Mozvag: 405 stari studijski program preddiplomski studij filozofija kazalo

Obvezna literatura

R.Bubner, Estetsko iskustvo

E.Grassi, Moć mašte

R.Barthes, Carstvo znakova

C.Jencks (ur.) Vizualna kultura

A.C.Danto, Preobražaj svakidašnjega

P.Virilio, Brzina oslobađanja

Dodatna literatura

W. Welsch, Aesthetisches Denken

G.Dorfles, Kič

N.Goodman, Jezici umjetnosti

R.Lachmann Phantasia, Memoria , Rhetorica

D.Pejović (ur.) Nova filozofija umjetnosti

.
Studijska obveza Opterećenje u ECTS

pohađanje nastave 0,50

kontinuirano praćenje (konzultacije, uvid u rezultate

kolokvija, zadaće) 0,50

završni usmeni ispit 1,00

Ukupno 2

Naziv predmeta: Osnove kritičkog mišljenja KOD: F608

Semestar: VI

ECTS bodovi: 4

Jezik izvedbe: hrvatski

Broj sati: 30

Status: izborni

Oblik nastave: predavanje

Provjera znanja: kolokviji i usmeni ispit
Sadržaj:

1. 
   Kant i kriticizam
   
2. 
   Marxova kritika svega postojećeg
   
3. 
   Nietzscheov nihilizam i prevrednovanje svih vrijednosti
   
4. 
   Foucaultova arheologija znanja
   
5. 
   Manifest za filozofiju (i politiku) Alaina Badioua
   
6. 
   O smislenosti filozofskog angažiranja
   
7. 
   Za ponovnu uspostavu političkog – Slavoj Žižek
   
8. 
   Sablasti Marxa u dekonstrukciji Jacquesa Derridae
   
9. 
   Gramatika mnoštva Paola Virnoa
   
10. 
    Svijet kao Imperij – Antonio Negri i Michael Hardt
    
11. 
    Rancièreov prijepor kao osnova politike (i filozofije)
    
12. 
    Jean-Luc Nancy i pitanje zajednice
    
13. 
    Biopolitika: negativna – Agamben, i pozitivna – Esposito
    
14. 
    Hakerski manifest McKenzie Warka
    
15. 
    Arhiv medija intelektualne kooperative BILWET
    

Cilj:

U današnje vrijeme medijske kulture i dominantne paradigme neupitnosti vladajućih poredaka, svaka je kritika istih posve zanemarena. Rijetko se tko propituje o smislu i značenju fenomena oko nas. Ipak, filozofija u svom povijesnom nasljeđu baštini upravo ovakvo propitivanje i kritiku.

Povijesno to temeljimo od Kantova kriticizma, preko Nietzscheova nihilizma, pa sve do Frankfurtske kritičke teorije i najnovijih političko-filozofskih teorija na prijelomu milenija. Stoga se i kolegij koji bi tematizirao mogućnosti kritičkog mišljenja nadaje presudnim u vraćanju filozofskih kategorija smisla i značenja u fokus studija filozofije. Pojmovi poput autonomije uma, samozakonodavstva humaniteta, samosvijesti, uspravnog hoda, čine se vrijednim ponovnog osvještavanja, a kritike, pak, disciplinarnih i autoritarnih modela vladanja nužnim za sebekonstituciju čovjeka.

Filozofija, kroz svoje etičko i socio-političko nasljeđe, teži upravo tomu. Naime, sebekonstituiranje čovjeka kroz preispitivanje pravednosti, te ideje Istinitog, Dobrog i Lijepog, u ovom se nasljeđu približava bîti filozofije. Ista je sadržana ne u nužnosti danoga već u mogućnosti promjene postojećeg. I to kroz pitanja slobode volje, propitivanja identiteta i kontingencije mogućeg.

Etičko i praktičko socio-filozofsko nasljeđe od Kantova kriticizma, preko 19. i 20. stoljeća dovodi nas do nove kritičko-filozofske paradigme suvremenosti.

Prestrukturacija pitanja o smislu prosvjetiteljstva omogućena je M. Foucaultom.

Ova je, pak, prestrukturacija obilježena jasnom kritikom totalitarnih političkih projekata, ali i dovođenjem u pitanje onog postojećeg i težnjom prema boljem i pravednijem svijetu. Razumijevanje filozofije u tom smislu sadržano je u stavu da je zadatak filozofa prije svega u kritici, a ne odgovaranju na pitanja.

Svrha je kolegija osposobiti studente filozofije za samostalno promišljanje.

Kritičko mišljenje pokazuje se presudnim za sagledavanje svijeta oko sebe kao promjenjivog, a ne fatalno danog.

U ovom se kontekstu tematizira i kultura (filozofija) medija kao u studiju nedostajuća, a u suvremenom postavu svijeta nezaobilazna karika.

Ako filozofija u svom zadatku ponajviše provocira naše ideološke predrasude i pretpostavke, »Osnove kritičkog mišljenja« biti će svakom budućem filozofu, ali i profesoru društveno-humanističkih znanosti – od presudnog značenja.
Ishodi učenja

Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:

• 
  analizirati koje su to pojavnosti u svijetu oko nas što ih je moguće postaviti u vidokrug filozofijsko-kritičkog odnošenja
  
• 
  razlikovati među pojmovima fundamentalizma, tolerancije, političke korektnosti, globalizacije, subjektivnosti, identiteta, ljudskih/građanskih prava, postmodernizma, multikulturalizma i, last but not least, bioetike/biopolitike, te kroz suvremeno tematiziranje koncepta »ljudskog života« uspostaviti primjeren filozofski način pristupa tome problemu;
  
• 
  definirati pitanja slobode volje, propitivanja identiteta i kontingencije mogućeg;
  
• 
  argumentirati za eminentno filozofijsku, pa onda i društveno-humanističku mogućnost promjene danih okolnosti, s posebnim osvrtom na socio-politički aktivizam
  

Obvezna literatura

1. 
   Immanuel Kant, Kritika čistoga uma, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb 1984.
   
2. 
   Michel Foucault, Znanje i moć, Globus, Zagreb 1994.
   
3. 
   Žarko Paić, Moć nepokornosti. Intelektualac i biopolitika, AntiBarbarus, Zagreb 2007.
   
4. 
   Marijan Krivak, Biopolitika. Nova politička filozofija, Anti Barbarus, Zagreb 2008.
   

Dopujnska literatura

1. 
   Karl Marx, Manifest komunističke partije, Arkzin, Zagreb 1999.
   
2. 
   Alain Badiou, Manifest za filozofiju, Jesenski i Turk, Zagreb 2001.
   
3. 
   Slavoj Žižek, O nasilju, Naklada Ljevak, Zagreb 2008.
   
4. 
   Antonio Negri & Michael Hardt, Imperij, Arkzin/Multimedijski institut, Zagreb 2003.
   
5. 
   Marijan Krivak, Protiv! Fragmenti o postmodernizmu, medijima, politici… i filozofiji, HFD, Zagreb 2007.
   
6. 
   Freidrich Nietzsche, Volja za moć & slučaj Wagner, Naklada Ljevak, Zagreb 2006.
   
7. 
   Jacques Derrida, Sablasti Marxa. Stanje duga, rad tugovanja i nova Internacionala Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 2002.
   
8. 
   Paolo Virno, Gramatika mnoštva, Jesenski i Turk, Zagreb 2004.
   
9. 
   McKenzie Wark, Hakerski manifest, Multimedijalni institut, Zagreb 2006.
   
10. 
    BILWET, Arhiv medija, Arkzin, Zagreb 1998.
    

Studijska obveza Opterećenje u ECTS

pohađanje nastave 0,75

aktivnost na nastavi (pisani esej) 0,50

tri pismena kolokvija 1,75

završni usmeni ispit 1,00

Ukupno 4

Naziv predmeta: Buddhistički tekstovi KOD: F305

Semestar: V

ECTS bodovi: 3

Jezik izvedbe: hrvatski

Broj sati: 30

Status: izborni

Oblik nastave: seminari

Provjera znanja: seminarski rad
Sadržaj:

Problematiziranje predmeta: Buddhizam kao filozofija, kao individualni praktički put «oslobođenja» ili kao religija. Mnogostrukost i jedinstvo povijesnih pravaca razvitka (Hinayana, Mahayana, Vajrayana). Odnos teorijskog i praktičkog u buddhizmu te razlika spram mjerodavnih Zapadnih modela (elementi buddhističke ontologije, logike i etike). Osnovni pojmovi: anatman, shunyata i problem nesupstancijaliteta. Pet agregata (skandha) i međuzavisno nastajanje (pratitya-samutpada). Četiri plemenite istine i osmerostruki plemeniti put. Bodhicitta i gledište Mahayane: apsolutna i relativna istina (šest paramita i ideal bodhisattve, te odnos mudrosti i suosjećanja).

Cilj:

Upoznavanje studenata sa specifičnostima filozofskog pristupa i temeljnim pojmovima buddhističke filozofske tradicije kroz istraživanje osnovnih buddhističkih filozofskih tekstova. Primarna je zadaća kolegija razviti shvaćanje posebnosti buddhističkog filozofskog pristupa kroz otkrivanje sličnosti i razlika s osnovnim pojmovima Zapadne tradicije. Sekundarna je zadaća osposobiti studente za samostalno istraživanje tematike.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će:

• 
  biti osposobljeni samostalno se orijentirati u istraživanju raznorodne buddhističke literature
  
• 
  razumjeti posebnost buddhističkog shvaćanja filozofije, posebice određenje i odnos teoretskog i praktičkog te shvatiti neophodnost posebne metode istraživanja te tradicije
  
• 
  upoznati i razumjeti temeljne pojmove buddhističke filozofske tradicije: anatman, pet agregata (skandha), međuzavisno nastajanje, shunyata, bodhicitta
  
• 
  znati objasniti sličnosti i razlike osnovnih pojmova buddhističke filozofske tradicije i osnovnih pojmova zapadne filozofije
  

Obvezna literatura:

1. 
   Edelglass W. i Garfield J. (ur). Buddhist Philosophy: Essential Readings, Oxford University Press, New York, 2009.
   
2. 
   Veljačić Č., Budizam, Beograd, 1977.
   
3. 
   Ščerbatski, F., Koncepcija buddhističke nirvane, Demetra, Zagreb, 2004.
   

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:

1. 
   Lopez, D. S. Heart Sutra Explained, State University of New York Press, New York, 1987.
   
2. 
   Veljačić Č. Dhamma-padam, Put ispravnosti. Antologija buddhističke etike, Naprijed, Zagreb, 1990.
   
3. 
   Mikulić, «Teškoće s nirvanom», Filozofska istraživanja, 101 God. 26 (2006) Sv. 1, str.151–163.
   
4. 
   Jakić, I. V. «Sutra srca: prijevod s tibetskog, usmeni komentar Geše Lha Rampa Ngawang Dargye s popratnim razjašnjenjima», u Književna smotra: časopis za svjetsku književnost, 37 (2005) 4(138), 2005., str. 121-144.
   
5. 
   Priest G. i Garfield J. «Nagarjuna and the Limits of Thought», Philosophy East West, 53, 2003.
   
6. 
   Premur, K. Buddhine besjede i Mahayanske sutre, Demetra, Zagreb, 2001.
   
7. 
   Dean , J., On knowing reality. The Tattvartha chapter of Asanga's Bodhisattvabhumi, Motilal Banarsidass, Delhi, 1982.
   
8. 
   Ščerbatski F., Buddhistička logika I. i II., Demetra, Zagreb, 2005-2006.
   
9. 
   Ščerbatski F., Ranobuddhistička dharma, Demetra, Zagreb, 2005.
   
10. 
    Veljačić Č., Ethos spoznaje u Evropskoj i u Indijskoj filosofiji, BIGZ, Beograd, 1982.
    
11. 
    Filozofija istočnih naroda, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1983.
    
12. 
    Philosophia perennis, Demetra, Zagreb, 2003 .
    
13. 
    Razmeđa azijskih filozofija, Liber, Zagreb, 1978.
    
14. 
    Huang-po, Zen učenje Huang Poa: o prenošenju duha s onu stranu misli, Jesenski i Turk, Zagreb, 2004.
    
15. 
    Blofeld, J., Zen velikog bisera, Fokus komunikacije, Zagreb, 2003.
    
16. 
    Suzuki, S., Zen um, početnikov um, Biovega, Zagreb, 2001.
    
17. 
    Suzuki,D. T. Uvod u zen budizam, Quantum, Zagreb, 2001.
    
18. 
    Revel/Ricard.The monk and the philosopher, Schocken books, New York, 1999.
    
19. 
    Pažanin, M. Skrivene poruke tibetskog budizma, Profil international, Zagreb, 2009.
    
20. 
    Ray, R. A., Indistructible truth. The living spirituality of tibetan buddhism, Shambhala, Boston, 2000
    

Studijska obveza Opterećenje u ECTS

pohađanje nastave 0,75

aktivnost na seminarskoj nastavi 0,25

referat 0,75

završni usmeni ispit 1,25

Ukupno 3

* Odluka Senta od 23. svibnja 2011.

Naziv predmeta: Srednji platonizam i novoplatonizam KOD: F206

Semestar: IV

ECTS bodovi: 3

Jezik izvedbe: hrvatski

Broj sati: 30

Status: izborni

Oblik nastave: predavanja i seminari

Provjera znanja: usmeni i(li) pismeni

Sadržaj:

Razvoj europske filozofije ima se pokazati na zasadama naročitih tumačenja autoriteta starogrčke (prije-europske) filozofije – Platona i Aristotela. Ta su tumačenja povezana – između ostalog – s kršćanstvom, gnozom, kaldejskom i egipatskom mudrošću. Studenti bi se upoznali sa «školama» tzv. srednjeg platonizma i predstavnicima novoplatonizma (do Pseudo-Dionizija Areopagite). Trebala bi se osvijetliti neodvojivost religioziteta i metafizike u razdoblju od 2. st. prije Kr. do 6. st. poslije Kr.

Cilj:

Trebala bi se osvijetliti neodvojivost religioziteta i metafizike u razdoblju od 2. st. prije Kr. do 6. st. poslije Kr. To je važno, kako u povijesnom, tako u problemskom pristupu toj epohi povijesti filozofije.

Ishodi učenja:

Studenti će znati povijesno objasniti sve smjerove razvoja platonizma te prepoznati osnovnu metafizičku problematiku srednjeg platonizma i novoplatonizma.

Literatura potrebna za studij i polaganje ispita:

1. 
   Dillon, J., The middle platonists, Cornell University Press, New York, 1996.
   
2. 
   Dodds, E. R., »Parmenid i neoplatoni
   
3. 
   ko podrijetlo Jednog«, u: Scopus, 5 (1997), str. 95–113.
   
4. 
   Plutarh, O Izidi i Ozirisu, Integra, Zagreb, 1993.
   
5. 
   Tajna knjiga Ivanova, Teledisk, Zagreb, 2002.
   

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:

1. 
   Apuleius' Golden Ass or The Metamorphosis, and other Philosophical Writings viz. On the God of Socrates & On the Philosophy of Plato, (transl. T. Taylor), Volume XIV of the Thomas Taylor Series, The Prometheus Trust, Somerset, 1977.
   
2. 
   Baltes, M. »Numenios von Apamea und der Platonische Timaios«, u: Vigiliae Christianae 29, (1975.), str. 241–247.
   
3. 
   Dörrie, H., »Der Platoniker Eudoros von Alexandreia«, u: Hermes, 79 (1944), str. 25–39.
   
4. 
   Dillon, J., The Heirs of Plato, Clarendon Press, Oxford, 2005.
   
5. 
   Festugière, A. J., »Jedno koje transcendira brojeve«, u: Scopus, 21 (2005), str. 90–101.
   
6. 
   Festugière, A. J., Personal Religion Among the Greeks, Greenwood Press, Connecticut, 1984.
   
7. 
   Jones, R. M., The Platonism of Plutarch, George Banta Publishing Company, Menasha, Wisconsin, 1916.
   
8. 
   John Whittaker, "Numenius and Alcinous on the First Principle", u: Phoenix 32, (1978), 144-154. 19. Long, A. A./Sedley, D. N., The Hellenistics philosophers: Translations of the Principal Sources With Philosophical Comentary, Cambridge University Press, Cambridge, 1987.
   

Studijska obveza Opterećenje u ECTS

pohađanje nastave 0,50

kontinuirano praćenje (konzultacije, uvid u rezultate

kolokvija, zadaće) 0,50

završni usmeni ispit 1,00

Ukupno 2

* Odluka Senta od 23. svibnja 2011.

Naziv predmeta: Osnove znanstvenog pisanja KOD: F105

Semestar: II

ECTS bodovi: 3

Jezik izvedbe: hrvatski

Broj sati: 30

Status: izborni

Oblik nastave: vježbe

Provjera znanja: seminarski rad

Sadržaj:

Znanstveno pisanje se razlikuje od puko esejističkog, umjetničkog, ili novinarskog pisanja; posjeduje svoje specifičnosti koje se ne mogu usvojiti bez primjerene vježbe. U vježbama će studentima biti ponuđeni fotokopirani kratki isječci iz tzv. primarne i sekundarne literature. Održavat će se radionice na kojima će studenti samostalno ulaziti u postupak pisanja znanstvenog članka ili seminara.

Cilj:

Cilj kolegija je višestruk: (1) upoznavanje studenata sa znanstvenim sastavnicama rada: uvod, središnji dio i zaključak, (2) osposobljavanje studenata za postavljanje razgovijetne postavke (teze) i (3) upoznavanje studenata sa svim prihvaćenim načinima argumentiranja, odnosno, načinima obrane postavke – što uključuje osposobljavanje za znanstvene oblike citiranja i parafraziranja.

Ishodi učenja:

Studenti će nakon vježbi znanstvenog pisanja steči pojam o svrsi znanstvenih članaka te osvijestiti razliku – odredbenu za studij filozofije – između filozofije i puke znanosti.

Literatura:

1. 
   Vlatko Silobrčić, Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo (Zagreb: Medicinska naklada, 2008).
   

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:

1. 
   The Chicago Manual of Style: The Essential Guide for Writers, Editors, and Publishers, 15th edition (Chicago: The University of Chicago Press, 2003).
   

Studijska obveza Opterećenje u ECTS

pohađanje nastave 0,75

završni usmeni ispit 2,25

Ukupno 3
* Odluka Senta od 23. svibnja 2011.
3.3. Uvjeti upisa studenata u višu godinu studija

Za upis u višu godinu studija student mora ostvariti najmanje 80% odnosno 24 ECTS boda na pojedinom dvopredmetnom studiju, što je ukupno 48 ECTS bodova.

4. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA

4.1. Mjesta izvođenja studijskog programa

Studijski program izvodit će se na Filozofskom fakultetu u Osijeku., L. Jagera 9.

4.2. Podaci o prostoru i oprema predviđena za izvođenje studija
Prostor

Djelatnost Filozofskog fakulteta odvija se u zgradi koja se nalazi u ulici Lorenza Jägera 9. Zgrada je u vlasništvu Fakulteta. Zgrada zaprema korisnu površinu od 4.992,15 m². Ima 4 etaže (prizemlje, prvi i drugi kat i potkrovlje) i u njoj se nalazi 21 učionica, 2 računalne učionice, 1 velika dvorana, 47 kabineta za profesore, sanitarni čvor na svakoj etaži. U prizemlju se nalazi tiskara, sobe za zajedničke službe, studentska kantina i prostor Studentskog zbora. Na prvom katu se nalazi Knjižnica i čitaonica,a na drugom katu Knjižnica i čitaonica za strane jezike.

Nastava se odvija u predavaonicama, računalnim učionicama i velikoj dvorani. Koriste se usluge CARNeta za telekonferencije za potrebe nastave.
Tehnička opremljenost

Fakultet ima dvije učionice s umreženim računalima. U svakoj učionici računalo, LCD projektor, grafoskop, TV prijemnik.

Redovito se nabavljaju i ažuriraju licence za softvere potrebne u nastavi (npr. Statistica, Matematica, Paint Shop Pro 8 s 18 licenci, FineReader 7.0 s 18 licenci, SPSS), koriste se demo bibliografske i baze punih tekstova (npr. Crolist, Cobiss, Dialog) za vježbe te besplatni softveri za izradu digitalnih zbirki (npr. Green Stone).
Knjige

U knjižnici Filozofskog fakulteta (skromnih 330m²⁾, smještena je vrijedna zbirka ispitne i znanstvene literature (62.342 knjige i 2.500 svezaka časopisa, i bogata priručna zbirka (bibliografije, enciklopedije, rječnici).

Studentima je preko Interenta omogućen pristup raznim bazama podataka, a mogu slati i primati elektroničku poštu putem računala koja su smještena u čitaonici.
4.3. Imena nastavnika i broj suradnika za svaki predmet prikazani su u tablici:

PREDMET	IME I PREZIME NASTAVNIKA/CE
Grčka filozofija I	izv. prof. dr. sc. Željko Senković
Logika I i II	izv. prof. dr. sc. Željko Senković
Filozofija politike	prof. dr. sc.Pavo Barišić
Filozofija prava	izv. prof. dr. sc. Maijan Krivak
Grčka filozofija II	izv. prof. dr. sc. Željko Senković
Uvod u filozofiju	izv. prof. dr. sc. Marijan Krivak
Grčki jezik I i II	izv. prof. dr. sc. Željko Senković
Gnoseologija	doc. dr. sc. Boško Pešić
Hrvatska filozofija	doc. dr. sc. Davor Balić
Srednjovjekovna filozofija	doc. dr. sc. Davor Balić
Ontologija	doc. dr. sc. Boško Pešić
Uvod u povijest filozofije	izv. prof. dr. sc. Marijan Krivak
Filozofija prirode	doc. dr. sc. Davor Balić
Filozofijska teologija	doc. dr. sc. Krešimir Šimić
Etika	izv. prof. dr. sc. Željko Senković
Novovjekovna filozofija	doc. dr. sc. Davor Balić
Estetika	doc. dr. sc. Boško Pešić
Socijalna filozofija	izv. prof. dr. sc. Željko Senković
Filozofija moderne umjetnosti	izv. prof. dr. sc. Željko Senković
Filozofijska hermeneutika	dr. sc. Martina Žeželj
Engleski jezik I, II, III, IV	Dubravka Kuna, viši predavač
Osnove kritičkog mišljenja	izv. prof. dr.s c. Marijan Krivak
Buddhistički tekstovi	izv. prof. dr. sc. Željko Senković
Srednji platonizam i novoplatonizam	izv. prof. dr. sc. Željko Senković
Osnove znanstvenog pisanja	doc. dr. sc. Davor Balić

4.4 Podaci o svakom angažiranom nastavniku
Prof. dr. sc. Pavo Barišić

Rođen je 1959. u G. Dubici, općina Odžak. Dio školovanja proveo je u Osijeku, gdje je 1978. započeo studij prava, koji je završio u Zagrebu.1982. diplomirao je studij filozofije, njemačkog jezika i književnosti1983. magistrirao je 1985. tezom "Praktična filozofija u Hegela". Doktorirao je 1989. na Sveučilištu u Augsburgu disertacijom "Welt und Ethos". Od 1984.do 1986.radi kao znanstveni asistent na fakultetu političkih znanosti, a od 1986. zaposlen je na Institutu za filozofiju. Ravnatelj je Instituta od 1991-2001. Izabran je u znanje izvanrednog profesora za "Povijest filozofije" na Sveučilištu u Zadru i na Katoličko-bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Bio je nositelj kolegija i predavać predmeta "Filozofija prava i politike" i kolegija "Ante Starčević", te zamjenik i o.d. voditelja na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Predaje na kolegiju "Teorija pravednosti" na postdiplomskom studiju "Hrvatska i Europa",na fakultetu političkih znanosti, te "Poslovnu etiku" na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Od godine 1993. glavni je i odgovorni urednik časopisa Filozofija istraživanja i Syntesis philosophica, te urednik istoimene biblioteke knjiga. Objavio je knjige "Dijalektika običajnosti" (1988), "Welt und Ethos" (1992), "Filozofija prava Ante Starčevića", te znanstvene i stručne radove u domaćim i inozemnih časopisima i publikacijama. Boravio je kao DAAD stipendist 1987-1989. na Sveučilištu u Augsburg, a kao stipendist Zaklade A. V. Humboldt 1997-98. u Münchenu. Gostujući je profesor na Sveučilištu Kwansei Gakuin u Japanu 2002./2003. Od 2004. pomoćnik je mainistra školstva, znanosti i tehnologije.