70
Žene u nauci : od Аrhimeda do Аjnštajna
oca i sina Brag i ernesta raderforda, koji su smatrali da ženama treba pružiti
jednake mogućnosti za obrazovanje i bavljenje naukom. u Sad, bolnica „džons
hopkins“, koju je osnovao istoimeni filantrop i industrijalac (johns hopkins,
1795–1873), prva je omogućila ženama pristup bolničkim laboratorijama.
Klemensa rojer (clemence augustine royer, 1830–1902) poznata
francuska botaničarka – enciklopedistkinja, prevela darvinove radove na
francuski jezik. u americi je elizabet Briton najt (elizabeth Britton Knight,
1858–1934) objavila više od tri stotine naučnih radova o mahovinama, što je
zavidan uspeh i za savremene botaničare. Pokrenula je i osnivanje njujorške
botaničke bašte, a petnaest biljnih vrsta je po njoj dobilo ime (harvey, 1999;
noble, 1998).
amerikanka neti Stivens (nettie Stevens, 1861–1912), jedna od prvih žena
sa doktoratom u oblasti citogenetike. objasnila je hromozomske osnove polnog
određenja, odnosno otkrila mehanizam kako X i Y hromozomi određuju pol
jedinke. ovo otkriće je razbilo mnoge predrasude, s obzirom na to da su žene
vekovima smatrane odgovornim za pol deteta. neti Stivens se upisala na studije
na Stanford univerzitet sa trideset pet godina, jer je štedela za studije radeći kao
nastavnica, a 1903. je doktorirala na temu fiziologije insekata. nažalost, umrla je
pre nego što je naučna zajednica shvatila značaj njenog otkrića, pa
su tako njene
zasluge pripisane tomasu morganu (thomas hunt morgan, 1866–1945), koji
je za to dobio nobelovu nagradu 1933. (Brush, 1978; oglivie and choquette,
1981; oglivie et al., 2000).
među prvim ženama koje su se profesionalno bavile biologijom su i
sestre
manton: ajrin (irene manton, 1904–1988), koja je za oblast svog interesovanja
izabrala botaniku, i Sidni (Sidnie manton, 1902–1979), koja je proučavala
zoologiju. obe su bile članice Kraljevskog društva – Sidni od 1948, a ajrin od
1961. godine. Sestre manton su za bavljenje naukom imale snažnu podršku
roditelja. Sidni manton je takođe bila prva žena demonstratorka na Katedri
za anatomiju univerziteta u Kembridžu (1927) i prva žena koja je na istom
univerzitetu odbranila doktorat iz prirodnih nauka (1934).
etel Sardžant (ethel Sargant, 1863–1918) studirala je prirodne nauke
na Girton koledžu u Kembridžu i diplomirala 1885. godine. jedno vreme
se istraživanjima u oblasti morfologije biljaka bavila u kućnoj laboratoriji,
istovremeno negujući bolesnu majku. Kao priznata botaničarka, izabrana je za
članicu Lineovog društva 1904, i postala prva žena članica Saveta ovog društva.
izabrana je 1913. za predsednicu Botaničkog odeljenja Britanskog udruženja za
naučni razvoj (milar i sar., 2003).
među prvim genetičarkama bila je šarlota overbek (charlotte anerback,
1899–1994), koja je u nemačkoj zavšila prirodne nauke i 1933. pobegla u edinburg
pred nacističkim progonom. Godine 1957. postala je članica Kraljevskog društva.
Bez obzira na sve uspehe, žene koje su izgradile uspešne karijere u medicini
i biologiji tek u drugoj polovini 20. veka počinju da dobijaju najveće naučno
priznanje za svoj rad – nobelovu nagradu za medicinu i fiziologiju, a na značajne
položaje u naučnim društvima, posebno u zemljama zapadne demokratije,
71
aStronomija i matematiKa Kao ŽenSKi ProStor
dolaze još kasnije. tako je en maklaren (ann maclaren) 1975. imenovana za
sekretara Kraljevskog društva u Londonu, kao prva žena na tom položaju od
njegovog osnivanja.
Slično je i u drugim naučnim oblastima. Prva žena paleontolog, u savremenom
smislu te reči, svakako je bila meri ening
65
(mary anning, 1799–1847) iz dorseta,
u engleskoj, koja je imala sreću što je živela na geološki bogatoj lokaciji. još kao
dete pomagala je ocu u skupljanju školjki i fosila, čijom prodajom se porodica
izdržavala. meri ening je iskopala ostatke ihtiosaurusa 1817, i skelet Pleziosaurusa
1823. godine. Fosile je prodavala muzejima i privatnim kolekcijama. nije ostavila
pisane radove, a njena otkrića su na sastancima društva paleontologa predstavljali
drugi, uglavnom oni koji su ih od nje otkupljivali (maisel i Smart, 1997).
Meri Ening i jedan
od fosila koje je otkrila
Prva žena ihtiolog – amater bila je amerikanka roza Smit ajgenman (rosa
Smith eigenmann, 1858–1947), koja je ihtiologijom počela da se bavi posle udaje
za Karla ajgenmana (carl eigenmann), doktora ihtiologije. Bila je prva žena koja
je studirala prirodne nauke na harvardu, a ona i Karl su izdali katalog u kome su
opisali oko 150 vrsta riba. roza ajgenman je bavljenje ihtiologijom uspela da
uskladi sa podizanjem brojne porodice, s obzirom na to da su ona i Karl imali
petoro dece, od kojih je dvoje bilo ometeno u razvoju.
65 romansirana biografija meri ening: trejsi ševalije,
Izuzetna stvorenja, prev., nenad dropulić,
Laguna, Beograd, 2009.