41
nauKa u SaLonu: Žene u PredVorju nauČne reVoLucije
i astronoma, ona je njihov dom rigli hol promovisala u pravi intelektualni centar
poznat ne samo u engleskoj nego i širom evrope. en Konvej se još pre udaje
upoznala sa dekartovim spisima, koji su u njoj probudili naučničku radoznalost.
u svom rukopisu
Principi filozofije (Principles of Philosophy) uvela je pojam monada
– jedinstvenih celina materije i duha koje na okupu drži kosmički princip, ali koje se
mogu menjati. ostaće tajna da li je Lajbnic
37
, koji se s njom godinama dopisivao, od
nje preuzeo taj pojam. u svakom slučaju, njene ili ne, monade su bile osnova kasnijeg
shvatanja pojma atoma kao nedeljevih materijalnih celina (millar i sar., 1996).
Sara Haton, En Konvej – filozofkinja
Sa druge strane Lamanša, u istom periodu živi markiza emili di šatle Lomon
(emilie marquise du chatelet Lomon, 1706–1749), poznata kao Lejdi njutn,
bliska prijateljica Voltera i Fridriha Velikog. otac joj je bio šef protokola na
dvoru Luja XiV, a muž, markiz od šatle Lomona, takođe se bavio matematikom
i fizikom. napisala je
Elemente Njutnove filozofije i prevela njegove Principe. Za
esej o prirodi vatre dobila je nagradu Francuske akademije nauka 1737. godine.
iako je bila samouka astronomka i matematičarka, njeni prevodi Lajbnicovih i
njutnovih dela sadrže i originalne stručne komentare. Poznato je da se nije slagala
37 Gotfrid Vilhelm fon Lajbnic (Gottfried Wilhelm von Leibniz, 1646–1716), nemački filozof, ma-
tematičar, pravnik, istoričar i diplomata. Značajno je doprineo razvoju teorije verovatnoće, optike i
mehanike; izumeo je i mašinu za računjanje, koja je osim četiri osnovne računske radnje, mogla da
izvodi i operaciju korenovanja.
42
Žene u nauci : od Аrhimeda do Аjnštajna
u svemu sa njutnom, a da je istorija nauke potvrdila da je ona bila u pravu. naime,
za razliku od njutna koji je tvrdio da je kinetička energija tela proporcionalna
brzini kretanja tela, ona je dokazala da je energija u stvari proporcionalna kvadratu
brzine. Volter (inače poznat po svojoj mizoginiji) pisao je da su se u njegovo
vreme desila dva čuda
: jedno su radovi i otkrića isaka njutna, drugo da je jedna
žena te radove prevela i objasnila. Za razliku od njenih savremenica, njoj nije
nedostajala samouverenost. Smatrala je da joj ne treba suditi po polu već po
zaslugama i onome što govori i radi, kao celovita osoba, kao i da možda ima
metafizičara i filozofa čije je znanje veće od njenog, ali da ih ona nije srela. emili di
šatle Lomon se zalagala i za potpunu ravnopravnost žena u obrazovanju. Smatrala
je da ih država, uskraćujući im pravo na obrazovanje, onemogućava da se izraze u
nauci i umetnosti (Kohlstedt, 1999; milar i sar., 2003; Zinsser i haynes, 2006).
Emili di Šatle Lomon
Naslovna strana Njutnovih Principa
da je tadašnja naučna zajednica poznavala i priznavala rad žena koje su se u
to vreme bavile naukom, dokaz je i to što je poznati fizičar Bernuli
38
tvrdio da je
manje poznata ana Barbara rajnhard (anna Barbara reinhardt, 1730–1796),
švajcarkinja, bolja matematičarka od emili di šatle
Lomon. ne znamo šta je o
tome mislila emili di šatle
Lomon, ali danas jedna prestižna nagrada švajcarskog
udruženja elektroinženjera nosi ime ane rajnhard (alic, 1986).
38 danijel Bernuli (daniel Bernoulli, 1700–1782), švajcarski matematičar, iz poznate porodice
matematičara, dao značajan doprinos mehanici fluida, teoriji verovatnoće, statistici, kinetičkoj teoriji
gasova, termodinamici.
43
nauKa u SaLonu: Žene u PredVorju nauČne reVoLucije
u Francuskoj 17. veka srećemo i prvu ženu koju možemo smatrati inženjerom
rudarstva, iako ne, naravno, u današnjem smislu te reči. to je baronesa de Bosolej
(de Beausoleil, umrla 1642), koja je objavila obimno delo o rudnom bogatstvu
Francuske. nažalost, pošto se bavila i alhemijom, bila je optužena za veštičarenje i
umrla je u zatvoru. Poznata alhemičarka bila je i princeza ana, sestra danskog kralja
Frederika (1546), ali ju je visoki položaj verovatno sačuvao od slične sudbine.
Krajem 17. veka izvesna mari mordrak (marie maurdrac) rukovodila
je prvom privatnom hemijskom laboratorijom u Francuskoj i napisala prvi
priručnik iz hemije za žene, 1666. (Lloyd and deLoach, 1970; oglivie et al., 2000;
apotheker and Sarkadi, 2011).
Već pomenuta ana marija fon šurman (anna maria von Schurmann, 1607–
1678) diplomirala je pravo i filozofiju na univerzitetu u utrehtu. Fon šurman je
bila dekartova bliska prijateljica i jedna od njegovih štićenjica. javno je iznosila
stav da inteligencija i sposobnost logičkog rasuđivanja nisu osobine samo jednog
pola. Sam dekart je inače svoje delo
Principi filozofije (Principia Philosophiae,
1644) posvetio svojoj učenici kraljici elizabeti Češkoj (1618–1680) zbog njenog
talenta za matematiku i metafiziku. osim elizabete, i Sofija šarlota, kraljica Pruske
(Sophie charlotte, 1668–1705) pokazivala je interesovanje za prirodne nauke
i filozofiju. dekart je imao i druge učenice i sledbenice, poput en de la Vižin
(anne de la Vigine, 1634–1684), ćerke ličnog lekara Luja Xiii i dekana Pariske
medicinske visoke škole, zatim izvesnu mari dipre (marie dupre), o kojoj ne
znamo mnogo, i svoju nećaku Katarinu dekart (catherine descartes, 1637
–1706). i švedska kraljica Kristina (Kristina augusta, 1626–1689) pominje se kao
jedna od
Dekartovih štićenica koje je obrazovao u matematici i fizici (mlađenović,
1991; harth, 1992).
Pomenimo ovde i jednu ženu koja je živela nešto kasnije, ali statusno pripada
damama iz salona. u istoriji informatike priznat je doprinos ejde Lavlejs Bajron
(Lovelace, Lady augusta ada Byron, 1815–1852), ćerke pesnika lorda Bajrona
39
.
ona nije nikada upoznala svog čuvenog oca, jer se on rastao od njene majke
en izabel milbank (anne isabelle milbank) neposredno posle njenog rođenja,
ali je nasledila njegovu originalnost i nekonvencionalnost. uz majčinu podršku,
Lavlejs je stekla solidno obrazovanje iz prirodnih nauka. imala je kućne učitelje
iz matematike, astronomije i fizike, i u svojoj trinaestoj godini napravila je nacrt
mašine za letenje. imala je samo 17 godina kada je srela Čarlsa Bebidža
40
, profesora
matematike iz Kembridža, konstruktora mašine za rešavanje diferencijalnih
jednačina, preteče elektronskih računara. Saradnja sa Bebidžem nastavila se i posle
njene udaje za Vilijama Kinga (William King), 1835. godine. Lavlejs je Bebidžu
dala ideju za uvođenje bušenih kartica za programiranje i primenu binarnog koda.
39 Lord Bajron (Lord George Gordon Byron, 1788–1824), engleski pesnik, najpoznatiji predstav-
nik evropskog romantizma.
40 Čarls Bebidž (charles Babbage, 1791–1871), britanski matematičar, filozof i pronalazač, tvorac
ideje o programabilnoj mašini za računanje, preteči savremenih kompjutera. Bavio se i klimatologijom
i kriptoanalizom.
Dostları ilə paylaş: |