavljena najpre 1932. u Nemačkoj pod naslovom Film
als Kunst, a 1957, u SAD kao Film as Art.). Na našem jeziku objav
ljena su d sledeća njegova delà: Umetnost i vizuelno opažanje (1954).
u prevodu Vojina Stojića, izd. Umetnička akademija, Beograd, 1971
— prva verzija; a nova, proširena i revidovana verzija izd. Univer
zitet umetnosti, Beograd, 1981; Pikasova Gernika (1962), u prevodu
V. S., izd. »Zamak kulture«, Vrnjačka Banja, 1974; Entropija i um et
nost (1966), u prevodu V. S., izd. »Umetnost«, Beograd, 1977; »Vizu
elno mišljenje« (1962), u prevodu V. S., izd. Univerzitet umetnosti
Beograd, 1984.
Pored većeg broja članaka, takođe objavio i sledeće knjige: Radio,
an A rt of Sound (1936), Radio, umetnost zvuka; Towards a Psychology
of A rt (1966), Prilog psihologiji umetnosti; The Dynamics of Archi
tectural Form (1977), Dinamika arhitektonske forme.
Rudolf Arnhajm/VIZUELNO MIŠLJENJE
Naslov originala:
VISUAL THINKING
Rudolf Arnheim
Faber and Faber Limited
London 1970
Prevod: Vojin Stojić
UNIVERZITET UM ETNOSTI U BEOGRADU
Rudolf Arnhajm
VIZUELNO MIŠLJENJE
JEDINSTVO SLIKE I POJM A
Beograd, 1985.
Ova knjiga se štampa na osnovu predloga Fakulteta likovnih umet-
nosti u Beogradu, mišljenja recenzenata prof, dr Milana Damnjanovića
i prof. Stojana Ćelića i odluke Upravnog odbora Fonda za izdavačku
delatnoet Univerziteta umetnosti u Beogradu od 4. marta 1983. godine.
Urednik: dr Milan Damnjanović
Lektor: Olivera Mišić
Korektura štamparije
Likovno-grafički urednik: Drina Spaić
Tiraž: 2.000 primeraka
Izdaje: Fond za izdavačku delatnost
Univerziteta umetnosti u Beogradu
Beograd, Vuka Karadžića 12
Štampa: Beogradski izdavačko-grafički zavod, Beograd, Bulevar
vojvode Mišića 17
SADRŽAJ
PREDGOVOR
1 PRVA KOMEŠANJA
Opažanje otcepljeno od mišljenja
[11]
Nepoverenje prema čulima
[13]
Platon dvojako viđen
[15]
Aristotel odozdo i odozgo
[16]
2 INTELIGENCIJA VIZUELNOG OPAŽANJA (I)
Opažanje kao saznanje
[20]
Šta znači opažanje
[21]
Istraživanje udaljenog
[23]
Čula su raznolika
[23]
Viđenje je probirljivo
[24]
Fiksacija rešava problem
[27]
Opažanje dubine
[29]
Oblici su pojmovi
[30]
Opažanju treba vremena
[32]
Kako mašine čitaju oblik
[33]
Upotpunjavanje nepotpunog
[35]
3 INTELIGENCIJA VIZUELNOG OPAŽANJA (II)
Oduzimanje konteksta
T37]
Svetlina i oblik kao takvi
[39]
Tri stava
[41]
Očuvanje konteksta
[43]
Apstrahovani oblik
[44]
Deformacija traži apstrakciju
[47]
Stalnost i promena
[48]
4
DVA I DVA ZAJEDNO
Odnosi zavise od strukture
[50]
Parovi deluju na partnere
[54]
Opažanje pravi razliku
[59]
5
Opažanje upoređuje
[59]
Šta izgleda slično
[61]
Um i kompjuter
[63]
5 PROŠLOST U SADAŠNJOSTI
Sile koje dejstvuju u pamćenju
[71]
Dopunjavanje opažaj a
[73]
Unutrašnjost je vidljiva
[75]
Vidljive praznine
[76]
Prepoznavanje
[77]
6 SLIKE MISLI
Na šta liče mentalne slike
[84]
Može li da se misli bez slika
[85]
Pojedinačni i opšti likovi
[87]
Vizuelni nagoveštaji i blesak otkrića
[91]
Koliko jedan lik može da bude apstraktan
7 POJMOVI STIČU OBLIK
Apstraktni gestovi
[98]
Primer jedne slike
[99]
Ogledi sa crtežima
[101]
Mišljenje postaje vidljivo
[110]
8 SLIKE, SIMBOLI I ZNACI
Tri funkcije likova
[115]
Kako likovi ispunjavaju svoju svrhu
[118]
Šta robni zaštitni znaci mogu da kažu
[121]
Iskustva i ideje
[125]
Dve lestvice apstrakcije
[127]
9 ŠTA APSTRAKCIJA NIJE
Štetno razdvajanje
[129]
Da li se apstrakcija zasniva na uopštavanju
Na početku bi opšte
[137]
Uzorak i apstrakcija
[141]
10 ŠTA APSTRAKCIJA JESTE
Tipovi i opšti pojmovi
[145]
Statički i dinamički pojmovi
[147]
Pojmovi kao vrhunci
[151]
O uopštavanju
[154]
Dostları ilə paylaş: |