ženski i originalno procenjen kao sedam meseci star
;
mada je naknadnim
pregledom dr R. G. Harisona, sa liverpulskog univerziteta, svrstan u
osmomesečne fetuse. Harisonovi rendgenski dokazi pokazali su da je
drugi fetus patio od defekta poznatog kao „Sprengelov deformitet", sa
urođeno visokom desnom lopaticom i deformisanom kičmom, skoliozom.
Slika 82: (a) Arheološki predmeti pronađeni u Teotihuakanu, Meksiko:
(centar) gravura skeleta glave boga sunca Tonatiuha, unutar sunčevih zraka.
Onje obično prikazivan sa dva isplažena jezika, simbolizujući davanje života.
Ovde lobanja izgleda kao da navodi na suprotno, da donosi smrt. Gravure
„sunčevih beba " sa obe strane boga sunca nose sunčev znak na svojim stomacima
i imaju „tužna" usta. Teotihuakanos je shvatao da ik Sunce ubija izazivajući
pad nivoa plodnosti (Dodatak 1): (b) prikazuje deo sa Neuerovatnog Poklopca
Palenke, koji govori, pored ostalog, istu priču upotrebljavajuci ikonografski
simbolizam.
129
Ovo je podržalo hipotezu da je cilj prisustva dva mumificirana fetusa u
Tutankamonovoj grobnici bio, kao na poklopcu kraija Pakala, pokušaj da
se poruči kako Sunčevo zračenje izaziva ne samo neplodnost već i prekid
trudnoće, urodene bolesti i deformitete.
Gravura lava u alabasteru (ilustracija 29b) koja liči na Tonatiuha,
pronađena u Riznici pored mnoštva drugih izvrsnih komada od alabastera,
podržava hipotezu o Tonatiuhu i sunčevim bebama. Lavlja griva asocira na
sunčeve zrake.
Kolekcija od alabastera
Njegovo kitnjasto posude od poluprovidnog alabastera probudilo je
iznenadenje pomešano sa radoznalošću i divljenjem. Njihovi čudni
oblici izgledali su kao da potiču iz bajke. (Hauard Karter)
Lav od alabastera, „kozmetička" tegla (ilustracija 29b), bio je samo
jedan od preko 80 komada od alabastera medu kojima su bile lampe,
pehari, vaze, bokali, urne i drugi složeni radovi od kojih su neki predstavljali
životinje, brodove i druga plovila. Kako je izvanredno tvrd kamen alabastera
rezbaren i dalje je misterija. Jedna vaza ima zajedničku sliku Tutankamona
i Ankesenamen, koja je ugravirana sa unutrašnje strane vaze. Slika postaje
vidljiva samo kada se „vaza" delimično napuni uljem i kada se upotrebi kao
lampa - svetlost koja sija kroz nju otkriva sliku.
Drugi komad, oblikovan kao pogrebni brod od alabastera (slika 28a),
prikazuje „brod Seker" (slika 83) koji je igrao ključnu ulogu u svetim
ceremonijama. O Sekeru (Sokaru) je ranije bilo reči kao jednom iz
Memfiskog trojstva, Ptah-Sokar-Oziris. Ptah je bio gospodar zanatlija, a
Sokar bog zemlje i plodnosti. Na taj način brod se odnosi na plodnost.
Jedan kraj broda Seker bio je viši od drugog, ukrašen glavom gazele.
Na sredini broda nalazio se pogrebni kovčeg koji sadrži kovčeg mrtvog boga
sunca ili Ozirisa (Badž, Bogovi Egipćana, str. 505). Obično se stavlja na
vrh sanki. Badž tvrdi da se Seker festival slavio u svim delovima egipatske
zemlje. Na taj dan, brod je ceremonijalno stavljan na svoje sanke čim bi
sunčevi zraci obasjali horizont. Zatim bi najviši sveštenik vukao sanke po
svetilištu, simbolizujući revolucije sunca. Brod Seker je verovatno oblik
„broda Sektet" koji je plovio po nebu tokom drugog dela dana i uveče
ulazio u podzemni svet. Tekstovi iz pirarnide govore o tome da je „Ra u
starosti bio kao Horus, dok je Ra beba bio kao Seker".
Brod od alabastera na krmi ima golu „bebu", sa potpuno otkrivenim
genitalijama, što znači da kovčeg nosi „Ra bebu", Tutankamona, dečaka-
kralja, kao i da Sunce utiče na plodnost.
Ilustracija broda Seker (slika 83) malo se razlikuje od alabaster verzije,
na kojoj je figura druge gazele na pramcu. Međutim, gazela se razlikuje od
130
one na zadnjem delu, koja ima „bradu". Ova gazela predstavlja boga Rešefa,
belog čoveka s bradom.
Kako je beli čovek s bradom pronašao svoj put u egipatski panteon
bogova nije poznato. Bio je sirijski bog rata i groma, poistovećivan sa Minom,
bogom plodnosti, koji je zauzvrat poistovećivan sa Horusom, Ozirisom 1
Amonom. Rešef ili beli čovek s bradom tako predstavlja plodnost, kao i
Horus, koji obično prati brod Seker. U tome leži odgovor zašto prednja
figura gazele (ilustracija 28a) ima bradu, zašto je kompozicija napravljena
od belog alabastera i zašto figura na prednjem delu predstavlja nagu nimfu.
Priča o brodu Seker objašnjava da su Tutankamonove pogrebne tegle
smeštene na sankama, prateći ga na njegovom putovanju do sunca.
Anubis
Velika gravura Anubisa od pozlaćene ebonovine dominirala je Riznicom
(ilustracija 28b). Kao bog balsamovanja i mrtvih, on čuva pogrebne kovčege
i sanduke. Kada je Karter prvo pronašao psa, ovaj je bio umotan u zavoje,
simulirajući mumifikaciju.
Dešifrovanje grobnice i njenog blaga: zaključak
Dešifrovanje samo nekoliko primeraka od blaga pronadenog u grobnici
bacilo je novo svetlo na naše shvatanje egipatske civilizacije, kulture, običaja,
verovanja i znanja.
Enigmatsko uklanjanje i ponovno postavljanje 6 od 16 stepenika
pokazuje da arhitektura grobnice, kao i arhitektura Hrama Zapisa,
objašnjava da su ciklusi Sunčevih pega trajali 96 mikrociklusa. Punjenje
hodnika sa kršom, čudna oštećenja na pregradnim zidovima, zagonetka
pečata i haos u grobnici bili su samo maska, stavljena da se ometu i zbune
oni koji su pljačkali grobnice mrtvih. Grobnica nikada nije bila opljačkana.
Poruka je bila duhovne prirode i, kao u grobnici u Palenki, pravo značenje
poruke bilo je „sakriveno od tragača i mislilaca" (Popol Vu, 1947. Knjiga
Maja, str. 80). Znanje je bilo za malobrojne a ne za velike mase.
Gravure na tri transportera govore nam da je Tutankamon uznesen
do zvezda radi svog ponovnog rođenja, pod budnim okom svog oca Re.
Misterija pomešanih kutija sa mesom potvrđuje da Tutankamon nije bio
sin Ehnatona, po svoj prilici on nikada nije ni imao biološkog oca, dok nam
tumačenje zlatne maske govori da je, kao Hrist i Pakal, bezgrešno začet.
Slika zlatnog prestola poručuje nam da je bio Bog, inkarniran na zemlji,
dok nam vijoreći šalovi govore da je vladao na četiri nebeska ugla, kao
četiri Tecatlipoka. Sveštenička stolica na sklapanje sa pratećom hoklicom
otkriva nam da se Tutankamon reinkarnira iz epohe u epohu kao beli čovek
s bradom, zatim kao glava Olmek, kao kralj Pakal u Meksiku. Pečati na
132