I izbori u znanstveno-nastavna, znanstvena I suradnička zvanja

I Z V J E Š Ć E

Ivan Bošković podnio je Vijeću poslijediplomskog studija kroatistike molbu da mu se - u skladu s čl. 73, stavak 4. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju - omogući izrada doktorske disertacije bez slušanja nastave i polaganja ispita, ali s upisom jednogodišnjeg doktorskog studija kroatistike. Molbu potkrepljuje dugogodišnjim književno-kritičkim i znanstvenim radom koji je rezultirao trima knjigama te brojnim studijama, kritikama i esejima. Molbu su preporukama podržali akademik Pavao Pavličić i prof. dr. Vinko Brešić.

1. 
   Životopis kandidata
   

Ivan (Jurin) Bošković rođen je 22. listopada 1953. godine u Sinju. Gimnaziju je završio 1972. godine u Sinju, a iste je godine upisao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu studijske grupe Jugoslavenski jezici i književnosti (A predmet) i Filozofija (B predmet). Diplomirao je 1976. godine. Od 1978. godine radi u Srednjoškolskom centru u Sinju, a potom je od 1992. profesor hrvatskog jezika i književnosti na II. jezičnoj gimnaziji u Splitu. Trenutno radi kao viši predavač za kolegij Dječja književnost na Visokoj učiteljskoj školi Sveučilišta u Splitu.

Znanstveni i stručni rad
Ivan Bošković počeo je pisati književne kritike još za vrijeme studija. Tijekom gotovo tridesetogodišnjeg rada objavio je nekoliko stotina književnih kritika, eseja, recenzija i osvrta u različitim glasilima, od dnevnih novina (Slobodna Dalmacija, Vjesnik) do specijaliziranih književnih časopisa (Mogućnosti, Vidik, Republika, Zadarska revija, Dubrovnik, Istra, Kolo, Most). Bošković je jedan od rijetkih u nas koji kontinuirano prati i kritički valorizira recentnu hrvatsku proznu produkciju.

Svoje je kritike sabrao u tri knjige:

1. 
   Prozna vremena. Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1997., 371. str.
   
2. 
   Iskustvo drugoga. Matica hrvatska, Zagreb, 1999., 186 str.
   
3. 
   Lica i obrasci. Laus, Split, 2001., 316 str.
   

Za knjigu Prozna vremena kandidat je 1998. primio nagradu Julije Benešić, što je dodjeljuje Društvo hrvatskih književnika, a za knjigu Iskustvo drugoga nagradu Antun Gustav Matoš za književnu kritiku i esejistiku (1999).

Ivan Bošković sudjelovao je na više znanstvenih skupova (Šoljanovi dani, Dani Josipa i Ivana Kozarca, Osječki dani kulture, Znanstveni kolokvij o Mirku Božiću) te na brojnim književnim tribinama i susretima na kojima je popularizirao suvremenu hrvatsku književnost.

Objavio je i šest znanstvenih radova u kojima je pokazao solidnu teorijsku i metodološku pripremljenost te smisao za vrednovanje hrvatske književne tradicije. Rasprave Čitanje Kaštelanove zbirke “Crveni konj” (“Vidik”, br. 15, 1979, str. 93-101), Hrvatska književnost u domovinskom ratu (“Iskustvo drugoga”, Zagreb, 1999, str. 111-137), Matko Peić i povijesti hrvatske književnosti (Zbornik Dani Josipa i Ivana Kozarca, Vinkovci, 1999., str.116 – 121), Šoljanovo poimanje časopisa (Šoljanov zbornik, Rovinj-Pula, 2001., str. 113-119), Splitski prozni trenutak (“Republika” br. 9-10, str. 31-46) i Romani Joze Laušića. (“Republika” br. 1, 2003., str. 50 –59.) pokazuju neosporne kvalitete akribična i sustavna istraživača kojega podjednako zanimaju i književnopovijesne analize i teme u kojima sintetički ocrtava glavne tendencije u suvremenoj hrvatskoj prozi. Bošković se s velikim marom bavi i proučavanjem dječje književnosti (koju i predaje), pa je i tom segmentu hrvatske književne tradicije napisao veći broj priloga. Povjerenstvo smatra da broj i kvaliteta znanstvenih radova idu u prilog kandidatovoj molbi.

2. 
   Zaključak i prijedlog
   

Ivan Bošković afirmirani je književni kritičar, vrijedan i kompetentan proučavatelj hrvatske književnosti, osobito njezine suvremene dionice. Njegove tri knjige književnih kritika, šest znanstvenih radova te velik broj stručnih tekstova o književnosti za djecu dokaz su njegova sustavna i kontinuirana rada. Taj ga minuli rad kvalificira za daljnje razvijanje na doktorskom studiju.

Na temelju članka 73. (stavak 4.) Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju predlažemo Vijeću Fakulteta i Vijeću poslijediplomskih studija da se Ivanu Boškoviću omogući stjecanje doktorata bez pohađanja nastave i polaganja ispita, i to izradom kvalifikacijskog rada u skladu s Programom poslijediplomskog studija kroatistike, upisom jednogodišnjeg doktorskog studija kroatistike, izradom doktorskog rada.
Povjerenstvo
dr. sc. Krešimir Nemec, red. prof.
dr. sc. Cvjetko Milanja, red. prof.
dr. sc. Josip Silić, red. prof.
Fakultetsko vijeće

Filozofskog fakulteta

Sveučilišta u Zagrebu

Ivana Lučića 3

Sofija Klarin

Bosiljevska 44

10000 Zagreb

Sinopsis magistarskog rada

KATALOŽNI OPIS ELEKTRONIČKE GRAĐE

Znanstveno područje: društvene znanosti

Polje: informacijskih znanosti

Uvod

Elektronička se građa obrađuje i daje na korištenje u knjižnicama više od dvadeset pet godina. Kao posljedica razvoja proizvodnje, raspačavanja i korištenja građe, knjižnice su se u tom razdoblju suočavale s novim vrstama materijalnih nositelja, novim svojstvima građe i novim načinima pristupa građi. Te su promjene izravno utjecale na nazivlje, razvoj standardā i formatā za bibliografski opis te na knjižnični katalog. Brzi tehnološki razvoj nametnuo je i problem dugoročne zaštite elektroničke građe. Potrebno je ispitati mogu li standardni bibliografski opis i formati za strojno čitljivo katalogiziranje udovoljiti svim zahtjevima opisivanja elektroničke građe.

Teorijska podloga i aktualne relevantne spoznaje

Iz povijesne perspektive istražit će se utjecaj razvoja elektroničke građe na razvoj standardā i formatā za bibliografski opis elektroničke građe u posljednjih dvadeset pet godina. To će uključiti prikaz razvoja propisā za opis elektroničke građe kroz predstavljanje, analizu i usporedbu međunarodnih standardnih bibliografskih opisa Međunarodnog saveza bibliotečnih društava i ustanova (IFLA) od 1977. do 2003. godine, Anglo-američkih kataložnih pravila (AACR2), hrvatskih kataložnih pravila (1986.) te formata MARC (MARC21 i UNIMARC). Prikaz će uključiti i IFLA-inu studiju Funkcionalni zadaci bibliografskih zapisa (1997.). Zbog pojave novih shema za opis mrežne građe, bit će ukazano i na razvoj formata metapodataka. Analitička će studija biti usmjerena na ispitivanje elemenata opisa i modela opisa elektroničke građe.

Praktična primjenjivost

Iskustva izvršene analize, kritičko sagledavanje razvoja standarda i teorijsko promišljanje mogu se praktično primijeniti u prihvaćanju novih vrsta elektroničke građe u hrvatskim knjižnicama kao i rješavanju praktičnih problema njezina opisa.

Rad će dati smjernice za razvoj hrvatskih kataložnih pravila za opis elektroničke građe te sagledavanju povezanosti katalogizacije elektroničke građe i njezine dugoročne zaštite.
Uže područje rada

Uže područje rada ograničit će se na probleme vezane uz formalni opis elektroničke građe i posljedične veze razvoja tehnologije i kataložnog opisa. Osim analize nazivlja i vrsta publikacija, istraživanje će biti usmjereno ispitivanju svojstava elektroničke građe i posljedica tih svojstava na kataložni opis. Posebna pozornost posvetit će se svojstvu dinamičnosti građe i promjene građe uvjetovane razvojem i zastarijevanjem računalne tehnologije.

Prikazat će se različite vrste elektroničke građe i ispitati elementi njihova opisa. Analizirat će se modeli kataložnog opisa i ukazati na povezanost kataložnog opisa i dugoročne zaštite sadržaja građe osobito iz aspekta nacionalne knjižnice.
Ciljevi istraživanja

Cilj je ovog rada sustavno prikazati probleme te ponuditi moguća rješenja dobivena kritičkim sagledavanjem razvoja standarda te stručnih i teoretskih radova. Na temelju analize razvoja relevantnih standarda i smjernica, cilj je prikazati uvjetovanost elemenata kataložnog opisa elektroničke građe tehnološkim svojstvima građe, tehnološkim promjenama i potrebom dugoročne zaštite elektroničke građe. Analiza svojstava i vrsta elektroničke građe imat će za posljedicu precizniju klasifikaciju elektroničke građe i utvrđivanje specifičnih problema opisa kroz modele opisa. Ukazat će se i na pojedine otvorene probleme kataložnog opisa elektroničke građe koji zavise od tehnoloških rješenja.

Metodološki postupci

Istraživanje će se sastojati od povijesne studije i analitičkog ispitivanja. Pomoću deskriptivne i komparativne metode prikazat će se i usporediti relevantni standardi i smjernice, aktualni teoretski radovi i praktična rješenja.

Nacrt strukture rada

U uvodnom će se dijelu rada ukazati na aktualnost i važnost područja istraživanja i izložiti smjernice istraživanja. U prvom će poglavlju biti pojašnjen naziv, definicija i sadržaj pojma elektronička građa. Cilj je drugog poglavlja prikazati vrste i svojstva elektroničke građe. Treće poglavlje donosi povijesni prikaz razvoja IFLA-inih standarda za obradu elektroničke građe, smjernica i pojedinih kataložnih pravilnika. U četvrtom poglavlju razmotrit će se načini na koji su pravila i postupci obrade ugrađeni u formate za strojno čitljivo katalogiziranje građe, a ukazat će se i na shemu metapodataka Dublin Core. U petom će se poglavlju ispitati elementi opisa pojedinih vrsta elektroničke građe i njihove funkcije te obrazložiti uvjetovanost modela kataložnog opisa svojstvima elektroničke građe i potrebama pojedine knjižnice. U šestom će se poglavlju modeli opisa analizirati na primjerima zapisa jedinica elektroničke građe u katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice. U zaključnim će se razmatranjima sažeti iskustva istraživanja.

Zagreb, 4. ožujka 2004.
Potpis mentora Potpis voditelja studija Potpis kandidata
dr. sc. Aleksandra Horvat dr. sc. Aleksandra Horvat Sofija Klarin

Fakultetskom vijeću

Filozofskog fakulteta

Sveučilišta u Zagrebu

Ivana Lučića 3

Sandra De-Villa

Radnička 7

Nova Gradiška

Sinopsis magistarskog rada