Microsoft Word SveZajedno doc

Sistematika riba 

Biologija i patologija riba 

Stranica 33/95 

 

Porodica Sparidae 

Komorača, orada, podlanica, lovrata (Gilthead bream, Sparus aurata) je bijela riba s jakim kukastim 

zubima. Ima visoko latero-lateralno spljošteno tijelo, jednu leđnu peraju a trbušne su ispod prsnih. 

Glava ja jaka a ljuske su sitne. Boje je modre, zelenkaste do srebrne s uzdužnim smeđim prugama..  

 

Izvor: http://www.seaangler.8m.com 

 

Perciformne* ribe  

[*grgečolike ribe]

 

Ova grupa uključuje grgeče, lubine i preko 7000 drugih ribljih vrsta.  

Sve perciformne ribe karakterizira: 

•  Žbice peraja; u prvoj leđnoj ili prvoj polovici jedinstvene leđne peraje –žbice peraja su tvrdo 

uzglobljene – poput bodlji 

•  Masnu peraju nemaju 

•  Prsne peraje su smješteno na sredini bočne strane tijela, a trbušne su postavljene ventralno 

naprijed – odmah ispod prsnih ili ih nema.  

•  Riblji mjehur – ukoliko je prisutan – i nema pneumatic duct odnosno nije spojen s probavilom. 

(physoclistous*) 

Physoclistous – sa zatvorenim ribljim mjehurom to jest – bez veze između ribljeg mjehura i jednjaka. 

 

Porodica Mugilidae (cipli) 

Porodica Mugilidae obuhvaća oko 70 vrsta. Sve vrste dijele sličan oblik tijela.  

Ribe iz porodice cipala imaju dugačko valjkasto tijelo, dvije odvojene leđne peraje. Prednja peraja ima 

samo 4 žbice. Prsna peraja im je smještena kaudalnije no u mnogih perciformnih riba. Rep im je 

razdvojen – u obliku položenog slova V. Imaju velike okrugle cikloidne ljuske – i na tijelu i na glavi. 

Nemaju vidljivu bočnu liniju. Tamno sive su boje, dorzalno tamniji, ventralno svjetliji. Postrano imaju 

niz vodoravnih tamnih pruga.  

---

Sistematika riba 

Biologija i patologija riba 

Stranica 34/95 

 

 

Izvor: http://www.fao.org  

Oblik tijela im omogućava veliku agilnost; brzi su plivači što koriste  i kada migriraju i kao predatori. 

Odrasli se hrane detritusom i algama koje pronalaze na dnu uvala. Cipli često ulaze u rijeke i plivaju 

uzvodno.  

Osobine cipala su: euryhaline*, eurythermal i catadromous**. Vrlo dobro toleriraju niske količine kisika 

do 1ppm. 

Euryhaline – sposoban na život u vodi vrlo varijabilnog saliniteta   

 

Order - Perciformes 

Family - Mugilidae 

Genus - Mugil 

Species - Cephalus 

Cipal glavaš, bataš (Flathead mullet, Striped Mullet, Mugil cephalus) ima mekane i ispupčene usne, 

jeku i veliku repnu peraju. Bočno ima 12 pruga. Mrijesti se ljeti u moru a u proljeće migrira u slatku 

vodu. Podnosi velike oscilacije saliniteta. Veličina odraslog cipla glavaša je od 23 do 36 cm. Bijela je 

riba koja se umjetno uzgaja sve do mase od 250g.  

 

 

Izvor: http://www.ittiofauna.org/ 

 

Izvor http://free.imd.it/ 

Cipal zlatac (Golden Grey 

Mullet, Mugil auratus) je 

tamno sive boje sa 6-7 

uzdužnih pruga na 

bokovima. Iza oka ima 

žutu, a na škržnom 

poklopcu zlatnu mrlju. 

Ulazi u slatke vode.  

 

 

http://free.imd.it/Colapesce/Pescitalia/ 

---

Sistematika riba 

Biologija i patologija riba 

Stranica 35/95 

 

Cipal putnik (Grey Mullet, 

Mugil chelo) ima debelu i 

natrag ulegnutu gornju 

usnu. Sivo smeđe je boje 

sa smeđa-plavkastim 

prugama na bočnim 

stranama. Ulazi u slatke 

vode.  

 

 

http://free.imd.it/Colapesce/Pescitalia/ 

Cipal balavac (Grey 

Mullet, Mugil capito) ima 

malu glavu u odnosu na 

tijelo. Sivo-zelenkaste je 

boje. Ima 6-7 uzdužnih 

pruga na bočnim 

stranama. Mrijesti se u 

slatkim vodama.  

 

 

Izvor: http://free.imd.it/Colapesce/Pescitalia/PaginePesci 

Cipal mržnjak (Leaping mullet, Mugil saliens, Liza saliens Risso) ima dugačke prsne peraje, 

tamnosmeđe je boje sa zlatnom mrljom na škržnim poklopcima. Ne zalazi znatno u slatka vode; samo 

u bočate.  

 

 

Izvor: http://www.ittiofauna.org/ 

Cipal plutaš (Boxlip mullet, Oedalechilus/Mugil/Liza labeo) ima debelu, naprijed utegnutu gornju usnu. 

Tamnosive je boje s uzdužnim žućkastim prugama. Ne ulazi u slatke niti u boćate vode.  

 

 

Izvor: http://www.ittiofauna.org/ 

---

Sistematika riba 

Biologija i patologija riba 

Stranica 36/95 

 

Školjkaši 

Školjkaša ima oko 30 000 vrsta. Sjedilačke su životinje u morima ili slatkim vodama. Niti kojima se 

trajno ili privremeno pričvršćuju za podlogu zovu se byssus. Među najpoznatije jadranske školjkaše 

spadaju kamenice, dagnje, prstaci, periske i jakovljeve kapice. Bezupka je najpoznatija slatkovodna 

vrsta. 

Koljeno: Molusca 

Razred: Bivalvia 

Podrazred: Lamellibranchia 

Nadred: Filibranchia 

Porodica: Ostraeidae (Oysters) 

Porodica Ostraeidae 

je rasprostranjene širom svijeta; 10 vrsta je prisutno u Mediteranu. Donja 

ljuska izrasta prilijepljena za tvrdu podlogu pa je stoga oblik školjke vrlo varijabilan. Ostreidae imaju 

veliki privredni značaj; farme za uzgoj su rasprostranjene uz obale diljem cijelog svijeta.  

 

Kamenica; izvor: http://www.seafood.no/ 

Kamenica, oštriga (Oyster, 

Ostrea edulis) naraste do 13 

cm i 100 g. Hrani se 

planktonom.  

Oplodnja. Europska 

kamenica je hemafrodit – 

spolni organi sadrža i jajne 

stanice i spermu. Mrijesti se 

cijele godine osim zime. Jaja 

se oplođuju u tijelu te se 

zadržavaju na škrgama sve 

do stadija larve s ljuskom. 

Građa. Ljušture su 

okruglaste ili jajaste. Lijeva 

je veća a desna manja i 

predstavlja poklopac. Živi u 

obalnim zonama. Uzgaja se 

umjetno. 

 

 

Anatomija kamenice. Izvor: http://encarta.msn.com/  

 

 

---