Mozvag: 405 stari studijski program preddiplomski studij filozofija kazalo
Yüklə 0,68 Mb.
|
OPIS PREDMETA Naziv predmeta: Grčka filozofija I KOD: F101 Semestar: I. ECTS bodova: 6 Jezik izvedbe: hrvatski Broj sati: 60 (30 P + 30 S) Status: obvezni Oblik nastave: predavanje i seminar Provjera znanja: seminarski rad, kolokviji i usmeni ispit
U studiju ranih grčkih mislilaca ima se pokazati povijesni početak filozofije kao dovršenje početka povijesti Zapada, razlika filozofije i mythologike, zatim razlika sofije i filozofije, a unutar filozofije razlika physiologike i ideologike (Platon), nadalje nužna povijesna sveza filozofije i onoga grčkog, tj. filozofija kao ono navlastito grčko. Na vidjelo se ima iznijeti grčki jezik kao jezik filozofije i povijesni “zaborav jezika”, jednostavnost početne grčke filozofije u svezi s mogućnošću početka filozofije danas, povijesna udaljenost i iskonska blizina s onim ranogrčkim: povijesna samosvijest filozofije i raslojavanje njenih povijesnih slojeva, ali i mogućnost predpovijesnog dodira s ranim Grcima, prvotnost nasuprot primitivnosti ranogrčke filozofije, naposljetku razlika filozofije i metafizike: filozofija kao istina metafizike i začetak filozofijske metafizike u Aristotela. Studij temeljnih pitanja filozofije u Platona ima pružiti uvid u povijesni utjecaj grčke filozofije, osobito Platona, u povijest filozofije kao platonizam, u unutarnju slojevitost Platona: mišljenje iskona kroz mišljenje ideje. Pokazati se ima odnos filozofije i sofistike kao istinski privid filozofije same.
Stanje izvora i kronologija: usud predaje i cjelovitost “fragmenata”; značaj filologije za filozofijski studij ranoga grštva; mythos i logos; mythologika i filozofija: ono filozofijsko u mitu i filozofijski mit; bog (bogovi) i ono božansko u ranom grčkom mišljenju; arche i physis; sophia - sophos - to sophon - philosophia; filozofija i poezija (Homer, Hesiod, orfičke theogonije i kosmogonije, lirika, tragika); filozofija kao ono grčko i zapadno (europsko); filozofija i grčki jezik; filozofija i fiziologija; A knjiga Aristotelove Metaphysike; kritika pojma “hylozoizam”; ranogrčka “kosmologija” i kasnija fizika; unutarnje jedinstvo i jednota filozofije; jednostavnost iskonskog mišljenja. Thal: matematika; pitanje o arche (hydor); jedinstvo i mnoštvo; iskon i ono božansko. Anaximandar: geografijsko; kosmologijsko; pitanje o arche (to apeiron); postajanje i nestajanje; kosmogonijsko. Anaximen: astronomijsko; meteorologijsko; kosmologijsko; pitanje o arche (aer). Pythagora i pythagorovci: duša i tijelo; theoria; jedno i mnoštvo; granica i neograničeno; broj kao “bitak bića”; harmonija i proporcija; astronomijsko; etičko. Xenophan: kritika mita; teologijsko; gnoseologijsko; biologijsko; geologijsko; astronomijsko. Heraklit: logos - homologein; ono mudro: jedno - sve; ono isto suprotnog; ono isto i tijek; logos: rat, zakon, vatra, ono zajedničko, ono jedno, ono božansko; logos i physis; etičko; kosmologijsko; psihologijsko; gnoseologijsko; bog i čovjek; zbor-govor-riječ. Parmenid: misliti i biti; ono biti i suće; suće i nesuće; znamenje sućeg: nepostalo, neprolazno, cijelo, nepokretno, bezgranično, bezvremeno, jedno, stalno; znanje i mnijenje; istina i privid; jedno i mnogo; kosmologijsko. Zenon: dokazi o jednosti sućeg; dokazi o nepokretnosti sućeg; dokazi o neprostornosti sućeg. Empedoklo: četiri korijena svega: zemlja, zrak, voda i vatra; ljubav i razdor; postajanje kao miješanje korijena; kosmogonijsko: četiri doba kruženja svijeta; astronomijsko; gnoseologijsko; biologijsko; katharmoi. Anaxagora: postajanje i nestajanje kao miješanje i razrješenje; ono bezgranično; suće stvari: homoiomere; sve u svemu: usudi; kosmogonijsko; nous. Atomisti: pojam atoma; atomi i praznina; kosmologijsko; psihologijsko; gnoseologijsko; etičko. Sofistika Protagora: Protagorina izreka; svaka pojava je istinita; svaka pojava je istinita za onoga koji opaža; same stvari imaju svojstva, svojstva jesu samo kao opažena, svojstva su samo u opažaju; međusobno suprotstavljeni logosi istog; protuslovlje je nemoguće; neznatljivost (Platon, Theaitet; Euthyd. 286a5-b6; Aristotel, Met. 1008b15, 1047a4-7). Gorgija: ništa nije; ništa nije spoznatljivo; ništa nije izrecivo; retorika kao eristika; etika (Platon, Gorgija; Theiatet; Euthydem; Soph. 263b; Aristotel, Soph. el. 166b27; An. post. II 1; De inter. 11). Kratyl: heraklitovstvo; Kratyl i Platon; stalni tijek i nemogućnost znanja i govora (Platon, Crat. 429d, 440d; Aristotel, Met. 987a33-34, 1010a9-15). Lykophron: nemogućnost priricanja: uloga kopule “je”; znanje kao synousia duše i onoga znati (Aristotel, Phys. 185b27-29, ; Cat. 1a20-b10; Met. 1007a32-33, 1015b23, 1045b9-11, 1045a8, 1045b12-18; Soph. el. 178b39-179a2) . Antisthen: ouk estin antilegein; svaki logos je istinit; reći nešto je reći ono što jest, a reći ono što jest je reći istinu; nemogućnost definicije: rodovi su samo u mišljenju (Platon, Theaet. 201d; Crat. 429d, Euthyd. 286a5-b6, Soph. 251b5; Aristotel, Met. 1024b34-1025a1, 1043b25-28; Top. 103b30, 104b20-21). Diagora, Prodik i Kritija: kritika mita i bogoštovlja (Platon, Resp. II, X; Leg. X). Dissoi logoi: ono suprotno je različito ili isto, u samom sebi ili u imenu (Platon, Theaet. 172a-b; Leg. 889e; Aristotel, Soph. el. 167a21-27; . Antiphont: suprotnost physis - nomos: nepravednost zakona (Platon, Resp. 496b-c; Aristotel, Pol. 1328b29). Kalliklo: pravo jačega (Platon, Gorgija; Leg. 890a4-5). Trasymach: korist nepravednosti (Platon, Resp. I-II; Leg. 714b; Aristotel, Pol. 1279b4). Isokrat: doksa: mnijenje i slava, eristika (Platon, Apol. 21c; Gorg. 462b-465e; Men. 97b-d, 99b; Resp. 480a; Euthyd. 272b, 290c, 305b; Theait. 172c-177b). Platon: “Što” je vid (eidos)? razlika između vida (eidos) i (iz)gleda (idea); vid kao ono nevidljivo (to aoraton) i ona vidljiva (ta horata); ona misliva (ta noeta) i ona opažljiva (ta aistheta); sućstvo (bitstvo, jestvo - ousia) ili ono sućno suće (to ontos on) i ono pojavljujuće (to phainomenon); jedno i mnoštvo; najviši vidovi (rodovi): ono isto, ono različito, kretanje, stajanje, ono suće; ono po sebi samom i ono po drugome od sebe sama; suimanje (metheksis) - shvatanje (metalepsis) vidljivog u vidu; oponašanje (mimesis) vida u vidljivom; prisutstvo (parousia), u-biti vida u vidljivima; logos - dialogos - dialektike; razabir (diairesis) po vidovima; svođenje i shvatanje u jedno, sinoptika; nedjeljivi vidovi; zajedništvo (koinonia) i miješanje (miksis), splitanje (symploke) vidova; suće i ne suće - znanje, mnijenje, neznanje; podstavke (hypothesis) i ono nepodstavljivo (to anypotheton); vid onoga dobrog kao ono onkraj sućstva; uvid i dijalektika; znanje i mnijenje: um (duh) - razum - vjera - slutnja; istina kao neskrivenost onoga biti i kao ispravnost; vidovi znanja i spomen (anamnesis); filozofija kao erotika ili ono demonsko, ono između božanskog i ljudskog, mudrosti i neznanja; duša i tijelo; nesmrtnost duše; svemir - polis - duša; polis kao pravdena zajednica besmrtnika, smrtnika, neba i zemlje; vrsnoća i znanje; vidovi duše i vrsnoće; jedinstvo vrsnoće (arete); vidovi naslade; vidovi politeje i rodovi ljudi; filozofija i politika; filozofija i poezija (umjetnost); filozofija kao obrazovanje cijele duše; mythos i logos; filozofija i pobožnost; dialog i primaljsko umijeće; Sokrat u Platonu; filozofijska ironija; “Testimonia Platonica”: prva počela - jedno i neograničena dvojina, granica i ono neograničeno; filozofija i sofistika; Platon i neoplatonizam; Akademija i polis; doba svemira; duša svemira; ispravnost imena; filozofijska etimologika; govorena i pisana riječ; jezik i ono neizrecivo. Ishodi učenja Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:
Obvezna literatura:
Dopunska literatura:
Studijska obveza Opterećenje u ECTS pohađanje nastave 1,50 pismeni kolokvij 1,50 referat 0,50 seminarski rad 0,50 završni usmeni ispit 2,00 Ukupno 6 Naziv predmeta: Uvod u filozofiju (za studente filozofije) KOD: F202 Semestar: I. ECTS bodovi: 5 Jezik izvedbe: hrvatski Broj sati: 60 (30 P + 30 S) Status:obvezni Oblik nastave: predavanja i seminari Provjera znanja: seminarski rad, kolokviji i usmeni ispit
Cilj predmeta Uvod u filozofiju istovjetan je sa svrhom studija filozofije. Svrha pak studija jest izobrazba sposobnosti (facultas), osposobljavanje studenta da bude filozof. Zadatci su predmeta da iznese na vidjelo mogućnost, bit i smisao filozofije, njenu nužnost za bitak čovjeka ta da studente orijentira na putu osposobljavanja za vlastito filozofiranje.
Mogućnost uvoda i uvođenje u filozofiju. Nemogućnost uvoda u religiju. Problem uvoda u umjetnost. Što je uvod u znanost (paradigmatski uvod u matematiku). Uvod u filozofiju kao samo- ili sebe-uvođenje kroz drugoga. Bitna razlika između filozofirajućeg uvoda u filozofiju i uvoda u znanost. Uvod u ljubav – prijateljstvo. Mogućnost i nužnost istinske ljubavi kao ljubavi istine (istinoljublje). Pitanje mudrosti. Istinska i prividna mudrost (sofistika kao smrtnom, usmrtivom, istinski konačnom biću nedokučivo "svetnanje"). Istinska, prava mudrost kao trojedinstvo teoretskog, praktičkog i poetičkog. Božanski (theion) karakter mudrosti. Svrha filozofiranja kao "nalikovanja bogu" (homoiosis to theo). Bitno razlikovanje: filozofski čovjek, filozofiranje, filozofija i filozof. Tome odgovara razlikovanje biti, bitka, bića i istinskog bića. Porijeklo i nužnost tog temeljnoga, upravo bitkovanog razlikovanja. Kako je razlika i razlikovanje uopće nešto moguće? Bit i način uvođenja: tko, koga, u što, pomoću čega i radi čega uvodi. Filozofiranje kao mišljenje. Uvjeti i pretpostavke mišljenja uopće. Bit mišljenja. Načini opstanka mišljenja: slobodno, metafizičko, razumsko, dijalektičko, spekulativno, pozitivno-znanstveno, iskustveno, kritičko mišljenje. Bitak mišljenja i jezik. Problem filozofske "terminologije". Povijest filozofijskih pojmova i filozofijskih "termina". Bitak, biće, bit, bit biti, ništa, ništenje, nebiće, logos, atom, nous (duh, um), element (stoiheion), princip (načelo, počelo; arhe, ono iskonsko, prvotno vladajuće), uzrok (vinovnik, skrivitelj), tvorivo (hyle), idea, eidos, forma, svrha, supstancija, ono suhodno, subjekt, predikat, kobuča, transcendentalije, kategorije, apstraktno, konkretno, afirmacija, negacija, sinteza, analiza, sistem, duh, duša, tijelo, život, um, volja, žudnja, razum, mnijenje, znanje, znanost, teorija, praksa, proizvodnja, ono estetičko, ono etičko, bog, bogovi, čovjek, svijet, zajednica, dobrota, ljepota, pravednost, ono sveto, zlo, rugoba, hybris, istinito, istinsko, istina, lažnost, patvorina, krivotvorina, priroda (narav), esencija i egzistencija, mogućnost, zbiljnost i nužnost, po sebi (o sebi), po drugom, sloboda (apsolutna), istinska i prividna sloboda, slobodovanje i robovanje, sloboda mišljenja i sloboda volje, moć, ono transcendentalno i transcendencija , ono imanentno i imanencija, privid, pričin, fenomen, istinsko biće (bićno bivstvo) itd. itd. Problem obrazovanja (filozofijskih) pojmova. Bitak pojma. Pojmovni realizam i nominalizam. Pitanje filozofijskog problema uopće. Filozofija na djelu u filozofiranju: primjeri "velikih filozofa" (Platon, Aristotel, Kant, Hegel). Problem Sokrata ili što je to biti filozofom ("Obrana Sokrata" kao obrana filozofa; parnica, parba ili iskonski spor između bitka-filozofa i "svijeta"(polis) kao pitanje istinskog svijeta ili pravednog zajedništva svih mogućih bića po mjeri njihove istinskosti). Oslobađanje od privida, pa do pojavnosti, i najzad do fenomena (kako u smislu očitovanja onog zbiljivog tako i u smislu sebe – objave bitka), a radi onog istinskog biti,- to oslobođenje i buđenje potrebe toga oslobađanja svrha su svakog mogućeg uvoda u filozofiju. Otuda nužnost toga, da se nakon prethodne, pripremne ekspozicije pojmovne i stvarne problematike filozofije, studente orijentira u horizontu zbivanja "glavnih strujanja suvremene filozofije", kao bitnog zbivanja suvremenosti. Ovdje je neophodno osvijetliti i filozofsku situaciju u nas, filozofirajuća pregnuća i dostignuća. Izvršeni uvod u filozofiju polaže filozofski temelj studiju filozofije. On uz ostalo otvara pogled na smisao i svrhu studija filozofije, ali i studija i studiranja uopće. Stoga se na kraju ovoga predmeta bit filozofije i bit sveučilišta (tj, njegovo najviše određenje i svrha) razmatraju u njihovoj unutrašnjoj svezi. Pokazuje se da filozofija nije samo podrijetlo, nego je i trajni temelj pravog sveučilišta ili "akademijskog studija" (Schelling). Ishodi učenja: Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:
Obvezna literatura: Aristotel: Nagovor na filozofiju Bošnjak: Filozofija, uvod u filozofsko mišljenje i rječnik Despot: Uvod u filozofiju N. Hartmann: Prilog zasnivanju ontologije *** Uvod u Heideggera (iz toga: Što je filozofija) Schelling: O metodi akademijskog studija (u: Ideja univerziteta)
A. Bazala: Povijest filozofije, ili B. Bošnjak: Povijest filozofije, ili G. W. Hegel: Historija filozofije Izborna literatura: Bloch: Tübingenski uvod u filozofiju Axelos: Uvod u buduće mišljenje Adorno: Filozofska terminologija Bochenski: Uvod u filozofsko mišljenje Jaspers: Uvod u filozofiju W. Jeruzalem: Uvod u filozofiju Kant: Dvije rasprave (posebno: Prolegomena za svaku buduću filozofiju) Descartes: Rasprava o metodi Dilthey: Die geistige Welt – Einleitung in die Philosophie des Lebens H. Nohl: Einfurung in die Philosophie P. Natrop: Philosophie, ihr Problem und ihre Probleme Fink: Uvod u filozofiju
pohađanje nastave 1,50 referat 0,50 kontinuirano praćenje (aktivnost na nastavi, priprema za nastavni sat, refleksivni osvrt na nastavne sadržaje 0,50 kontinuirano provjeravanje znanja (kolokvij) 0,50 seminarski rad 1,00 završni usmeni ispit 1,00
Naziv predmeta: Uvod u filozofiju – A (za studente drugih studija) KOD: F207 ECTS bodovi: 2 Jezik izvedbe: hrvatski Broj sati: 30 Status: izborni Oblik nastave: predavanja Provjera znanja: kolokviji i usmeni ispit Opis: Konstitucija i pojam filozofije u antičkoj grčkoj kulturi. Odnos filozofije spram ostalih oblika znanja i duhovnog djelovanja: spram prirodnih i društveno-humanističkih znanosti, spram teologije i umjetnosti. Osnovne discipline filozofije: ontologija, spoznajna teorija, logika, etika, estetika, filozofska antropologija i povijest filozofije. Bitni filozofski pojmovi u povijesti filozofije: filozofija, sloboda, istina, bitak, teorija/praksa, vrijeme/prostor, subjekt/objekt, priroda, čovjek, povijest, jezik, znanost, itd. "Kraj" filozofije, filozofsko mišljenje i suvremene filozofske orijentacije: filozofija egzistencije ,marksistička filozofija, analitička filozofija, socijalna filozofija, filozofija jezika, filozofija kulture, filozofska antropologija, fenomenologija i hermenautika. Položaj filozofije u suvremenoj kulturi. Kolegij mogu slušati svi studenti u trajanju od 2 sata tjedno u jednom semestru .Ispit je usmeni i donosi 2 boda. Cilj: Predmet (kao dio studia generale) treba upoznati studente koji ne studiraju filozofiju s konstitucijom filozofije, s njenom poviješću i njenim položajem u suvremenoj kulturi, s njenim temeljnim pojmovima, s posebnošću filozofskog pristupa znanju i zbiljnosti i osposobiti ih za refleksivni i kritički odnos spram tema kojima se bave i spram temeljnih problema suvremene zbiljnosti. Posebno je važno osvijestiti spregu filozofske refleksije i humanističkih i društvenih studija. Ishodi učenja: Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:
Ispitna literatura: Jedno originalno filozofsko djelo po izboru Uvod u filozofiju po izboru među autorima: Branko Bošnjak, Branko Despot, Eugen Fink ili Theodor W, Adorno;: Filozofska terminologija Povijest filozofije po izboru među autorima: Albert Bazala, Wilhelm Windelband, Branko Bošnjak Dopunska literatura: Platon: Gozba Aristotel: O duši R. Descartes: Rasprava o metodi G. W. Leibniz: Rasprava o metafizici I. Kant: Prolegomena za svaku buduću metafiziku, Osnove metafizike ćudoređa G. W. F. Hegel: Enciklopedija filozofskih znanosti (Uvod), Filozofija povijesti (Uvod).
pohađanje nastave 0,75 referat 0,25 pismeni i usmeni završni ispit 1,00 Ukupno 2 Naziv predmeta: Engleski jezik I KOD: SJE01 Semestar: I ECTS bodovi: 2 Jezik izvedbe: engleski Broj sati: 30 Status: obvezni Oblik nastave: vježbe Provjera znanja: kolokviji, pismeni i usmeni ispit
Čitanje i slušanje tekstova koji omogućavaju nadgradnju jezične kompetencije u području struke i njezine uže specijalizacije. Odabir tekstova provodi se na osnovi stručnih kolegija. U sklopu svih aktivnosti naglasak je na razumijevanju i razvijanju vokabulara, te gramatičke točnosti. Provode se govorne i pismene vježbe Proširuju se znanja studenata iz područja kulture i civilizacije zemalja engleskog govornog područja.. Cilj
Ishodi učenja: Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:
Popis obvezne literature potrebne za nastavu i polaganje kolokvija: Cox, K. & Hill, D (2004). EAP now!. Pearson/Longman (selected units). Vince, M. (2003). Advanced Language Practice. Oxford: Macmillan. Excerpts from books, newspapers, video clips etc. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska: O'Driscoll, J (1995): Britain, Oxford: OUP McCarthy, M. and O'Dell, F. (1994). English Vocabulary in Use (Advanced). Cambridge: CUP.
Položen ispit. Tijekom semestra polažu se dva kolokvija. Ukoliko se polože oba kolokvija, studenti se oslobađaju polaganja ispita, a u protivnom polažu pismeni i usmeni ispit. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe: Provedba anonimne ankete nakon održanih predavanja, analiza uspjeha studenata. Studijska obveza Opterećenje u ECTS pohađanje nastave 0,75 kontinuirano povjeravanje znanja u obliku kolokvija 0,50 završni usmeni ispit 0,75 Ukupno 2 Naziv predmeta: Njemački jezik I KOD: SJNJ01 Semestar: I ECTS bodovi: 2 Jezik izvedbe: njemački Broj sati: 30 Status: obvezni Oblik nastave: vježbe Provjera znanja: kolokviji, pismeni i usmeni ispit
Čitanje i slušanje tekstova koji omogućavaju nadgradnju jezične kompetencije u području struke i njezine uže specijalizacije. Odabir tekstova provodi se na osnovi stručnih kolegija. U sklopu svih aktivnosti naglasak je na razumijevanju i razvijanju vokabulara, te gramatičke točnosti. Provode se govorne i pismene vježbe. Proširuju se znanja studenata iz područja kulture i civilizacije zemalja njemačkog govornog područja Cilj
Ishodi učenja: Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:
Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita Stručni tekstovi iz knjiga, časopisa i s interneta. Drever/Schmitt, Lehr-und Ubungsbuch der deutschen Grammatik Helbig/Buscha, Ubungsgrammatik Deutsch Wahrig: Deutsches W6rterbuch Njemačko-hrvatski i hrvatsko-njemački rječnik (po izboru) Uvjeti za priznavanje bodova: Položen ispit. Tijekom semestra polažu se dva kolokvija. Ukoliko se polože oba kolokvija, studenti se oslobađaju polaganja ispita, a u protivnom polažu pismeni i usmeni ispit Način praćenja kvalitete i uspješnost izvedbe: Provedba anonimne ankete nakon održanih predavanja, analiza uspjeha studentata. Studijska obveza Opterećenje u ECTS pohađanje nastave 0,30 kontinuirano povjeravanje znanja (2 kolokvija) 1,20 usmeni ispit 0,50 Yüklə 0,68 Mb. Dostları ilə paylaş:
|