I izbori u znanstveno-nastavna, znanstvena I suradnička zvanja

FAKULTETSKOM VIJEĆU FILOZOFSKOG FAKULTETA U ZAGREBU

Primjedba Odsjeka za anglistiku na Odluku Fakulteta o promjeni studijske grupe:

Odsjek za anglistiku na svojoj je sjednici održanoj 31. 3. 2004. raspravljao o gore navedenoj odluci i zaključio da se ona, iako donesena u najboljoj namjeri da se uvede više administrativnoga reda, u praksi pokazuje kontraproduktivnom. Naročito nam se čini štetnim što studentice i studenti u slučaju promjene studijske grupe, godinu dana ne mogu pohađati jezične vježbe. Čini nam se stoga da bi najsretnija solucija bila da se studenticama i studentima koji mijenjaju studijsku grupu omogući da upisuju kolegije po istim kriterijima koji se odnose i na ponavljače: ako nisu položili prvu godinu studija one grupe koju nisu mijenjali da upišu jedan predmet, a ako su položili sve uvjete da upišu tri predmeta iz ponude na višoj godini.

Pročelnica Odsjeka:

Dr. sc. Ljiljana Ina Gjurgjan

29. ožujka 2004.

Vijeću Odsjeka za kroatistiku

i

Fakultetskom vijeću

Predmet: Prijedlog Programa XXXIII. seminara Zagrebačke slavističke škole -

Hrvatskog seminara za strane slaviste
U skladu s čl. 12. Pravilnika o Zagrebačkoj slavističkoj školi - Hrvatskom seminaru za strane slaviste, a na prijedlog Stručnog vijeća Škole, predlažem vijeću Odsjeka za kroatistiku ovogodišnji program XXXIII. seminara.

XXXIII. seminar hrvatskoga jezika, književnosti i kulture za godinu 2003. održat će se u Dubrovniku od 23. kolovoza do 4. rujna 2004.

Stručno vijeće je predložilo da i ovogodišnjem seminaru, kao i prošlogodišnjem, prisustvuje osamdesetak seminarista (do 35 kandidata iz konvencijske kvote Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa RH, do 35 iz ustanova gdje djeluju hrvatski lektorati, dvadesetak pozvanih stručnjaka, po odabiru Stručnog vijeća škola koji bi bili po jedan tjedan, zavisno o svom stručnom interesu).

U radu bi se zadržala dosadašnja koncepcija, s ovim sadržajima:

1. 
   Rad lektorata. Ponudit će se lektorati i proseminari iz staroslavenskog ili starohrvatskog jezika (1), proseminar iz hrvatske povijesti i kulture (2), hrvatski za početnike (3), hrvatski za napredne (4), konverzacijske vježbe iz hrvatskog jezika (5), proseminar iz hrvatske književnosti (6) i proseminar iz jezične kroatistike (7). Trajno bi bilo nazočno osam lektora, a kako je u protekle tri godine lektorski tim vrlo uspješno ostvario sve sadržaje ostao bi isti, i proširio bi se lektorom iz novije hrvatske književnosti. Dosada su to bili: Krešimir Bagić, Tomislav Bogdan, Milvia Gulešić, Boris Kuzmić, Krešimir Mićanović, Ivica Prlender, Evelina Rudan, Josip Silić, Marija Smolić, Tanja Tomašić i Mateo Žagar.
   
2. 
   Jezikoslovi blok. Ovogodišnju temu Suznačne riječi u hrvatskom jeziku osmislio je njezin voditelj prof. dr. Ivo Pranjković. U tjednom trajanju ostvarili bi se ovi sadržaji: "Suznačne (sinsemantične i samoznačne (autosemantične) riječi" (prof. dr. Josip Silić), "Suznačne riječi i njihove vrste" (prof. dr. Ivo Pranjković), "Veznici " (prof. dr. Barbara Künzmann-Müller), "Prijedlozi nekad i danas" (doc. dr. Vlasta Rišner), "Čestice" (prof. dr. Dubravka Sesar), "Novosti iz jezikoslovne kroatistike" (prof. dr. Marko Samardžija).
   
3. 
   Književni blok. Ovogodišnju temu Europski okvir hrvatske književnost osmislio je njezin voditelj prof. dr. Krešimir Nemec. U petodnevnom trajanju ostvarili bi se ovi sadržaji: "Hrvatski petrarkizam" (akademik Mirko Tomasović), "Hrvatski i europski barok" (akademik Pavao Pavličić), "Hrvatski latinizam u europskom kontekstu" (prof. dr. Darko Novaković), "Bečka i hrvatska moderna" prof. dr. Krešimir nemec), "Hrvatski postmodernizam" (prof. dr. Dubravka Oraić Tolić).
   
4. 
   Kulturni i kulturološki blok. Ovaj sadržajni blok, koji vodi prof dr. Stipe Botica, povezao bi sve one satržaje s kulturnim i kulturološkim oznakama koje se izvode na školi. To su prvenstveno sadržaji iz recentne likovne, glazbene, scenske umjetnosti i kulture, ali i drugi sadržaji s kulturološkim obzorom. Uz dava koncerta, posjete izložbama, kazalištu i sl., tu će se svakako okupiti sadražaji o povijesnom i kulturnom identitetu Dubrovnika (doc. dr. Ivica Prlender), aktualne teme iz dubrovačkoga života (dr. sc. Slavica Stojan), kultura dubrovačkoga područja (dr. sc. Željka Čorak), o mogućnosti primjene književnog zemljopisa Carla Donizetija na hrvatsku književnost (prof. dr. Mladen Machiedo). Upriličit će se cjelovečernji susret s jednim književnikom/književnicom.
   
5. 
   Stručni izleti i putovanja. Uz obvezno razgladanje dubrovačkih kulturnih znamenitosti (hodom kroz Grad i zidinama, uz eminentne stručne vodiče), ostvarili bismo cjelodnevno putovanje Elafitskim otočjem (uz stručno elboriranje svih kulturnih sadržaja), obišli Cavtat i južno dubrovačko primorje, putovali do Stona (i usputno razgledali sve značajne lokalitete), gdje će se održati predavanje o prostroru dubrovačke kulture (prof. dr. Igor Fisković).
   

Ovaj progam može doživjeti neznatne promjene, koje će ovisiti i o visini financijskih sredstava i okolnostima koje se ne mogu predvidjeti. Inače, u našem predračunu, detaljno elaboriranom , predvidjeli smo visinu potrebitih sredstava od 625.000,00 kuna.

I uprava Škole, i Stručno vijeće Škole, misle da su ponuđeni dobri i primjereni sadržaji koji udovoljavaju naravi seminara čiji je glavni zadatak poticanje i promicanje poznavanja hrvatskoga jezika, književnosti i kulture izvan granica Republike Hrvatske, ponajprije među inozemnim kroatistima.

Stoga molim Vijeće Odsjeka za kroatistiku da prihvati ovaj prijedlog programa XXXIII. seminara Zagrebačke slavističke škole - Hrvatskog seminara za strane slaviste i uputi ga Fakultetskom vijeću Filozofskog fakulteta na odobravanje.

S poštovanjem

Voditelj XXXIII. seminara Zagrebačke slavističke škole
---------------------------------------

/ Prof. dr. Stipe Botica /

 

PRIJEDLOG PRAVILNIKA

O ORGANIZACIJI RADA

CENTRA ZA PSIHODIJAGNOSTIČKE INSTRUMENTE

 

 

I. Opće odredbe

Članak 1.

Ovim Pravilnikom uređuje se organizacija rada Centra za psihodijagnostičke instrumente (u daljnjem tekstu: Centar) Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (u daljnjem tekstu: Fakultet), utvrđuju njegova tijela, potrebni namještenici te djelatnosti i poslovanje Centra.

 

Članak 2.

Puni naziv Centra je: Centar za psihodijagnostičke instrumente

Skraćeni naziv Centra je CPI. Centar ima i svoj službeni logo.

Uz puni naziv Centra na hrvatskom jeziku, Centar koristi i naziv preveden na engleski jezik, a glasi: Centre for Psychodiagnostic Instruments (skraćeni naziv na engleskom jeziku je CPI).

Puni i skraćeni naziv Centra ravnopravni su u javnoj uporabi.

 

Članak 3.

Centar je ustrojbena jedinica Fakulteta, a organizacijski je pridružen Odsjeku za psihologiju.

 

Članak 4.

Temeljna svrha Centra je unapređivanje profesionalnih aktivnosti vezanih uz sistematizaciju, izradu i evaluaciju psihologijskih mjernih instrumenata (u nastavku PMI) i poboljšavanje kvalitete njihove upotrebe.

Djelatnosti Centra su:

a) Izrada i održavanje središnjeg informacijskog sustava PMI;

b) Izrada novih i profesionalno opremanje postojećih mjernih instrumenata;

c) Izdavanje i distribucija PMI i odgovarajućih pribora;

d) Izobrazba svih kategorija korisnika PMI i pružanje informacija o PMI;

e) Pružanje psihodijagnostičkih usluga;

f) Pružanje usluga povezanih s analizom podataka;

g) Znanstveno-istraživačka djelatnost vezana uz razvoj, izradu i evaluaciju PMI.

Članak 5.

Djelatnosti Centra ostvaruju se na temelju projekata i suradnje s vanjskim fizičkim i pravnim osobama.

Članak 6.

Centar se kroz svoje projekte može uključivati u postojeće mreže srodnih institucija koje podržavaju međunarodne organizacije te sudjelovati u međunarodnim projektima i programima.

 

II. Upravljanje Centrom

II. a. Voditelj Centra

Članak 7.

Čelnik Centra je voditelj Centra.

Voditelja Centra zamjenjuje zamjenik voditelja Centra.

Voditelj Centra brine se o cjelokupnom radu Centra, priprema godišnji izvještaj o radu Centra i za svoj je rad izravno odgovoran dekanu Fakulteta. U slučaju spriječenosti, poslove voditelja s jednakim obavezama i odgovornostima preuzima zamjenik.

Voditelja i zamjenika voditelja Centra imenuje dekan Fakulteta na prijedlog Vijeća Odsjeka za psihologiju i Fakultetskog vijeća na razdoblje od dvije godine.  

II. b. Upravni odbor Centra

Članak 8.

Upravni odbor Centra razmatra i odlučuje o važnijim poslovnim, razvojnim i kadrovskim pitanjima Centra i odgovoran je za njegovo funkcioniranje.

Upravni odbor sastoji se od pet članova. Članovi Upravnog odbora po funkciji su voditelj i zamjenik voditelja Centra. Ostale članove imenuje dekan Fakulteta na prijedlog Vijeća Odsjeka za psihologiju i Fakultetskog vijeća.

Upravni odbor ima predsjednika i zamjenika predsjednika koje biraju njegovi članovi.

Upravni odbor sastaje se po potrebi, a sastanke saziva predsjednik ili zamjenik predsjednika Odbora.

Upravni odbor bira se na razdoblje od dvije godine.

 

II. c. Ostala tijela Centra

Članak 9.

Centar ima Savjet koji se sastoji od najviše 11 članova. Savjet Centra potiče rad Centra, pruža mu ekspertne i savjetodavne usluge, brine se za domaću i međunarodnu podršku radu Centra te brine o kvaliteti njegovog rada.

U Savjet Centra ulaze predstavnici Odsjeka za psihologiju te predstavnici drugih relevantnih ustanova i profesionalnih skupina.

Članove Savjeta Centra imenuje dekan Fakulteta na prijedlog Vijeća Odsjeka za psihologiju i Fakultetskog vijeća.

Savjet Centra ima predsjednika i zamjenika predsjednika koje biraju članovi Savjeta iz svoga članstva. Predsjednik Savjeta ili njegov zamjenik saziva sjednice Savjeta i nadzire provođenje zaključaka Savjeta.

Voditelj i zamjenik Centra prisustvuju sjednicama Savjeta i obvezni su, na zahtjev predsjednika Savjeta Centra ili njegovog zamjenika, prirediti potrebne materijale

Savjet Centra sastaje se po potrebi, a sastanke saziva predsjednik Savjeta ili njegov zamjenik.

Savjet Centra bira se na razdoblje od dvije godine.

III. Radnici Centra

Članak 10.

Ovisno o potrebama, Centar može zasnovati radni odnos s jednom ili više osoba.

IV. Financiranje Centra

Članak 11.

Djelatnosti Centra financiraju se prihodima iz projekata, prihodima ostvarenim vlastitom djelatnošću, donacijama te drugim načinima ovisno o radu Centra, a u skladu sa Statutom Fakulteta.

Centar izrađuje plan prihoda i rashoda za kalendarsku godinu i podnosi financijski izvještaj Upravi fakulteta.

V. Obveze Fakulteta prema Centru

Članak 12.

Fakultet:

- osigurava Centru poseban prostor za nesmetan rad, uključujući samostalnu telefonsku/fax liniju, priključak na Internet i najnužniju uredsku opremu,

- izvršava sve popravke u prostoriji i na strojevima na način na koji je to uobičajeno u drugim jedinicama Fakulteta,

- osigurava Centru pod-žiro-račun,

- prema dogovoru s Upravnim odborom određuje postotak izdvajanja iz ostvarenih sredstava Centra koji ne može iznositi više od 10% ukupnih sredstava,

- omogućuje Centru izradu prostor za postavljanje Web-stranice.

 

VI. Obveze Centra prema Fakultetu

Članak 13.

Centar je dužan:

- djelovati u skladu sa Statutom Fakulteta, tradicijom i duhom Fakulteta te raditi na širenju njegova ugleda u zemlji i svijetu,

- na kraju svake kalendarske godine izvještavati o radu Centra Vijeće Odsjeka za psihologiju, dekana i Fakultetsko vijeće.

Izvješće iz stavka 2. ovoga članka podnosi voditelj Centra. Izvješće mora sadržavati obavijesti o sadržaju rada Centra i financijsko izvješće.

 

VII. Prijelazne i završne odredbe

Članak 14.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave na oglasnoj ploči Fakulteta.

 

D E K A N:

Prof. dr. sc. Neven Budak

 

 

 

Ovaj Pravilnik objavljen je na oglasnoj ploči Fakulteta _________ 2004. i stupa na snagu ________ godine.

 

 

 

Zagreb, _____________

Odsjek za psihologiju

Filozofski fakultet

Sveučilište u Zagrebu

Glavna tajnica Filozofskog fakulteta

Gospođa Neda Stazić

Molimo Vas da u dnevni red sljedeće sjednice Fakultetskog vijeća uvrstite donošenje Pravilnika o organizaciji rada Centra za psihodijagnostičke instrumente.
Na sjednici vijeća Odsjeka za psihologiju 16.01.04. prihvaćen je tekst Pravilnika o organizaciji rada Centra za psihodijagnostičke instrumente, koji Odsjek za psihologiju predlaže Fakultetskom vijeću za usvajanje.
Odsjek za psihologiju predlaže:

1. 
   za voditelja Centra dr. sc. Vladimira Kolesarića, red. prof.;
   
2. 
   za zamjenika voditelja Centra, koji ima ulogu koordinatora djelatnosti Centra, dr. sc. Damira Ljubotinu, docenta;
   
3. 
   u Upravni odbor Centra, osim V. Kolesarića i D. Ljubotine (koji su članovi Upravnog odbora po funkciji), dr. sc. Aliju Kulenovića, red. prof., dr. sc. Vlastu Vizek Vidović i dr. sc. Željka Jerneića, izv. prof.;
   
4. 
   U Savjet Centra dr. sc. Branimira Šverka, red. prof., dr. sc. Darju Maslić Seršić, docenticu, Ivicu Sobota, Hrvatski zavod za zapošljavanje, dr. sc. Vladimira Takšića, Psihološka komora, dr. sc. Jurja Božičevića, Ministarstvo znanosti, prosvjete i sporta, Matiju Subašić Maras, Pliva, Hrvatska i predstavnik Gospodarske Republike Hrvatske.
   

U Zagrebu, 07.04.04.

Pročelnica Odsjeka za psihologiju
Dr. sc. Vlasta Vizek Vidović

ODSJEK ZA JUŽNOSLAVENSKE JEZIKE I KNJIŽEVNOSTI

Filozofski fakultet

Sveučilište u Zagrebu
FAKULTETSKO VIJEĆE

Predmet: Dogovor o znanstvenoj suradnji Odsjeka za nauku o jeziku i književnosti Sveučilišta «Martin Luther» u Halleu i Odsjeka za južnoslavenske jezike i književnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu
Molimo Fakultetsko vijeće da prihvati dogovor o znanstvenoj suradnji Odsjeka za nauku o jeziku i književnosti Sveučilišta «Martin Luther» u Halleu i Odsjeka za južnoslavenske jezike i književnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, budući da je slavistika u Halleu dobro razvijena upravo za južnoslavističko područje i poredbenu slavensku književnost, što je i naš primarni interes. Suradnja se već odvija suradnjom članova obaju Odsjeka na postojećim projektima, a koordinatori suradnje su prof. dr. A. Richter, direktorica Instituta za slavistiku i prof. dr. Z. Kovač.
Zagreb, 06.04.2004. Pročelnik Odsjeka za južnoslavenske

jezike i književnosti

______________________________

dr. sc. Dušan Marinković, izv. prof.

Dr. Marina Milićević Bradač, izv. prof.

Odsjek za arheologiju

Filozofski fakultet, Zagreb

Ivana Lučića 3

Zagreb, 2.4.2004.
FAKULTETSKOM VIJEĆU

FILOZOFSKOG FAKULTETA U ZAGREBU

MOLBA
Molim naslov da mi odobri korištenje slobodne studijske godine u akad. god. 2004/05.
Za docenta na katedri za Klasičnu arheologiju izabrana sam 14. svibnja 1996.g. i prema tome imala bih pravo koristiti slobodnu studijsku godinu, budući da je od tada prošlo 8 godina.

Molbu za korištenje slobodne studijske godine upućujem prvi put od kada radim na ovom Fakultetu. Sada su se napokon ispunili uvjeti za to: dr. Helena Tomas, nakon obranjenog doktorata na Sveučilištu u Oxfordu vratila se na katedru za Klasičnu arheologiju i ona može pokrivati nastavu (predavanja i seminare).

Osobno se obvezujem održavati ispite na dodiplomskom studiju u redovitim rokovima (zimski, ljetni i jesenski rok), te održavati nastavu na Poslijediplomskom doktorskom studiju arheologije zajedno sa svim obvezama na Poslijediplomskom studiju.

Slobodna studijska godina potrebna mi je za rad na rukopisu knjige o grčkoj tradiciji i mitologiji, točnije za prikupljanje materijala i za posjete dobro opremljenim institucijama i knjižnicama.

S poštovanjem

Marina Milićević Bradač

FILOZOFSKI FAKULTET

Odsjek za fonetiku

I. Lučića 3, 10000 Zagreb

Zagreb, 6. travnja 2004.
FAKULTETSKOM VIJEĆU


MOLBA ZA ODOBRENJE SLOBODNE STUDIJSKE GODINE

Molim Vas da mi odobrite slobodnu studijsku godinu, koju bih koristio u diskontinuitetu – u zimskom semestru ak. god. 2004/2005. i u zimskom semestru ak. god. 2005/2006. Slobodne studijske semestre koristio bih naizmjence s kolegicom s Odsjeka za fonetiku, dr. sc. Vesnom Mildner, tako da bih ja odradio svoju nastavu u njezinim terminima, dok je ona na slobodnom studijskom semestru (a ona bi odradila svoju nastavu u mojim terminima, dok sam ja na slobodnom studijskom semestru).

U razdoblju slobodne studijske godine planiram dovršiti knjigu Kaos u govoru, govor u kaosu – Pisanje povijesti, pripremiti nastavni materijal za svoje novije kolegije (većinom izborne) te obnoviti nastavni materijal za svoje starije kolegije (većinom obvezne).
Vijeće Odsjeka za fonetiku poduprlo je moju molbu na sjednici održanoj 5. travnja 2004. godine.

Dr. sc. Ivan Ivas, izv. prof.

FILOZOFSKI FAKULTET

Odsjek za fonetiku

I. Lučića 3, 10000 Zagreb
Zagreb, 6. travnja 2004.

FAKULTETSKOM VIJEĆU

Molim da mi se odobri korištenje slobodne studijske godine u akademskoj godini 2004./2005. Zbog nastavnih, ispitnih i ostalih obveza na Odsjeku za fonetiku studijsku godinu koristila bih u dva dijela i to: prvi dio u ljetnom semestru ak. godine 2004./2005. (od 1. 3. 2005.), a drugi dio u ljetnom semestru ak. godine 2005./2006. godine (od 1. 3. 2006.). Nastavu ću odraditi unaprijed, u zimskom semestru koji prethodni slobodnom ljetnom semestru.

Tijekom slobodne studijske godine planiram pripremiti nastavni materijal za web stranicu iz predmeta Patologija sluha i Osnove rehabilitacije slušanja i govora, te obaviti dio terenskog rada u sklopu projekta Neurolingvistički aspekti bilingvizma kojega sam glavni straživač.

Vijeće Odsjeka za fonetiku na svojoj sjednici održanoj 5. travnja 2004. godine poduprlo je moju molbu.

Dr. sc. Vesna Mildner, izv. prof.

1 U dopisu Dekanata od 27. I. 2004. krivo se navodi da u naslovu treba biti dalmatinskog, pa je i to, u skladu s Odlukom Fakultetskoga vijeća i Senata Sveučilišta u Zagrebu preinačeno i sada glasi dalmatskog.