64
Žene u nauci : od Аrhimeda do Аjnštajna
Elizabet Fraj i Florens Najtingejl – reformatorke zdravstvenog sistema u Engleskoj
Pre toga su žene pronalazile razne načine da ostvare medicinsku karijeru.
u škotskoj je izvesna miranda Beri (james miranda Smart Barry, 1795
–1865), predstavljajući se kao muškarac, ne samo diplomirala na univerzitetu u
edinburgu, već je 1812. godine postala i vojni hirurg, kasnije i glavni inspektor
vojnih bolnica! Kada je njena prevara otkrivena, na intervenciju erla Bjukena
(erl of Buchan), ostala je na tom položaju. ne znamo da li je Bjuken bio
upoznat sa njenom prevarom, ili je i sam bio njena žrtva (millar i sar, 2003;
Brennan, 2011).
u Sad prva žena koja je diplomirala medicinu (1849) bila je elizabet Blekvel
(elizabeth Blackwell, 1821–1910), engleskinja poreklom. iskoristila je propust
u propisima za prijem studenata, koji nisu izričito zabranjivali upis ženama na
studije medicine, i tako uspela da se upiše na studije i diplomira na Ženevskom
koledžu u njujorku. Po završetku studija bezuspešno je pokušavala da otvori
privatnu praksu, držala je predavanja o higijeni i najzad otvorila savetovalište za
žene i decu u siromašnom delu njujorka, koje je kasnije preraslo u njujoršku
bolnicu. Za vreme Građanskog rata u americi (1861–1865) vratila se u englesku
i uspela da se upiše u Britanski medicinski registar kao prva žena doktor medicine.
u njujorku je kasnije otvorila i medicinski institut (1868), ali je uglavnom
boravila u engleskoj, s obzirom na to da su u americi žene teže gradile medicinsku
karijeru nego u evropi. Zvanično im je tek krajem 19. veka dozvoljeno školovanje
u medicinskim školama, dok su pre toga mogle da se školuju i rade samo kao
babice. elizabet Blekvel je bila i politički aktivna i borila se za ženska ljudska prava
(mesnard, 1889; Wilson, 1970; roth, 1971; millar i sar., 2003).
65
aStronomija i matematiKa Kao ŽenSKi ProStor
Elizabet Blekvel
Elizabet Garet Anderson
Sofija Blejk
u Kanadi je prva žena koja je diplomirala medicinu bila ogusta Stouv Galen
(augusta Stowe Gullen, 1857–1943), koja je studije završila u torontu 1883.
godine. Bila je veoma aktivna u sifražetskom pokretu, kao i njena majka emili
hauard Stouv (emili howard Stowe, 1831–1903), čuvena homeopatkinja,
koja je posle duge borbe uspela da dobije diplomu iz homeopatske medicine na
njujorškom medicinskom koledžu za žene (1867). ogusta Stouv Galen je bila
prva žena kojoj je zvanično dozvoljeno da obavlja medicinsku praksu u Kanadi.
Kao jedna od osnivačica i predsednica Ženske sifražetske asocijacije (dominion
Woman Suffrage association), osnovane 1893, Stouv Galen je bila i feministkinja
i politička aktivistkinja (milar i sar., 2003; Popović 2007b).
Emili Hauard Stouv
66
Žene u nauci : od Аrhimeda do Аjnštajna
na jednom od svojih predavanja za vreme boravaka u Londonu već
pomenuta elizabet Blekvel je inspirisala jednu drugu elizabet, anderson, da se
posveti lekarskoj profesiji. elizabet Geret anderson (elizabeth Garrett anderson,
1836–1917) takođe je iskoristila „rupu“ u propisima, ovoga puta britanskog
društva apotekara, i uspela da diplomira na dablinskom univerzitetu. međutim,
njeni pokušaji da se upiše na medicinu u engleskoj nisu uspeli, pre svega zbog
protivljenja samih studenata i starijih kolega lekara. Kao članica društva apotekara
i po ugledu na elizabet Blekvel, anderson je otvorila Savetovalište za decu i žene
„Sent meri“ u siromašnoj četvrti Londona. Kada je devojkama dopušteno da
studiraju medicinu na Sorboni, u Parizu, ona je odbranila doktorat iz medicine
(1870). Godinu dana kasnije udala se za doktora džejmsa Skeltona (james
Skelton) i zajedno sa Sofijom Blejk osnovala Londonsku medicinsku školu za
devojke, u kojoj je od 1833. bila i upraviteljica. u školi su se obrazovale ne samo
žene iz evrope nego i one iz bogatih porodica iz indije, Burme, afrike i sa dalekog
istoka. tek četiri godine posle osnivanja škola je dobila akreditaciju parlamenta
(manton, 1965; roth, 1971; crawford, 2002; elston, 2004).
u Britaniji su se žene veoma sporo probijale u akademske medicinske
krugove. Položaj im se znatno poboljšao tokom Prvog svetskog rata, kada ne samo
da su zamenile svoje muške kolege iza borbenih linija, već su zajedno sa njima, kao
medicinske sestre i lekarke, bile i na frontu. doduše, bez materijalne nadoknade,
koju su dobijale njihove kolege. Kraljevsko lekarsko društvo u Londonu primilo
je prvu ženu u svoje članstvo tek 1934. godine.
i ćerke elizabet anderson pošle su stopama svoje majke. Prva, Luiz Garet
anderson, osnovala je Žensku bolnicu za vreme Prvog svetskog rata, ali je zbog
nerazumevanja britanskih vlasti bolnica radila pod okriljem francuskog crvenog
krsta. druga, elsi anderson inglis, osnovala je škotsku žensku bolnicu, ali je britansko
ministarstvo rata takođe odbilo da se bolnica priključi britanskim trupama na frontu.
elsi anderson nije odustala; organizovala je bolnice po Francuskoj, Grčkoj, rusiji
i Srbiji, svuda gde su joj to dozvolili (milar i sar., 2003; crawford, 2002).
Pomenuta Sofija džeks Blejk (Sophia jex-Blake, 1849–1912) takođe je
bila u prvim redovima u borbi za ostvarivanje prava na medicinsko obrazovanje
žena u Britaniji. najpre je studirala matematiku na Kraljičinom koledžu, da bi se
kasnije ipak opredelila za medicinu i 1865. diplomirala na univerzitetu u Bostonu
(Sad), zajedno sa elizabet Blekvel. međutim, pošto engleska nije priznavala
strane diplome, po povratku u zemlju vodila je dugu borbu da bude primljena
na studije medicine u edinburgu. najzad je uspela da se 1869. na univerzitetu
otvori pet mesta za studentkinje, uz uslov da nastavu pohađaju odvojeno od svojih
muških kolega. međutim, zbog protesta studenata, Blejk je tek sudskim putem
uspela da ostvari ovo pravo 1873. godine. naredne godine je otvorila medicinsku
školu za žene u Londonu, gde je predavala zajedno sa elizabet Geret anderson.
u engleskoj je 1876. usvojen tzv. rasel-Garnijev zakon, po kome medicinske
komisije mogu ispitivati i žene, a od 1877. Kraljevska bolnica u Londonu dozvolila je
studentkinjama medicine da prisustvuju vežbama. iste godine Sofija džeks Blejk je,
zajedno sa još četiri studentkinje, dobila diplomu iz medicine i otvorila medicinsku
Dostları ilə paylaş: |