53
aStronomija i matematiKa Kao ŽenSKi ProStor
je pročitao kolega Feliks Klajn
53
. osim sa hilbertom, sarađivala je i sa drugim
poznatim matematičarima toga vremena, pre svega sa Klajnom i minkovskim
54
(Sarton, 1936; Strojk, 1969).
emili neter je dala značajan doprinos matematičkoj osnovi ajnštajnove opšte
teorije relativnosti, u okviru koje je razradila dve teoreme bitne za matematičku
podršku ove teorije i fizike elementarnih čestica. njene studente su zvali
neterovski
dečaci, po njenoj teoremi za rešavanje nesimetričnih transformacija. ostavila nam
je veliki broj značajnih radova iz teorije grupa i algebre. Zbog svog jevrejskog
porekla bila je prinuđena da 1933. emigrira u Sad, gde je posle dve godine umrla
(milar i sar., 2003;
Byers i Williams, 2006; maisel i Smart, 1997).
emili neter je primer višestruke diskriminacije u nauci. Kao žena, jevrejka,
socijalistkinja i pacifistkinja, bila je diskriminisana po polu, nacionalnosti i
političkim stavovima.
Za razliku od evrope, u Sad žene počinju profesionalno da se bave
matematikom tek krajem 19. veka. Prva žena koja je odbranila doktorat iz
matematike na univerzitetu Kolumbija 1886. bila je Vinifred edgerton meril
(Winifred edgerton merril, 1862–1951). danas je matematika oblast u kojoj
su žene ravnopravno zastupljene kako tokom studija, tako i u oblasti naučnih
istraživanja.
Značajno ime u istoriji matematike jeste i mađarska matematičarka roza
Peter (rosza Peter, 1905–1977). radila je i živela u Budimpešti i, mada je danas
skoro zaboravljena, njen doprinos teoriji funkcija veoma je značajan. Blisko
je sarađivala sa poznatim matematičarima turingom
55
i Gedelom
56
, i sa njima
dala značajan doprinos matematičkim osnovama teorije informacija i razvoju
kompjuterskog softvera. doktorirala je 1935, a drugi svetski rat je provela u
Budimpeštanskom getu. Bila je veoma omiljena među svojim studentima, koji
su je zvali
tetka Roza (maisel i Smart, 1997).
Pikeringove računaljke
osnivanjem Kraljičinog koledža (1848) i Bedford koledža u Londonu (1849) otvo-
rena je mogućnost da se i žene obrazuju u matematici i fizici, ali su u engleskoj i
dalje složeni astronomski proračuni koji su zahtevali vreme i strpljenje poveravani
uglavnom astronomima početnicima. Kraljevsko astronomsko društvo u Londonu
53 Feliks Klajn (Felix christian Klein, 1849–1925), nemački matematičar; značajni su njegovi rado-
vi u oblasti teorije grupa i neeuklidske geometrije.
54 herman minkovski (herman minkowski, 1864–1909), nemački matematičar jevrejsko-litvan-
skog porekla; bavio se teorijom brojeva i matematičkom fizikom; tvorac četvorodimenzionog kontinu-
uma
prostor-vreme, ključnog pojma specijalne teorije relativnosti.
55 alan tjuring (alan turing, 1912–1954), engleski matematičar i kriptoanalitičar; njegovi radovi
postavili su osnove razvoja savremenih kompjutera i veštačke inteligencije.
56 Kurt Gedel (Kurt Goedel, 1906–1978), austrijski matematičar; autor brojnih radova u oblasti
matematičke logike, opšte teorije relativiteta i kosmologije.
54
Žene u nauci : od Аrhimeda do Аjnštajna
dozvolilo je ženama da prisustvuju predavanjima u prostorijama društva tek 1835,
a prve žene – redovne članice društva primljene su tek 1916 (meri Blag među
prvima), po završetku Prvog svetskog rata, iako su, dok su se muškarci borili na fron-
tovima, žene preuzele njihove profesionalne obaveze. Pre toga su prve počasne čla-
nice Kraljevskog društva bile Karolina heršel i meri Samervil (milar i sar., 2003).
međutim, u Sad je mukotrpan rad na sistematizaciji i katalogizaciji
nebeskih objekata krajem 19. veka direktor harvardske opservatorije, edvard
Čarls Pikering,
57
velikodušno prepustio ženama. u istoriji astronomije one su
poznate kao
Pikeringove računaljke, dok su ih na harvardu zvali
Pikeringov harem
(Kohlstedt, 1999;
Lankford i Slavigs, 1990; Welther, 1982).
Pikeringove „računaljke“ poznate i kao Pikeringov „harem“
među njima je najpoznatija Vilijamina Fleming (Williamina Fleming, 1857–
1911), koja je kod Pikeringa radila prvo kao kućna pomoćnica, a zatim kao
asistentkinja na opservatoriji. otkrila je preko tri stotine promenljivih zvezda i
više desetina nebula. njenu stelarnu klasifikaciju dopunile su eni džamp Kenon
(annie jump cannon, 1863–1941) i henrijeta Svon Levit (henrietta Swan
Leavitt, 1868–1921), koja je 1902. ustanovila odnos između perioda zvezda i
njihovog sjaja. to otkriće je omogućilo da se odredi udaljenost zvezda i otvorilo
vrata teorijama Velikog praska i širenja vasione.
Za razliku od Vilijamine, eni Kenon i henrijeta Levit bile su akademski
obrazovane. Kenon je 1884. diplomirala na Velsli koledžu, a kasnije, uz majčinu
57 edvard Čarls Pikering (edward charles Pickering, 1846–1919), američki astronom i inženjer,
inovator na polju stelarne spektroskopije i fotometrije.
55
aStronomija i matematiKa Kao ŽenSKi ProStor
finansijsku podršku, studirala je fiziku i astronomiju na univerzitetu redklif
58
.
Bila je prva žena koja je dobila počasni doktorat nauka na univerzitetima harvard
i oksford, 1925. godine. Priredila je poznate draperove
59
kataloge sa 400.000
zvezda, kao i katalog promenljivih zvezda. henrijeta Levit je takođe diplomirala
fiziku i astronomiju na redklif univerzitetu. u početku je samo volontirala na
univerzitetskoj opservatoriji na harvardu, ali je kasnije dobila i stalno zaposlenje
(Welther, 1982; Byers i Williams, 2006; milar i sar., 2003).
Vilijamina
Fleming
Eni Kenon
Značajno ime za razvoj astronomije u Sad svakako je i marija mičel (maria
mitchell, 1818–1889). Poticala je iz porodice kvekera i završila jednu od u to vreme
mnogobrojnih „škola za mlade gospođice“, u kojoj je kasnije i sama bila upraviteljica.
u početku se astronomijom bavila amaterski pomažući ocu u izradi astronomskih
instrumenata, dok ju je on podučavao matematiku. ipak, i bez akademskog
obrazovanja, s obzirom na svoj doprinos razvoju astronomije, marija mičel je 1861.
postala profesorka astronomije na Vasar
60
koledžu za devojke. Bila je i prva žena
58 univerzitet redklif, osnovan je kao radcliffe college (1879), i bio poznat kao
ženski Harvard,
čiji je danas sastavni deo. Sa ovog univerziteta su izašle brojne spisateljice, feminističke teoretičarke
i aktivistkinje (margaret etvud/margareth atwood, Gertruda Stajn/Gertrude Stein, nenci Čedorou
/nancy chodorow, natali dejvis/natalie davis, Kerol Giligen/carol Gilligen, rut habard/ruth hu-
bbard, adrijen rič/adriene rich, mišel rozaldo/michelle rosaldo, i druge).
59 henri drejper (henry draper, 1837–1882), američki lekar i astronom–amater. Posle njegove smrti
njegova udovica en dreper osnovala je Fond za razvoj astronomskih istraživanja, koji nosi njegovo ime.
60 Koledž Vasar (Vassar college) osnovao je 1861. kao ženski koledž vlasnik pivare i američki indu-
strijalac metju Vasar (matthew Vassar). od 1969. godine, koledž mogu da pohađaju i muškarci. Prva
upraviteljica koledža bila je marija mičel, postavljena 1865. godine. Bio je jedan od prvih koledža u