36
Žene u nauci : od Аrhimeda do Аjnštajna
toga vremena: Volterom
29
, Voltom
30
i drugima. među prvima je prihvatio Bejkonov
31
naučni metod (mozans, 1974; Kohlstedt, 1999; hamilton, 2000).
Profesorka na Bolonjskom univerzitetu bila je i ana morandi mancolini (ana
morandi manzollini, 1716–1744), koja je mesto na univerzitetu dobila posle smrti
muža, takođe profesora. mancolini je napravila prve voštane modele unutrašnjih
organa, koji se i danas mogu videti u anatomskom muzeju univerziteta u Bolonji,
u čijem predvorju se nalazi i njena bista. Predavala je i na univerzitetima u Beču
i Sankt Peterburgu, gde je otišla na lični poziv carice Katarine ii (oglivie et al.,
2000; rosito et al., 2004; hatch, 2002).
u Francuskoj je savremenica ane mancolini bila izvesna, malo poznata,
madam Bileron (Bileron), koja se takođe bavila medicinom i anatomijom. madam
Bileron je bila poznatija i uvaženija van svoje domovine, što je čest slučaj u nauci i
danas. iako su vrata Pariskog univerziteta za nju bila zatvorena, kralj švedske joj
je ponudio mesto profesorke na univerzitetu u Stokholmu.
Marija Gaetana Anjezi i naslovna strana njenog priručnika
za studente
Prva žena članica akademije nauka i profesorka matematike i prirodnih
nauka na univerzitetu u Bolonji bila je marija Gaetana anjezi (maria Gaetana
29 Volter
(François-marie d
,
arouet, književno ime Volter, 1694–1778), francuski filozof prosveti-
teljstva, pisac i promoter građanskih sloboda. njegove ideje snažno su uticale na Francusku revoluciju.
Pisao je poeziju, pozorišne komade, eseje i pamflete. Sačuvano je više od 20.000 pisama koje je Volter
razmenio sa najpoznatijim ličnostima svoga vremena.
30 aleksandro Volta (alessandro Giuseppe antonio anastasio Volta, 1745–1827), italijanski fizičar,
poznat po radovima u oblasti elektriciteta. izumeo električnu bateriju; po njemu je nazvana jedinica za
električni napon (volt).
31 Fransis Bejkon (Francis Bacon, 1561–1626), engleski filozof, naučnik, esejista, advokat, član Parlamen-
ta, vrhovni sudija i lord kancelar. utemeljivač induktivne metode (Bejkonov metod) u naučnim istraživanji-
ma, nasuprot aristotelovom deduktivnom pristupu. Smatra se osnivačem empirističkog pravca u filozofiji.