73
aStronomija i matematiKa Kao ŽenSKi ProStor
Mari i Antoan Lavoazije
osnovni problem hemičarki bio je pristup laboratorijama, jer su u njima
mogle da rade uglavnom samo kao pomoćnice svojih srodnika ili bračnih partnera.
to je bio slučaj i sa mari Lavoazije (marie-anne Pierrette Paulze, 1758–1836),
čiji je doprinos otkrićima njenog muža, čuvenog hemičara antoana Lavoazijea,
70
za koga se inače udala u svojoj 15. godini, i do danas nedovoljno rasvetljen.
ostalo je zabeleženo (mozans, 1974) da je prevodila naučne radove sa engleskog
(među kojima i čuveni esej ričarda Kirvana o flogistonu) i latinskog jezika, da
mu je pomagala u laboratoriji i beležila rezultate eksperimenata. ilustrovala
je Lavoazijevo delo
Traite de Chimie (
Traktat o hemiji), koje se smatra prvim
udžbenikom savremene hemije (1789). Bila je vešta graverka i slikarka; slikarstvo
je učila u školi čuvenog slikara toga vremena Luja davida (1748–1835). Kada
je Lavoazije, zajedno sa njenim ocem, kao žrtva Francuske revolucije pogubljen
na giljotini 1794, mari je uredila i izdala njegove (
Hemijske)
Memoare. Kasnije
se udala za lorda ramforda, ali se posle četiri godine razvela. ramford nije
imao razumevanja za njeno interesovanje za hemiju i organizovanje salonskih
okupljanja na kojima je razmenjivala naučne ideje sa čuvenim naučnicima toga
vremena Kivijeom
71
, Lagranžom i Laplasom (rayner-canham, 1998; oglivie et
al., 2000; Bell, 2005; apotheker and Sarkadi, 2011).
70 antoan Loren Lavoazje (antoine Laurent de Lavoisier, 1743–1794), francuski hemičar, otkrio
zakon o održanju mase;
jedan od utemeljivača moderne hemije.
71 Žorž Kivije (George cuvier, 1769–1832), francuski prirodnjak, dao prvu modernu klasifikaciju
životinja, smatra se „ocem“ savremene zoologije.
75
aStronomija i matematiKa Kao ŽenSKi ProStor
Krajem 19. i početkom 20. veka i u engleskoj se situacija polako menja.
univerzitet u Londonu 1878. dozvoljava upis i ženama. univerzitet u Kembridžu
dozvoljava ženama da rade u univerzitetskim laboratorijama početkom dvadesetih
godina 20. veka. ajda maklejn (ida Smedley macLean, 1877–1944) 1913. postaje
prva žena član hemijskog društva u Londonu (obit iSmL, 1944).
mej Sibila Lesli (may Sibile Lesley, 1887–1937), pionirka u oblasti
industijske hemije, diplomirala je hemiju u Londonu 1908. godine. Sarađivala
je sa marijom Kiri u Parizu i ernestom raderfordom u mančesteru, a za vreme
Prvog svetskog rata postavljena je na mesto upravnice laboratorije u vojnoj
fabrici u Severnom Velsu, što je bilo izuzetno priznanje za njen rad. nažalost, po
završetku rata na to mesto ponovo je postavljen muškarac (milar i sar., 2003).
inače, u konzervativnoj engleskoj prva žena koja je izabrana u zvanje redovnog
profesora hemije, na univerzitetu daram (durham) 1991.godine, bila je džudit
hauard (judith howard).
među prvim profesorkama geologije pominje se marija matilda ogilvi
Gordon (maria matilde ogilvie Gordon, 1864–1939). ona je prva dobila
titulu doktora geologije na Londonskom univerzitetu 1893, na kome je kasnije
i predavala. Ketrin alis rejzen (catherine alice raisin, 1855–1945), takođe
geološkinja, školovala se u north London School, jednoj od retkih škola koje
su u to vreme davale devojkama ozbiljno obrazovanje. Kada je 1878. Londonski
univerzitet dozvolio upis devojkama, rejzen se upisala među prvima. diplomirala
je prirodne nauke 1884. i ostala da radi kao asistentkinja na Katedri za mineralogiju
i petrologiju. nagradu koju joj je 1893. dodelilo Londonsko geološko društvo
primio je njen stariji kolega – profesor, jer njoj kao ženi to nije bilo dozvoljeno.
ipak, 1898. Ketrin rejzen je odbranila doktorat iz prirodnih nauka i postala
upravnica odeljenja za geologiju na Bedfordskom ženskom koledžu (1890).
Primljena je u Londonsko geološko društvo 1919, čim je ono otvorilo vrata
ženama (hartley, 2003: 188-189;
Burek and higgs, 2007).