Mozvag: 405 stari studijski program preddiplomski studij filozofija kazalo

Ukupno 2Naziv predmeta: Tjelesna i zdravstvena kultura KOD: TZK01-TZK04

Trajanje: I. i II. godina

ECTS bodovi: 1

Status: obvezni

Oblik nastave: 2 sata vježbi, ukupno 30 sati

Ispit: Ispit se na ovom kolegiju ne polaže, nego se dobiva potpis u Indeks
Opis predmeta:

Omogućiti studentima izbornu nastavu TZK iz područja gimnastike, športova, športskih igara, estetske gimnastike i plesa, planinarenja i izletništva prema prostornim, vremenskim i kadrovskim mogućnostima.

1. 
   Opća tjelesna priprema: stjecanje višeg stupnja znanja, umijeća i navika kretanja, upoznavanje zakonitosti i međusobne uvjetovanosti gibanja iz raznih područja športske aktivnosti; razvijanje osjećaja za prostorne, vremenske i energetske elemente kretanja, razvijanje čula sluha, vida i ravnoteže. Sadržaje rada prilagoditi prethodnoj osposobljenosti studenata u sadržajima izabrane športsko-rekreativne djelatnosti.
   
2. 
   Športovi: Teoretski dio (šport i njegovo mjesto i položaj u fizičkoj kulturi. Povijesni razvoj u svijetu i kod nas, biomehaničke osnove, metodika, pravila i organizacija natjecanja). Praktični dio: stavovi i tehnika kretanja, usavršavanje pokreta: uočavanje pogrešaka. Povećanje motoričkih sposobnosti, povezivanje elemenata u cjelovitost ekonomičnog kretanja. Upotreba opreme, sprava, pomagala.
   
3. 
   Sportske igre: rukomet, nogomet, odbojka, košarka. Razvoj određene športske igre u svijetu i kod nas, značaj igre, pravila i suđenje, igralište, uređaji i oprema, metodika, te testiranje motoričko-tehničkih dostignuća. Praktično: Tehnika kretanja, elementi baratanja ispitom u mjestu i kretanju, taktika igre u napadu i obrani, protunapad, indiviudalna i kolektivna taktika, te igra.
   
4. 
   Estetska gimnastika i plesovi. Realizacija notnih vrijednosti i tekstova, metričke i ritmičke vježbe. Elementi klasičnih i modernih plesnih oblika. Narodni plesovi (izbor).
   
5. 
   Sportska gimnastika. Kolutovi, kovrtljaji, upori i naupori. njihanja i ljuljanja, okreti, uzmasi, naskoci, saskoci, premeti i prekopiti. preskoci, povezivanja elementa na tlu i na spravama. Asistiranja i zaštita prilikom vježbanja.
   
6. 
   Izletništvo i planinarenje, priprema planinarenja, orijentacija, signalizacija, načini kretanja, izbor i upotreba opreme, čuvanje prirode. Izgradnja priručnih objekata, vrste ognjišta i vatre. Terenske igre.
   
7. 
   Korektivna gimnastika i rehabilitacija, omogućiti studentima sa smanjenim tjelesnim
   mogućnostima adekvatne aktivnosti prilagođeno osobnim korektivniin i rehabihtacijskim potrebama.
   
8. 
   Natjecajnja. Sudjelovanje u fakultetskim, međufakultetskim i ostalim prigodnim
   natjecanjima.
   

Cilj:

Nastava tjelesne i zdravstvene kulture obvezna je u I. i II. godini studija, radi aktivnog vježbanja i odražavanja tjelesne kondicije

raznim oblicima i metodama rada stalno podizati kondicijsku i psihomotornu sposobnost organizma,

• 
  oslobađati i razvijati stvaralačke sposobnosti,
  
• 
  izgrađivati čvrste i trajne navike tjelesnog vježbanja kao i aktivan odnos prema fizičkoj kulturi,
  
• 
  kineziološkom aktivnošću postići rekreativno-korektivni učinak,
  
• 
  utjecati na daljnje razvijanje aerobnih sposobnosti,
  
• 
  postići kineziološku transformaciju osnovnih psihomotornih i funkcionalnih dimezija,
  
• 
  osposobiti studente da mogu samostalno organizirati aktivnosti fizičke kulture koje su u funkciji zdravlja, radnih spsobnosti i što korisnijeg korištenja slobodnog vremena.
  

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• 
  usavršiti specifična kineziološka teorijska i motorička znanja iz određenih sportova i sportske rekreacije
  
• 
  pratiti i ponavljati zadane vježbe
  
• 
  izvoditi vježbe za razvoj i jačanje svih mišićnih skupina uz instrukciju profesora
  
• 
  samostalno izvoditi vježbe koje još nisu precizne i automatizirane.
  
• 
  steći znanje o najvišoj razini odgovornosti za osobno zdravlje i zdravlje drugih
  
• 
  usvojiti osnovna motorička znanja u funkciji učinkovite prilagodbe
  

Naziv predmeta: Filozofija politike KOD: F103

Semestar: I.

ECTS bodovi: 2

Jezik izvedbe :hrvatski

Broj sati :30

Status: izborni

Oblik nastave: predavanje

Provjera znanja: kolokviji i usmeni

Cilj i zadatci predmeta:

Od studenta se očekuje da usvoji osnovne pojmove filozofije politike. Zadaća je kolegija da osposobi studente za kritički pristup i analizu pojedinih pozicija i teorija kao i za argumentativno razlaganje nazora i dijaloško artikuliranje stajališta, pri čemu se osobita pozornost posvećuje aktualnim raspravama o različitim teorijama suvremenog društva

Sadržaj i osnovne teme:

Mjesto politike u filozofskoj podjeli znanosti na praktične i teoretske. Društvenost čovjeka kao temelj politike. Filozofija politike do Platona.

Platon i Aristotel. Augustin i Toma. Machiavelli, reformacija, utopija. Hobbes, Locke, Rousseau – ideja suverenosti, status naturalis, društveni ugovor, ideja tolerancije, pravo na otpor. Kant i Hegel. Rehabilitiranje praktične filozofije. Totalitarni sustavi XX. stoljeća. Demokracija. Liberalizam, komunitarizam, feminizam.
Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• 
  naučiti razlikovati filozofski pristup politici i političkim fenomenima od drugih, većinom reduciranih perspektiva.
  
• 
  usvojiti različite interpretacijske moduse, bilo da se politika sagledava u konvergenciji s etičkim horizontom ili da je poglavito shvaćena kao "tehnika".
  
• 
  preko nekoliko suvremenih filozofa politike, steći teorijsku osposobljenost za uvid u moderne socijalno-političke prijepore.
  

Obvezna literatura:

Dva izvorna djela iz Filozofije politike: Platona, Aristotela, Cicerona, Augustina, Akvinskoga, Morusa, Križanića, Petrića, Machiavellija, Hobbesa, Lockea, Spinoze, Montesquieaua, Voltairea, Vicoa, Rousseaua, Kanta, Fichtea, Hegela, Tocquevillea, Nietzschea, Schmitta, Poppera, Arendt, Gadamera, Rittera, Rawlsa, Taylora.

Dopunska literatura:

1. 
   Ottmann, H. (2001. i d.). Geschichte des politischen Denkens, J. B. Metzler, Stuttgart -Weimar.
   
2. 
   Gutmann, A. & Thomson, D. (1997). Democracy and Disagreement, Harvard, University Press.
   
3. 
   Sandel, M. J. (2001). Democracy’s Discontent, Cambridge-London: Harvard University Press.
   
4. 
   Pažanin, A. (1973). Filozofija i politika, Zagreb: Liber.
   
5. 
   Pažanin, A. (1986). Moderna filozofija i politika, Zagreb: Informator/FPN.
   
6. 
   Baruzzi, A. (1993). Uvod u novovjekovnu političku filozofiju, Zagreb HSN.
   
7. 
   H. Maier, H. Rausch i H. Denzer (ur,). (1998). Klasici političkog mišljenja, Zagreb: Golden marketing.
   
8. 
   Ritter, J. (1987). Metafizika i politika, Zagreb: Informator/FPN.
   
9. 
   Volkmann-Schluck, K-H. (1977). Politička filozofija, Zagreb: Naprijed.
   
10. 
    Barišić, P. (1988). Dijalektika običajnosti, Zagreb: HFD.
    
11. 
    Posavec, Z. (1995). Sloboda i politika, Zagreb: HFD.
    
12. 
    Ravlić, S. (1996). Demokracija i sloboda, Zagreb: HFD.
    

Studijska obveza Opterećenje u ECTS

pohađanje nastave 0,75

referat 0,25

usmeni završni ispit 1,00

Ukupno 2
Naziv predmeta: Grčki jezik I i II KOD F203

KOD F205

Semestar: I. i II.

ECTS bodovi: 2 + 2

Jezik izvedbe: hrvatski

Broj sati: 30 (15P + 15 S) po semestru

Status:izborni

Oblik nastave: predavanja i vježbe

Provjera znanja: kolokviji, pismeni i usmeni ispit

Cilj i zadaća:

Za cjelovito humanističko obrazovanje, uz latinski jezik se stoljećima učio i grčki jezik. Grci su preuzeli pismo od Feničana, ali su ga preradili, pa upotrebu i pisanje samoglasnika dugujemo Grcima. Ovaj kolegij će ponuditi uvod u osnove grčkog jezika, čitanje, pisanje, osnove morfologije i sintakse za one koji ga nikada nisu učili, te napredniji rad na tekstovima za one koji ga (vjerojatno učenici klasične gimnazije) već u određenoj mjeri poznaju. Sukladno studijskoj grupi studenata, (studij filozofije, povijesti, književnosti, itd.) napredniji rad na terminologiji i tekstovima bit će prilagođen njihovim studijskim interesima i potrebama.

Sadržaji:

Grčko pismo i značaj grčke kulture

Vježbe u čitanju i pisanju

Glasovni znaci i znaci za čitanje

Obrada deklinacije i konjugacije kroz jednostavne grčke rečenice

Osnove sintakse

Grčka terminologija u suvremenim znanostima

Napredniji rad na tekstovima i gramatička obrada složenijih rečenica

Ishodi učenja

Po završetku nastave iz navedenih kolegija student će moći:

• 
  na akademskoj razini istumačiti značaj grčke kulture i grčkog pisma za europsku i svjetsku kulturu,
  
• 
  znati čitati i pisati (rukopisom i strojopisom-na specijaliziranim programima) alfabet, te s razumijevanjem pristupati odabranim klasičnim grčkim tekstovima,
  
• 
  objasniti osnove morfologije i sintakse grčkog jezika,
  
• 
  lakše pratiti rasprave o grčkoj filozofiji, te o svakoj filozofiji (i teoriji) koja se referira na klasično pojmovno nazivlje.
  

Obvezna literatura:

1. 
   Zdravka Martinović-Jerčić, Dubravka Matković, Prometej, udžbenik grčkog jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2009.
   

Dopunska literatura:

1. 
   Martinić-Jerčić – Matković, Prometej (udžbenik grčkog jezika za 1. i 2. godinu učenja), Školska knjiga, Zagreb 2003;
   
2. 
   Zdeslav Dukat, Grčka gramatika, Školska knjiga, Zagreb, 2003.
   
3. 
   Musić-Majnarić, Gramatika grčkoga jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2004.
   
4. 
   Sabadoš, Sironić, Zmajlović, Chrestomathia Graeca, Školska knjiga, Zagreb, 1987.
   
5. 
   Sabadoš, Sironić, Zmajlović, Anthologia Graeca, Školska knjiga, 1990.
   
6. 
   Platon, Protagora 1-4, 11-12;
   
7. 
   Platon, Gozba, 1-5;
   
8. 
   Aristotel, Nikomahova etika i Politika
   
9. 
   Novum Testamentum
   
10. 
    Senc, Stjepan, Grčko-hrvatski rječnik, Zagreb, 1988 (reprint iz 1910).
    

Studijska obveza Opterećenje u ECTS

pohađanje nastave 0,75

pismeni kolokvij 0,25

usmeni završni ispit 1,00

Ukupno 2

Naziv predmeta: Grčka filozofija II KOD: F201

Semestar: II.

ECTS bodova: 6

Jezik izvedbe: hrvatski

Broj sati: 60 (30 P + 30 S)

Status: obvezni

Oblik nastave: predavanje i seminar

Provjera znanja: seminarski rad, kolokviji i usmeni ispit
Cilj:

Zadaća je istražiti platonizam Aristotela u razlici spram akademijskog neoplatonizma, zatim omogućiti poimanje nastanka i razvoja glavnih filozofijskih disciplina od Aristotela, te njihovo jedinstvo u prvobitnoj raščlanjenosti. Aristotel ima izaći na vidjelo kao prvi metafizički filozof, filozofija kao znanost, theoria, theologika, ontologika (ousiologika) i aitiologika, te se ima objasniti odnos između filozofije i metafizike.

Pokazati što se zbiva s filozofijom u doba helenizma, kako je moguća raščlamba filozofije na etiku, logiku i fiziku, uz primat etike. Među filozofijskim “školama” kasne antike posebno istaknuti akademijski neoplatonizam.
Osnovne teme:

Aristotel: Spisi, raščlamba filozofije, filozofijska metoda; logika i “metafizika”: jedinstvena onto-logika; kategorije; ono podležeće (to hypokeimenon) i ona suhodeća (ta symbebekota); ono opće i ono pojedinačno; prethodnost po sebi ili po bitstvu i prethodnost za nas ili po vremenu; mnogostrukost zborenja onoga sućeg; ono biti kao sućstvo (ousia) sućeg; prvo i drugo sućstvo; prvi uzroci (aitia): tvorivo (hyle), lik (eidos), počelo kretanja (arche tes kineseos), svrha (telos); možnost (dynamis), udjelovljenje (energeia) i kretanje, mijena (metabole), postajanje (genesis); tvorivo kao počelo uposebljenja; prva filozofija kao znanje prvih uzroka ili sućeg kao sućeg; vrste sućstava; prva filozofija kao mudrost; razlika između theoria, praksis i poiesis; prva filozofija kao ousio-theo-logika, znanost o cjelini sućeg i onom najviše sućem (bog); bog kao mišljenje mišljenja i kao ono prvo nepokretivo pokrećuće (to proton kinoun akineton); vidovi znanja: zamjedba (aisthesis), pamćenje (mneme), iskustvo (empeiria), umijeće (techne), znanost (episteme), mudrost (sophia) (najviša znanost); etičke i dianoetičke vrsnoće; razboritost (phronesis) kao znanje u oblasti praktičkog; eudaimonia i theoria; vrsnoća kao sredina suviška i nedostatka; raščlamba znanosti: teoretske, praktičke i poetičke; oblici silogizma; razlika prve filozofije i ostalih znanosti; Aristotelova kritika Platona; kretanje, promjena i vrijeme; moguća beskonačnost; svrhovitost i slučajnost; duša i tijelo; proizvodeći um i trpeći um; izbor kao hoteći um; čovjek kao živo biće zajedništva (zoon politikon).

Stoici: etika - homologoumenos zen: jedinstvo onoga htjeti i moći; trpnja (pathos) kao nezadovoljivi nagon i apathia kao oslobođenje od trpnje; trpnja kao neumno kretanje duše ili nepokoravanje nagona (horme) umu; četiri vida trpnji: naslada (hedone), bol (lype), požuda (epithymia) i strah (fobos); suprotnost trpnje i dobre trpnje (eupathia); vrlina (arete) kao obuzdavanje nagona; jedinstvo vrline i blagostanja (eudaimonia); vrlina kao jedino istinsko dobro; četiri osnovne vrline: razboritost, umjerenost, hrabrost i pravednost; nerazlikovanje (adiaphora); svojstvenost (oikeiosis); ispravno djelovanje; kosmopolis; razlika između mudraca i nemudrih; logika - spoznaja: sva spoznaja polazi od osjetilnog opažaja ili ne bez njega; predodžba (phantasia) kao utisak (typosis); misao (ennoia) kao posljedica istovrsnih sjećanja; predhvat (prolepsis) i zahvat (katalepsis); dijalektika: ono označujuće (semainon) i ono označeno (semainomenon); potpuna i nepotpuna reciva (lekta); aksiomi; silogistika; fizika - tjelesno i netjelesno nešto (ti); razlika između biti (einai) i podstojati (hyphestanai); počela sućeg: tvar (hyle) i um (logos); trpnja i djelovanje; sve je sazdano od prvina: oganj, uzduh, voda, zemlja; narav svijeta; narav čovjeka; božanska providnost (pronoia); bog kao svevladajući um; sudbina (heimarmene) kao neprekidni niz uzroka; nužnost i sloboda; kasnija stoa.

Skeptici: etička osnova skepse; suprotstavljanje mišljenog - izjednačenost suprotstavljenog - suzdržanost (epoche) - neuznemirenost (ataraksia); odsutnost blagostanja kao posljedica uznemirenosti (tarache); potpuna i nepotpuna skepsa; jedanko snažna protivnost mnijenja (isosthenia); deset načina izazivanja suzdržanosti (tropoi); različiti izvještaji o tropima; neograničenost i nepojmljivost svega; trenutačnost skepse; razlika između pyrrhonovske i akademijske epoche; skepsa i praktički život; nedvojbenost fenomena: neproizvoljna trpnja (abouleton pathos).

Epikurovci: etika - eudaimonia kao telos ili najviše dobro: ugoda kao oslobođenje od boli tijela i uznemirenosti duše - ataraxia; ugoda u kretanju i stalna ugoda; “sve dobro i loše je u zamjedbi”; uvid uma i blagostanje; obuzdavanje požude, straha i boli; “mudrac je uvijek blažen”; blagostanje počiva na unutarnjem stavu (diathesis); vrlina kao sredstvo ugode; samodostatnost (autarkeia): neovisnost o vanjskim dobrima; “skriveni život”; physis - nomos; kanonika - osjetila kao osnova spoznaje i kriterij istine: prolepsis i pathos; izvjesnost (enargeia) i mnijenje (doksa); nastanak misli; fizika - temeljna počela sućeg: uzročnost, stalnost svijeta; atomi i praznina; nedjeljivost atoma; svojstva atoma; nužnost i sloboda; kosmologija, psihologija, meteorologija.

Peripatetici: Theophrastovo sistematiziranje Aristotela; odstupanja od Aristotela; daljnji razvoj pojedinačnih znanosti.

Akademici: povijest Akademije; Stara Akademija (do 270.): Eudox Knidski, Speusipp - filozofija i ono matematičko, Xenokratova kosmologija, Heraklid Pontski; Nova Akademija: Karnead, Klitomach, Philon iz Larisse, Ciceron - akademijska skepsa u razlici prema Pyrrhonovoj skepsi (oko 270. - 85.), sinteza Platona i Aristotela (85. god. pr. Kr. - 220. god. po Kr.); Plotin; neoplatonički komentari Platonovih dialoga.
Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• 
  istumačiti glavne elemente Aristotelove filozofije u njihovoj unutrašnjoj povezanosti, te objasniti nasljedovanja i različitosti Aristotelove filozofije spram Platonove,
  
• 
  objasniti Aristotelove ontološke teme: supstancija, uzroci, kretanje, zbiljnost/mogućnost, hilemorfizam i ostalu proishodeću problematiku,
  
• 
  objasniti ključne momente u Aristotelovoj etičkoj i političkoj teoriji, psihologiji i poetici,
  
• 
  objasniti tezarij osnovnih helenističkih škola, njihovu uvjetovanost i misaoni doseg.
  

Obvezna literatura:

1. 
   Aristotel, Metafizika
   
2. 
   Aristotel, Fizika
   
3. 
   Aristotel, Nikomahova Etika
   
4. 
   Guthrie, Aristotel: Sučeljavanja
   
5. 
   Koplston, Istorija filozofije: Grčka i Rim
   
6. 
   Čehok,I., Grgić, F., Filozofija, Profil, Zagreb, 2001.
   

Dopunska literatura:

1. 
   Bošnjak, B., Povijest filozofije I., poglavlje: Grčka filozofija, Matica hrvatska, Zagreb, 1993.
   
2. 
   Cipra, M., Metamorfoze metafizike, Zrinski, Čakovec 1978.
   
3. 
   Pažanin, A., O Aristotelu i aristotelizmu, u: Filozofija i politika, Fakultet političkih nauka u Zagrebu, Zagreb, 1973.
   
4. 
   Pejović, D., Bitak i kretanje, u: Aristotel, Fizika, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 1988.
   
5. 
   Žunec, O., Mimesis, Latina et Graeca, Zagreb 1988.
   
6. 
   Aristotel, Nikomahova etika, HSN, Zagreb, 1992.
   
7. 
   Aristotel, Politika, HSN, Zagreb, 1992.
   
8. 
   Željko Senković, Aristotelova kritika demokracije, FFOS, Osijek, 2007.
   
9. 
   Željko Senković, Aristotelova etika, FFOS, Osijek, 2011.
   

Studijska obveza Opterećenje u ECTS

pohađanje nastave 1,50

pismeni kolokvij 1,50

referat 0,50

seminarski rad 0,50

završni usmeni ispit 2,00

Ukupno 6
Naziv predmeta: Logika I KOD: F102

Semestar: II.

ECTS bodovi: 5

Jezik izvedbe: hrvatski

Broj sati: 60 (30 P + 30 V)

Status: obvezni

Oblik nastave: predavanja i vježbe

Provjera znanja: kolokviji i pismeni ispit

Cilj:

Studenti trebaju ovladati formaliziranim logičkim jezikom i logičkim metodama i tehnikama na razini elementarne logike. Ta logička sredstva studenti trebaju moći uporabiti u logičkoj analizi običnoga i znanstvenoga diskursa, kao i u analizi i izgradnji temeljnih filozofijskih pojmova i postavaka.

Sadržaj (osnovne teme):

Gradivo uobuhvaća opći uvod u logiku i elementarnu logiku: iskaznu logika i logiku prvoga reda s istovjetnošću. Zasebno za iskaznu logiku i za logiku prvoga reda definiraju se jezik (rječnik i gramatika), semantika (terija modela) i deduktivni sustav (naravna dedukcija).

U sklopu tematike logičkoga jezika, posebno se obrađuje i uvježbava međuprevodjenje između logičkoga i naravnoga (hrvatskoga) jezika, i analiziraju odnosi i razlike između dvaju jezika.

U okviru semantike daju se semantička pravila vrjednovanja te se obrađuju pojmovi istinitosti, zadovoljenosti formula, zadovoljivosti skupa iskaza, semantičke posljedice, valjanosti zaključka i iskaza, te semantičke istovrijednosti. Uvodi se i semantički definira metoda istinitosnoga stabla.

U okviru deduktivnoga sustava daju se dokazna pravila naravne dedukcije, uvježbava se postavljanje i izvođenje formalnoga dokaza, te se obrađuju pojmovi dokažljivosti, sintaktičke valjanosti, poučka, sintaktičke istovrijednosti i nesuvislosti.

Dokazuju se i neki jednostavni metateorijski poučci o semantičkim i deduktivnim odnosima među formulama i skupovima formula (npr. između skupa i nadskupa formula, posljedica praznoga skupa i sl.), poučak o potpunosti, te se uvode pojmovi disjunktivnoga, konjunktivnoga i preneksnoga normalnoga oblika.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• 
  protumačiti osnovne logičke pojmove i odnose (npr. posljedica, zadovoljivost, dokaz, suvislost, istovrijednost, model),
  
• 
  prevoditi rečenice naravnoga jezika na formalizirani logički jezik,
  
• 
  primijeniti logičke metode (istinitosno stablo, dokaz) u svrhu provjere logičkih svojstva i odnosa,
  
• 
  izgraditi istinitosno stablo, izvesti formalni dokaz (na papiru i pomoću računalnoga programa),
  
• 
  prosuditi diskurs ili tekst prema obziru na njegovu logičku suvislost i dosljednost.
  

Obvezna literatura:

1. 
   . Barwise, J. ; Etchemendy, J., Language, Proof and Logic, Seven Bridges, New York, 1999.
   
2. 
   Bergmann, M.; Moor, J.; Nelson, J., The Logic Book, 4. izd., McGraw Hill, New York, 2004.
   

Dopunska literatura:

1. 
   Cauman, L., Uvod u logiku prvog reda, Jesenski i Turk, Zagreb, 2004.
   
2. 
   Ćirović, B.: Uvod u matematičku logiku i teoriju rekurzivnih funkcija, FTI D.I., Zagreb, 1996.
   
3. 
   Jeffrey, R., Formal Logic: its Scope and Limits, 4. izd., Hackett, Indianapolis, 2006.
   
4. 
   Kovač, S., Logika, 9. izd. , Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2005. (i kasnija izdanja).
   

Računalni programi:

Austen, C.: Bertie 3 / Twootie, http://selfpace.uconn.edu/BertieTwootie/software.htm Gensler, H.: LogiCola, http://www.jcu.edu/philosophy/gensler/lc/index.htm

Žarnić, B.: Interaktivna logika, http://www.ffst.hr/~logika/pilot/ulaz.html
Studijska obveza Opterećenje u ECTS

pohađanje nastave 1,50

aktivnost na seminarskoj nastavi 0,50

kontinuirqano provjeravanje znanja 1,25

Završni pismeni ispit 1,00

završni usmeni ispit 0,75

Ukupno 5

Naziv predmeta: Engleski jezik II KOD: SJE02

Semestar: II

ECTS bodovi: 2

Jezik izvedbe: engleski

Broj sati: 30

Status: obvezni

Oblik nastave: vježbe

Provjera znanja: kolokviji, pismeni i usmeni ispit

Opis

Čitanje i slušanje tekstova koji omogućavaju nadgradnju jezične kompetencije u području struke i njezine uže specijalizacije. Odabir tekstova provodi se na osnovi stručnih kolegija.

U sklopu svih aktivnosti naglasak je na razumijevanju i razvijanju vokabulara, te gramatičke točnosti. Provode se govorne i pismene vježbe.

Proširuju se znanja studenata iz područja kulture i civilizacije zemalja engleskog govornog područja.

Cilj

• 
  svladavanje vještina čitanja za bolje i lakše razumijevanje teksta na višem stupnju jezične složenosti i uže specijalnosti i usvajanje stručnog vokbulara.
  
• 
  razvijanje vještina pisanja za potrebe reproduciranja teksta u obliku sažetka i postavljanje pitanja za bitne infonnacije u tekstu
  
• 
  poticanje diskusija i razumijevanja tema iz kulture i civilizacije engleskog govornog područja
  

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• 
  opisati i razlikovati različite vrste i dijelove eseja
  
• 
  napisati uvodni odlomak koji sadrži uvodnu rečenicu, definiciju, hipotezu i pregled
  
• 
  argumentirati hipotezu i napisati potpore (u bilješkama)
  
• 
  napisati kratak zaključak s eventualnom preporukom/vlastitim mišljenjem
  
• 
  opisati predmet studija i discipline od kojih se sastoji
  
• 
  objasniti i opisati određeno područje struke (antička povijest/ filozofija, povijest odgoja i obrazovanja)
  

Popis obvezne literature potrebne za nastavu i polaganje kolokvija:

Cox, K. & Hill, D (2004). EAP now!. Pearson/Longman (selected units).

Vince, M. (2003). Advanced Language Practice. Oxford: Macmillan.

Excerpts from books, newspapers, video clips etc.

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:

O'Driscoll, J (1995): Britain, Oxford: OUP

McCarthy, M. and O'Dell, F. (1994). English Vocabulary in Use (Advanced). Cambridge: CUP.
Uvjeti za priznavanje bodova:

Položen ispit. Tijekom semestra polažu se dva kolokvija. Ukoliko se polože oba kolokvija, studenti se oslobađaju polaganja ispita, a u protivnom polažu pismeni i usmeni ispit.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe:

Provedba anonimne ankete nakon održanih predavanja, analiza uspjeha studenata

Studijska obveza Opterećenje u ECTS

pohađanje nastave 0,75

kontinuirano povjeravanje znanja u obliku kolokvija 0,50

završni usmeni ispit 0,75