Mozvag: 405 stari studijski program preddiplomski studij filozofija kazalo
Ukupno 2 Naziv predmeta: Njemački jezik II
Yüklə 0,68 Mb.
|
- Bu səhifədəki naviqasiya:
- Ukupno 2 Naziv predmeta: Filozofija prava KOD: F104
- Ukupno 2
- Ukupno 5
- Ukupno 6
- Ukupno 2 Naziv predmeta: Njemački jezik III KOD: SJNJ03
- Ukupno 5 Naziv predmeta: Ontologija KOD: F402
- Ukupno 6 Naziv predmeta: Engleski jezik IV KOD: SJE04
- Ukupno 2 Naziv predmeta: Estetika KOD: F601
Ukupno 2 Naziv predmeta: Njemački jezik II KOD: SJNJ02 Semestar: II ECTS bodovi: 2 Jezik izvedbe: njemački Broj sati: 30 Status: obvezni Oblik nastave: vježbe Provjera znanja: kolokviji, pismeni i usmeni ispit
Čitanje i slušanje tekstova koji omogućavaju nadgradnju jezične kompetencije u području struke i njezine uže specijalizacije. Odabir tekstova provodi se na osnovi stručnih kolegija. U sklopu svih aktivnosti naglasak je na razumijevanju i razvijanju vokabulara, te gramatičke točnosti. Provode se govorne i pismene vježbe. Proširuju se znanja studenata iz područja kulture i civilizacije zemalja njemačkog govornog područja. Cilj
Ishodi učenja: Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:
Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita Stručni tekstovi iz knjiga, časopisa i s interneta. Drever/Schmitt, Lehr- und Ubungsbuch der deutschen Grammatik Helbig/Buscha, Ubungsgrammatik Deutsch Wahrig: Deutsches IVorterbuch Njemačko-hrvatski i hrvatsko-njemački rječnik (po izboru) Uvjeti za priznavanje bodova: Položen ispit. Tijekom semestra polažu se dva kolokvija. Ukoliko se polože oba kolokvija, studenti se oslobađaju polaganja ispita, a u protivnom polažu pismeni i usmeni ispit Način praćenja kvalitete i uspješnost izvedbe: Provedba anonimne ankete nakon održanih predavanja, analiza uspjeha studentata. Studijska obveza Opterećenje u ECTS pohađanje nastave 0,30 kontinuirano povjeravanje znanja (2 kolokvija) 1,20 usmeni ispit 0,50 Ukupno 2 Naziv predmeta: Filozofija prava KOD: F104 Semestar: II. ECTS bodova: 2 Jezik izvedbe: hrvatski Broj sati: 30 Status: Izborni Oblik nastave: predavanje Provjera znanja: kolokviji i usmeni ispit Cilj i zadatci predmeta: Od studenta se očekuje da usvoji osnovne pojmove filozofije prava. Zadaća je kolegija da osposobi studente za kritički pristup i analizu pojedinih pozicija i teorija kao i za argumentativno razlaganje nazora i dijaloško artikuliranje stajališta, pri čemu se osobita pozornost posvećuje aktualnim raspravama o pitanjima pravne države i pravednosti.
Pravo u odnosu na religiju, prirodu, običaje i ćudoređe. Povijesni pregled filozofije prava od antike do Hegela i historijske pravne škole. Starčevićeva filozofija prava. Filozofija pozitivnog prava. Opća teorija prava. Čista teorija prava. Osnove topike. Osnove teorije prirodnog prava. Interesna jurisprudencija i utilitarizam. Pravna država. Teorija pravednosti. Ustav. Ishodi učenja: Osposobljenost za suvremeni uvid u teoriju pravne države i problematiku pravednosti. Studenti će dobiti prikaz i upute za sagledavanje filozofsko-pravne aporetike kroz nekoliko ključnih povijesnih pristupa. Hegel kao razdjelnica, Starčević kao začetnik hrvatske filozofsko-pravne perspektive, teorija prirodnog i pozitivnog prava, neke su od točaka preko kojih će studenti steći sposobnost za ovaj interdisciplinarni predmet. Obvezna literatura Platon: Država, Zakoni Aristotel: Ustav Atenski Augustin: O državi Božjoj Toma Akvinski: Država Hugo Grotius: O ratu i miru Spinoza: Teološko-politički traktat Hobbes: Leviathan Montesqueiu: O duhu zakona Rousseau: Društveni ugovor Kant: Pravni i politički spisi Hegel: Osnovne crta filozofije prava Kelsen: Čista teorija prava Bloch: Prirodno pravo i ljudsko dostojanstvo John Rawls: Teorija pravednosti
Ronald Dworkin: A Matter of Principle Gustav Radbruch: Filozofija prava Pavo Barišić: Filozofija prava Ante Starčevića Miomir Matulović: Ljudska prava Hans Welzel: Naturrecht und materiale Gerechtigkeit Igor Primorac: Kazna, pravda i opće dobro Alan R. White: The Philosophy of Action Studijska obveza Opterećenje u ECTS pohađanje nastave 0,50 kontinuirano praćenje (konzultacije, uvid u rezultate kolokvija, zadaće) 0,50 završni usmeni ispit 1,00
Naziv predmeta: Logika II KOD: F301 Semestar: III. ECTS bodovi: 5 Jezik izvedbe: hrvatski Broj sati: 60 (30 P + 30 V) Status: obvezni Oblik nastave: predavanja i vježbe Provjera znanja: kolokviji i pismeni ispit
Upoznati se s temeljnim spoznajama i metodama u metateoriji logike prvoga, produbiti i proširiti pojam logike tematiziranjem temelja i glavnih svojstava logike prvoga i višega reda, te modalne logike. Uvježbati pristup filozofijskim pitanjima logičkom i metalogičkom metodologijom. Sadržaj (osnovne teme): Obrađuju se glavni rezultati metateorije logike prvoga reda te osnovni pojmovi logike višega reda i modalne logike. 1) Metateorija logike prvoga reda. Obrađuje se izražajna potpunost /nepotpunost pojedinih skupova poveznika u iskanoj logici te mogućnost svođenja logičkoga jezika na manji broj logičkih djelatelja. Uvježbava se metoda dokaza matematičkom indukcijom. Dokazuje se potpunost deduktivnoga sustava logike prvoga reda, Löwenheim-Skolemov poučak i kompaktnost. Pritom se uvode, primjerice, pojmovi maksimalnoga suvisloga i omega-potpunoga skupa iskaza, kanonskoga modela, te se dokazuje Lindenbaumova lema i lema o zasićenim nadskupovima. Dokazuje se, nadalje, neodlučljivost logike prvoga reda uz definiranje izračunljivosti registarskim strojem. To uključuje temu Churchove postavke o izračunljivosti i dokaz nerješivosti problema zaustavljanja za registarski stroj. 2) Logika višega reda i nepotpunost. Analizom logičkih paradoksa (Cantorov, Russellov, Richardov) motivira se uvođenje hijerarhije logičkih tipova i hijerarhije jezika. Definira se jezik i model logike višega reda (s jednostavnom teorijom tipova) te se dokazuju glavna svojstva te logike (nekompaktnost, nepotpunost). Daju se osnovne crte dokaza Gödelova poučka o nepotpunosti s filozofijskom diskusijom poučka. 3) Modalna logika. Uvode se i definiraju opći pojmovi nužnosti i mogućnosti, razlikujući njihovo moguće ontičko, deontičko, epistemično i vremeno tumačenje. Ti se pojmovi modeliraju semantikom mogućih svjetova. Definiraju se razredi modalnih modela prema različtim svojstvima dostupnosti svjetova u modelu (serijalnost, refleksivnost, simetričnost, prijelaznost, euklidskost) i dokazuje valjanost odgovarajućih formula prema vrsti modela.
Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:
Obvezna literatura:
Izborna literatura:
Računalni program: An abacus machine, http://bil.members.beeb.net/abacus/abacus.html.
pohađanje nastave 1,50 aktivnost na seminarskoj nastavi 0,50 kontinuirqano provjeravanje znanja 1,25 završni pismeni ispit 1,00 završni usmeni ispit 0,75 Ukupno 5 Naziv predmeta: Gnoseologija KOD: F302 Semestar: III ECTS bodovi: 6 Jezik izvedbe: hrvatski Broj sati: 60 (30 P + 30 S) Status: obvezan Oblik nastave: predavanja i seminari Provjera znanja: seminarski rad, kolokviji i usmeni ispit,
Analiza znanja: istinitost, opravdanje, vjerovanje. Dvojba, mnijenje, sigurnost. Teorije istine. Vjerovanje, opravdanje, znanje. Jamstvo. Gettierov problem. Normativna i naturalizirana epistemologija. Fundacionalizam, koherentizam, kauzalna teorija znanja, reliabilizam. Internalizam i eksternalizam. Izvori/vrste znanja. Skepticizam. Falibilizam. Empirizam i racionalizam. Problem izvanjskog svijeta: direktni realizam, indirektni (reprezentativni) realizam, fenomenalizam. Problem indukcije (Hume i Goodman). Urođene ideje i znanja a priori. Ciljevi kolegija Usvajanje osnovnih gnoseoloških pojmova. Jasno razlikovanje između izvora znanja. Poznavanje nekih osnovnih tradicionalnih i suvremenih gnoseoloških problema i pozicija. Od studenta se očekuje da razvije sposobnost kritičkog pristupa različitim gnoseoloških pozicijama. Ishodi učenja: Očekuje se da studenti/ce nakon izvršenih seminarskih obaveza iz Gnoseologije i položenog ispita iz istog kolegija mogu:
Obvezna literatura:
Dopunska literatura:
Studijska obveza Opterećenje u ECTS pohađanje nastave 1,50 seminar 1,00 aktivnost na seminarskoj nastavi 0,50 završni usmeni ispit 3,00
Naziv predmeta: Engleski jezik III KOD: SJE03 Semestar: III ECTS bodovi: 2 Jezik izvedbe: engleski Broj sati: 30 Status: obvezni Oblik nastave: vježbe Provjera znanja: kolokviji, pismeni i usmeni ispit
Čitanje i slušanje tekstova koji omogućavaju nadgrdnjujezične kompetencije u području struke i njezine uže specijalizacije. Odabir tekstova provodi se na osnovi stručnih kolegija. U sklopu svih al1:ivnosti naglasak je na razumijevanju i razvijanju vokabulara, te gramatičke točnosti. Provode se govorne i pismene vježbe. Proširuju se znanja studenata iz područja kulture i civilizacije zemalja engleskog govornog područja. Cilj
Ishodi učenja: Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:
Popis obvezne literature potrebne za nastavu i polaganje kolokvija: Cox, K. & Hill, D (2004). EAP now!. Pearson/Longman (selected units). Vince, M. (2003). Advanced Language Practice. Oxford: Macmillan. Excerpts from books, newspapers, video clips etc. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska: O'Driscoll, J (1995): Britain, Oxford: OUP McCarthy, M. and O'Dell, F. (1994). English Vocabulary in Use (Advanced). Cambridge: CUP.
Položen ispit. Tijekom semestra polažu se dva kolokvija. Ukoliko se polože oba kolokvija, studenti se oslobađaju polaganja ispita, a u protivnom polažu pismeni i usmeni ispit. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe: Provedba anonimne ankete nakon održanih predavanja, analiza uspjeha studenata Studijska obveza Opterećenje u ECTS pohađanje nastave 0,75 kontinuirano povjeravanje znanja u obliku kolokvija 0,50 završni usmeni ispit 0,75 Ukupno 2 Naziv predmeta: Njemački jezik III KOD: SJNJ03 Semestar: III ECTS bodovi: 2 Jezik izvedbe: njemački Broj sati: 30 Status: obvezni Oblik nastave: vježbe Provjera znanja: kolokviji, pismeni i usmeni ispit Opis Čitanje i slušanje tekstova koji omogućavaju nadgradnju jezične kompetencije u području struke i njezine uže specijalizacije. Odabir tekstova provodi se na osnovi stručnih kolegija. U sklopu svih aktivnosti naglasak je na razumijevanju i razvijanju vokabulara, te gramatičke točnosti. Provode se govorne i pismene vježbe. Proširuju se znanja studenata iz područja kulture i civilizacije zemalja njemačkog govornog područja. Cilj
Ishodi učenja: Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:
Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita Stručni tekstovi iz knjiga, časopisa i s interneta. Drever/Schmitt, Lehr- und Ubungsbuch der deutschen Grammatik Helbig/Buscha, Ubungsgrammatik Deutsch Wahrig: Deutsches Worterbuch Njemačko-hrvatski i hrvatsko-njemački rječnik (po izboru) Uvjeti za priznavanje bodova: Položen ispit. Tijekom semestra polažu se dva kolokvija. Ukoliko se polože oba kolokvija, studenti se oslobađaju polaganja ispita, a u protivnom polažu pismeni i usmeni ispit Način praćenja kvalitete i uspješnost izvedbe: Provedba anonimne ankete nakon održanih predavanja, analiza uspjeha studentata. Studijska obveza Opterećenje u ECTS pohađanje nastave 0,30 kontinuirano povjeravanje znanja (2 kolokvija) 1,20 usmeni ispit 0,50 Ukupno 2 Naziv predmeta: Hrvatska filozofija KOD: F304 Semestar: III ECTS bodovi: 2 Jezik izvedbe: hrvatski Broj sati: 30 Status: izborni Oblik nastave:predavanja Provjera znanja: kolokviji i usmeni ispit
Cilj je studija povijesti hrvatske filozofije da pruži pregledan prikaz filozofskih nastojanja u Hrvata od prvih početaka do danas u sklopu europskog mišljenja i njihovih dostignuća u domovini i stranom svijetu kao prilogu svjetskoj filozofskoj misli. U latinskoj Europi srednjeg i novog vijeka filozofska se težnja naših mislilaca očituje na raznovrsne načine, ponajvećma predavačkim i literarnim djelovanjem na poznatim sveučilištima i znanstvenim institutima diljem Europe (Bologni, Padovi, Ferrari, Rimu, Milanu, Beču, Strasbourgu, Parizu, Londonu itd.), međunarodnim znanstvenim dodirima i sudioništvu u duhovnim pokretima vremena. Od 1660-tih hrvatska se filozofija razvija i na novoosnovanom Zagrebačkom sveučilištu, a od njegove obnove 1874. i na narodnom jeziku. Najznačajnija poglavlja ove tematike obuhvaćena su i u sklopu opće povijesti filozofije, dok ovdje u širem opsegu tvore dio ovog kolegija. Sadržaj i osnovne teme:
Ishodi učenja: Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:
Obvezna literatura:
Izborna literatura:
Studijska obveza Opterećenje u ECTS pohađanje nastave 0,75 kontinuirano praćenje (čitanje literature) 0,25 završni usmeni ispit 1,00 Ukupno 2 Naziv predmeta: Uvod u povijest filozofije KOD:F403 Semestar: III ECTS bodovi: 2 Jezik izvedbe: hrvatski Broj sati: 30 (15 P + 15 S) Status: izborni Oblik nastave: predavanje i seminar Provjera znanja: kolokviji i usmeni ispit
Za razliku od predmeta Uvod u filozofiju - filozofijska terminologija koji se bavi prvenstveno filozofijskom terminologijom i osnovnim filozofijskim problemima, te predmeta Filozofija povijesti koji se bavi filozofijskim promišljanjem povijesti svijeta, ovaj predmet istražuje povijesnost same filozofije. Time ovaj predmet predstavlja uvod u studij povijesti filozofije, koji čini znatan dio ukupnog programa studija filozofije. Predmet prikazuje povijesno podrijetlo i izvore filozofije. Odgovara na pitanje kako je moguća povijest filozofije, te razlikuje povijest filozofije od njezine historije. Proučava, nadalje, kakav je odnos među pojedinim povijesnim likovima filozofije, u čemu se sastoji unutarnja zakonitost povijesne mijene filozofije (philosophia perennis, pojam napretka, pojam razvoja i cikličkog ponavljanja). Omogućuje razumijevanje povijesnog postanka i razvoja filozofijskih disciplina. Prikazuje povijesni odnos između filozofije i znanosti: istovjetnost i postupno razlučivanje znanosti od filozofije (teologija, psihologija, kosmologija). Zatim pokazuje nužnu svezu između povijesti filozofije i svjetske povijesti, tj. razjašnjava u čemu se sastoji posvijesnotvornost same filozofije na primjeru pojedinih povijesnih epoha i njoj pripadnih povijesnih svjetova (grčki svijet, kršćanski svijet, znanstveno-tehnički svijet). Izlaže različite moguće odnose filozofije danas spram vlastite povijesti, te uopće koja je zadaća i smisao studija povijesti filozofije. Osnovne teme: Što je povijest filozofije? Povijesnost i povijesnotvornost filozofije. Filozofija i metafizika: predpovijesnost filozofije i nužnost njenog povijesnog razvoja. Doksografija - historija filozofije - povijest filozofije. Filozofija i njena povijesna predaja (tradicija). Povijest filozofije kao istina svjetske povijesti. Neostvarivost filozofije i ostvarenje epohalno vladajuće metafizike u svjetskoj povijesti. Povijesna tipologija filozofije. Mogućnost djelovanja ili utjecaja filozofije na svjetsku povijest. Filozofija i povijesne okolnosti njenog pojavljivanja. Filozofija i grčki svijet. Filozofijske pretpostavke kršćanskog srednjovjekovnog svijeta. Filozofijsko porijeklo modernih znanosti i tehnike i znanstveno-tehnički svijet. Odnos filozofije prema vlastitoj povijesti; jedinstvo filozofije i njena povijesno nastala unutarnja raščlanjenost. Povijesni početak filozofije i pitanje kraja filozofije. Pitanje zakonitosti povijesti filozofije: razvoj, slojevi i likovi. Razlika između predfilozofijske fiziologije i filozofije. Platon: mit o dobima svijeta u Politiku; nastanak filozofije u doba odsutnosti Boga u svijetu: filozofija kao pamćenje Božje prisutnosti, kao čuvanje onog božanskog u razdoblju odsutnosti Boga; filozofija ili dijalektika kao primjereni odnos spram iskona u njegovo povijesno doba. Aristotel: prikaz ranije grčke filozofije u A knjizi Metafizike. Unutarnja raščlamba filozofije i znanosti uopće. Ciceron: rimski prevod grčke filozofije. Augustin i Toma Akvinski: kršćansko pretumačenje grčke filozofije, filozofija kao ancilla theologiae. Povijest filozofije kao platonizam. Descartes: novovjekovni raskid filozofije i skolastike. Leibniz: philosophia perennis. Kant: povijest čistoga uma, kopernikanski obrat u filozofiji. Schelling: mjesto filozofije u povijesti kao očitovanju onog apsolutnog. Hegel: filozofijska ili spekulativna povijest filozofije. Povijest filozofije kao samooslobađanje filozofije kroz povijest. Filozofija kao svoje vrijeme zahvaćeno u mislima. Filozofija i dovršenje svjetske povijesti. Nietzsche: filozofija kao volja za istinom i povijest nihilizma. Heidegger: destrukcija povijesti filozofije. Bitkovnopovijesno mišljenje i povijest kao povijest bitka. Povijest filozofije kao povijest primanja usuda bitka. Kraj filozofije kao ostvarenje filozofije u znanostima i kraj povijesti prvog početka. Razlika između historijskog razmatranja i povijesnog osvještenja.
Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:
Primarna literatura: Aristotel, Metafizika, Zagreb 1992. Gadamer, H.-G.: Istina i metoda, Sarajevo 1978. Heidegger, M.: Bitak i vrijeme, Zagreb 1985. Heidegger, M.: Doba slike svijeta, Zagreb 1969. Heidegger, M.: Kraj filozofije i zadaća mišljenja, Zagreb 1996. Hegel, G. W. F.: Fenomenologija duha, Zagreb 1987. Kant, I.: Kritika čistoga uma, Zagreb 1984. Nietzsche, F.: O koristi i štetnosti historije za život, Zagreb 2003. Nietzsche, F.: S onu stranu dobra i zla, Zagreb 2002. Platon: Država, Zagreb 1997. Platon: Državnik, Zagreb 1977. Platon: Sedmo pismo, Zagreb 1977. Schelling, F. W. J.: Sistem transcendentalnog idealizma, Zagreb 1986. Sekundarna literatura: Despot, B.: Vidokrug apsoluta, sv. I-II, Zagreb 1989. Figal, G.: Smisao razumijevanja, Zagreb 1997. Gadamer, H.-G.: Čitanka, Zagreb 2002. Gretić, G.: Ontoteologija i postmetafizičko mišljenje, u: Godišnjak za povijest filozofije, sv. 1 (1983). Nietzsche, F.: Radosna znanost, Zagreb 2003. Rodin, D. (ur.): Bitak i povijesnost, Zagreb 1982. Schulz, W.: Hegel i problem ukidanja metafizike, u: Čemu još filozofija, ur. J. Brkić, Zagreb 1982. Sutlić, V.: Uvod u povijesno mišljenje, Zagreb 1994. Ulmer, K.: Filozofija - nazočna ili prošla, u: Čemu još filozofija, ur. J. Brkić, Zagreb 1982. Vattimo, G.: Kraj moderne, Zagreb 2001.
Aranđelović, J.: Povesno mišljenje, Beograd 1989. Baumgartner, H.-M.: Kontinuität und Geschichte, Frankfurt am Main 1973. Böhm, F.: Ontologie der Geschichte, Tübingen 1933. Brelage, M.: Die Geschichtlichkeit der Philosophie, u: Zeitschrift für philosophische Forschung 3/1962. Bubner, R.: “Philosophie ist ihre Zeit in Gedanken erfasst”, u: Hermeneutik und Dialektik I, Tübingen 1970. Gadamer, H.-G.: Philosophie und ihre Geschichte, u: Hermeneutische Entwürfe: Vorträge und Aufsätze, Tübingen 2000. Croce, B.: Filosofia e storiografia, Bari 1949. Dilthey, W.: Izgradnja istorijskog sveta u duhovnim naukama, Beograd 1980. Gadamer, H.-G.: Zur Systemidee in der Philosophie, u: Festschrift für Paul Natorp, Berlin/Leipzig 1924. Gracia, J.: Filozofija i njena istorija, Beograd 2002. Hartmann, N.: Das Problem des geistigen Seins, Berlin und Leipzig 1933. Hartmann, N.: Der philosophische Gedanke und seine Geschichte, Stuttgart 1955. Hegel, G. W. F.: Istorija filozofije, Beograd 1978. Heidegger, M.: Geschichte des Seyns, GA Bd. 69, Frankfurt am Main 1998. Heidegger, M.: Metaphysik und Nihilismus, GA Bd. 67, Frankfurt am Main 1999. Hirsch, E. D.: Načela tumačenja, Beograd 1983. Korać, V.: Filozofija i njena istorija, Zagreb 1978. Leibniz, G. W.: Pismo N. Remondu od 26. 08. 1714., u: Philosophische Schriften, izd. Gerhardt, sv. III. Meinecke, F.: Die Entstehung des Historismus, München 1959. Oehler, K.: Die Geschichtlichkeit der Philosophie, u: Zeitschrift für philosophische Forschung 11 (1957). Scheler, M.: Mensch und Geschichte, Bern 1954. Schulz, W.: Philosophie in der veränderten Welt, Pfullingen 1972. Žunjić, S.: Večna filozofija i zdrav razum, Predgovor u knjizi: F. Copleston, Istorija filozofije, I. sv.: Grčka i Rim, Beograd 1988. Studijska obveza Opterećenje u ECTS pohađanje nastave 0,75 referat 0,25 pismeni i usmeni završni ispit 1,00 Ukupno 2 Naziv predmeta: Srednjovjekovna filozofija KOD: F401 Semestar: IV. ECTS bodovi: 5 Jezik izvedbe: hrvatski Broj sati: 30 sati predavanja i 30 sati seminara Status: obvezni Oblik nastave: predavanje i seminar Provjera znanja: seminarski rad, kolokviji i usmeni ispit
Stječe se uvid u povijest filozofijskog mišljenja u Srednjem vijeku, osobito u povijesnu mijenu odnosa između filozofije i teologije. Osnovne teme: Početci Srednjega vijeka; Anselmo Canterburyjski; vjera u potrazi za samorazumijevanjem; kritika filozofije na koncu XI. stoljeća; škola u Chartresu u XII. stoljeću: Bernard iz Chartresa; Petar Abelard; utjecaj Aristotela i neoplatonizam; širenje Aristotelovih djela na Zapad; Toma Akvinski; božanska znanost; Pet putova za dokazivanje Božje opstojnosti; tomističke polemike; Duns Scotus; univokni smisao bića; drugi način dokazivanja Božje opstojnosti; pitanje individuacije; nominalizam; Učitelj Eckhart; spekulativni misticizam; od bitka do Božje jedincatosti. Ishodi učenja: Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:
Obvezna literatura:
Izborna literatura:
Studijska obveza Opterećenje u ECTS pohađanje nastave 1,50 kontinuirano praćenje (čitanje literature) 0,50 aktivnost na seminarkoj nastavi 0,50 završni smeni ispit 2,50
Semestar: IV ECTS bodovi: 6 Jezik izvedbe: hrvatski Trajanje : 60 (30 P + 30 S) Status:obvezni Oblik nastave: predavanja i seminar Provjera znanja: seminarski rad, kolokviji i usmeni ispit, Cilj i zadaci predmeta: Cilj je nastave ontologije upoznavanje s ontološkom problematikom i s ontologijom kao temeljnom filozofskom disciplinom bez koje nije moguće razumijevanje biti filozofije, kao ni razumijevanje biti i smisla čovjekova opstanka u svijetu, ni bilo kakovo kritički utemeljeno mišljenje i djelovanje. Nastava ontologije: a) upoznaje s nastankom i razvojem ontološkog problema i ontologije kao filozofske discipline, b) kritički razmatra suvremene ontološke probleme, pravce i orijentacije, c) analizira mjesto i značenje ontologije u sklopu suvremene filozofije i znanstvene spoznaje.
Predmet ontologije. Osnovni pojmovi metafizike i ontologije: bitak – biće (različiti termini u filozofskoj literaturi na hrvatskom jeziku), bit, supstancija, temelj, opstojnost, itd. Postanak ontologije kao zasebne discipline iz metafizike (metaphysica generalis US. metaphysica specialis). Ontološka problematika u grčkoj filozofiji: potraga za počelom kod Talesa, Anaksimandra i Anaksimena, razlikovanje jednog, vječnog i nužnog bitka od privida (Parmenid), jedinstvo bitka i postajanje u logosu (Heraklit), Platonov nauk o idejama, Aristotelova prva filozofija kao nauk o uzrocima i kao znanost o biću kao biću. Antiteze platonizma i aristotelizma od helenizma do renesanse, jedinstvo općeg nauka o bitku i teologije (Toma Akvinski), analogija bitka i problem transcendentalija u skolastici. Prva filozofija kao temelj filozofije (F. Bacon). Zasnivanje ontologije kao zasebne discipline (Maignanova "philosophia entis",Claubergova "antosophia", Gockel, Du Hamel, Wolff). Ontologija kao temeljna filozofska znanost i njezina redukcija na formalnu aksiomatiku ili nauk o principima (Wolff). Problem supstancije u racionalističkoj filozofiji (Descartes,Spinoza, Leibniz). Kantov kopernikanski obrat, odnos čistog i praktičkog uma, razlikovanje uma od razuma. Ontološka problematika u njemačkom idealizmu (Fichteov nauk o znanosti, Schellingova negativna i pozitivna filozofija, Hegelova apsolutna znanost). Posthegelovska filozofija. Pokušaji nadmašivanja ili ukidanja metafizike (od Comteova pozitivizma do logičkog neopozitivizma, od Marxove kritike Hegela do negacije filozofije u dijalektičkom materijalizmu i pokušaju "ozbiljnja filozofije" u neomarksizmu, od Nietzschea do Heideggerove osude metafizike kao zaborava bitka), Husserlova fenomenologija kao obrat prema ontologiji, reginalizacija ontologije (N. Hartmann). Primat egzistencije u francuskom egzistencijalizmu. Problem obuhvatnog kod K. Jaspersa. Ontologija i shvaćanje jezika u analitičkoj filozofiji. Atomistička teorija znakova kod L. Wittgensteina. Ontološka relevantnost teorije jezičnih igara (Ryle, Stawston, Austin, Hintikka, itd.). Ontologija u odnosu na druge discipline: ontologija i metafizika (da li je moguće diferenciranje?). Ontologija i spoznajna teorija, ontologija i filozofija jezika, ontologija i logika, ontologija i praktička filozofija, ontologija i posebne znanosti. Smisao ontološkog pitanja. Značenje pojma "biti". Vrijeme i prostor kao ontološki problem. Svijet kao predmet ontologije. Ontologija i transdisciplinarnost. Ontologija i povijesno mišljenje. Tradicija i suvremenost. Negativni ontološki pojmovi i mogućnost nadmašivanja nihilizma. Trajne zadaće mišljenja. Ishodi učenja: Sposobnost razumijevanja ključnih ontoloških pojmova: bit, bitak, bivstvo (supstancija), uzroci, etc. Sagledavanje istih u povijesnoj i suvremenoj problemskoj perspektivi. Kritika metafizike, s naglaskom na Kanta: moći dati interpretaciju upitnosti ontoloških teza iz pretpostavki moderne filozofije. Sagledati odnos ontologije i drugih filozofski disciplina, te pokušaje "nadmašivanja" ontološkog mišljenja. Obvezna literatura:
Izborna literatura:
Studijska obveza Opterećenje u ECTS pohađanje nastave 1,50 seminar 1,00 aktivnost na seminarkoj nastavi 0,50 završni usmeni ispit 3,00
Semestar: IV ECTS bodovi: 2 Jezik izvedbe: engleski Broj sati: 30 Status: obvezni Oblik nastave: vježbe Provjera znanja: kolokviji, pismeni i usmeni ispit Opis Čitanje i slušanje tekstova koji omogućavaju nadgradnju jezične kompetencije u području struke i njezine uže specijalizacije. Odabir tekstova provodi se na osnovi stručnih kolegija. U sklopu svih aktivnosti naglasak je na razumijevanju i razvijanju vokabulara, te gramatičke točnosti. Provode se govorne i pismene vježbe. Proširuju se znanja studenata iz područja kulture i civilizacije zemalja engleskog govornog područja. Cilj
Ishodi učenja: Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:
Popis obvezne literature potrebne za nastavu i polaganje kolokvija: Cox, K. & Hill, D (2004). EAP now!. Pearson/Longman (selected units). Vince, M. (2003). Advanced Language Practice. Oxford: Macmillan. Excerpts from books, newspapers, video clips etc. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska: O'Driscoll, J (1995): Britain, Oxford: OUP McCarthy, M. and O'Dell, F. (1994). English Vocabulary in Use (Advanced). Cambridge: CUP.
Položen ispit. Tijekom semestra polažu se dva kolokvija. Ukoliko se polože oba kolokvija, studenti se oslobađaju polaganja ispita, a u protivnom polažu pismeni i usmeni ispit. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe: Provedba anonimne ankete nakon održanih predavanja, analiza uspjeha studenata Studijska obveza Opterećenje u ECTS pohađanje nastave 0,75 kontinuirano povjeravanje znanja u obliku kolokvija 0,50 završni usmeni ispit 0,75 Ukupno 2 Naziv predmeta: Njemački jezik IV KOD: SJNJ04 Semestar: IV ECTS bodovi: 2 Jezik izvedbe: njemački Broj sati: 30 Status: obvezni Oblik nastave: vježbe Provjera znanja: kolokviji, pismeni i usmeni ispit
Čitanje i slušanje tekstova koji omogućavaju nadgradnju jezične kompetencije u području struke i njezine uže specijalizacije. Odabir tekstova provodi se na osnovi stručnih kolegija. U sklopu svih aktivnosti naglasak je na razumijevanju i razvijanju vokabulara, te gramatičke točnosti. Provode se govorne i pismene vježbe. Proširuju se znanja studenata iz područja kulture i civilizacije zemalja njemačkog govornog područja. Cilj
Ishodi učenja: Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:
Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita Stručni tekstovi iz knjiga, časopisa i s interneta. Drever/Schmitt, Lehr- und Ubungsbuch der deutschen Grammatik Helbig/Buscha, Ubungsgrammatik Deutsch Wahrig: Deutsches Worterbuch Njemačko-hrvatski i hrvatsko-njemački rječnik (po izboru) Uvjeti za priznavanje bodova: Položen ispit. Tijekom semestra polažu se dva kolokvija. Ukoliko se polože oba kolokvija, studenti se oslobađaju polaganja ispita, a u protivnom polažu pismeni i usmeni ispit Način praćenja kvalitete i uspješnost izvedbe: Provedba anonimne ankete nakon održanih predavanja, analiza uspjeha studentata. Studijska obveza Opterećenje u ECTS pohađanje nastave 0,30 kontinuirano povjeravanje znanja (2 kolokvija) 1,20 usmeni ispit 0,50 Ukupno 2 Naziv predmeta: Filozofijska teologija KOD: F703 Semestar: IV ECTS bodovi: 2 Jezik izvedbe: hrvatski Broj sati: 30 Status: izborni Oblik nastave: predavanja Provjera znanja: kolokviji i usmeni ispit
Cilj je filozofijske teologije, kao predmeta, uvesti studente u vidokrug mogućeg mišljenja najvišeg bića kao onoga mišljenja dostojnog. Filozofijska teologija, u razlici spram svake druge moguće teologije (sakralne, racionalne /kao metafizičke discipline/, konfesionalne itd.) može se označiti i kao slobodna ili spekulativna teologija. Tu se radi o pitanjima podrijetla biti i bitka, te o pitanju istine najvišeg (mogućeg) bića. Elemente te i takove teologije priredila je "grčka filozofija". Na tragu Descartesa, Spinoze i "klasičnog idealizma" (Kant, Hegel, Schelling) ova teologija sebe traži kroz XIX. i XX. Stoljeće (različite verzije protestantske, katoličke i židovske teologije, teologija ekumenizma, teologija oslobađanja, teologija revolucije, feministička teologija itd.). Posebni je zadatak s gledišta ove teologije promotriti na fundamentalna pitanja ostalih filozofijskih "disciplina" (filozofija logike, filozofija matematike, filozofija jezika, filozofija znanosti, filozofija povijesti, itd.).
Bitno pitanje filozofijske (filozofirajuće) teologije može se, uz ostalo, formulirati pomoću razlikovanja onog najvišeg samog (to theion, ono božansko) i najvišeg bića (to theos, bog). U horizontu toga razlikovanja filozofijski biva nužno razlučiti i odlučiti, je li uopće za dignitet najvišeg bića dostatno njega misliti "iz njega samog". Nije li, s obzirom na ono biti i s obzirom na istinu bitka samog nedostatno božanskost istine misliti iz bićevne razlike najvišeg (ens infinitium) i konačnog (ens finitum) bića, drugačije kazano, ne umanjuje li teologija (metafizička i filozofijska) nužno svojom rječju (logos) boga-bića (theou logos) istinsku božanskost onoga biti (bitka) samog. Takovo pitanje vraća filozofijsku teologiju natrag u filozofiju samu. Da bi se ono (metafizički) sve-obuhvaćajuće u tom pitanju-vraćanju uvidjelo moguće je poći različitim putovima. Jedna mogućnost toga putovanja leži u promišljenju unutrašnje, metafizičke strukture same filozofijske teologije. Druga pak mogućnost (ovisi, uz ostalo, i o duhovno-iskustvenoj nastrojenosti studenta) u jednoj mogućoj "filozofiji religije". Filozofija religije kao "zadnja" (Hegel) filozofijska znanost, upravo odnos čovjeka i boga kao odnos (bitka), dovodi do radikalnog pitanja istine tog bitka i istine bitka samog. To su dva moguća, ali ne i jedina puta da se prethodno dospije bar do uvida u ono o čemu se filozofijski u filozofijskoj teologiji radi. Ishodi učenja: Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:
Obvezna literatura:
Dopunska literatura:
Studijska obveza Opterećenje u ECTS pohađanje nastave 0,75 referat 0,375 završni usmeni ispit 0,875 Ukupno 2 Naziv predmeta: Estetika KOD: F601 Semestar: V ECTS bodovi: 5 Jezik izvedbe: hrvatski Trajanje : 60 (30 P + 30 S) Status: obvezni Oblik nastave: predavanja i seminar Provjera znanja: seminarski rad, kolokviji i usmeni ispit Sadržaj: Obavezna predavanja omogućuju studentima svladavanje osnove discipline, klasičnih djela Platona, Aristotela, Kanta, Schellinga, Hegela,estetike 20.stoljeća, povijesti sistema oblikovanja autonomne umjetnosti i njegove razgradnje, diferencijacije u pojmovima umjetnosti i lijepoga, funkcije umjetnosti unutar različitih kultura. Cilj: Svladati estetičku terminologiju i upoznati povijest filozofske refleksije o umjetnosti i lijepome. Seminari produbljuju pojedine aspekte ovih problema. Yüklə 0,68 Mb. Dostları ilə paylaş:
|