O nastavnom planu I programu za prvi I drugi razred osnovnog obrazovanja I vaspitanja

BOSANSKI JEZIK

Drugi razred

(5 sati nedeljno, 180 sati godišnje)

 

ČITANJE I PISANJE

- Inerpretativno čitanje - usavršavanje tehnike čitanja i pisanja (tečnog i pravilnog, glasnog i tihog čitanja štampanih i pisanih tekstova uz pravilno naglašavanje riječi i govorne realizacije znakova interpunkcije odgovarajućom intonacijom)

- Razumijevanje sadržaja na osnovu reprodukcije pročitanog (uočavanje ključnih pojmova i povezivanje događaja u tekstu; utvrđivanje vremena dešavanja radnje; razlikovanje glavnih i sporednih likova; izražavanje ličnog stava o postupcima likova; razvijanje i razumijevanje ishoda uzročno-posljedičnog slijeda događaja; uočavanje razlike između radnje u svijetu nerealne radnje i realnoga svijeta; mogućnost odgovaranja na postavljenja pitanja; stvaranje nove priče na osnovu pročitanog; pisano izražavanje sadržaja pročitanog, ilustrovanje pročitanog)

- Usavršavanje tehnike pisanja uz poštovanje pravopisnih normi

- Pisanje rečenica na osnovu reprodukcije pročitanog

- Pisanje po diktatu

- Stvaralačko pisanje (samostalno pisanje kraćih vezanih tekstova prema zadatoj temi)

- Upoznavanje i usvajanje ćiriličnog pisma

- Usavršavanje estetske strane rukopisa

JEZIK 52 SATA (32+14+6)

Gramatika

- Razlikovanje rečenica po značenju: obavještajne, upitne, uzvične rečenice i zapovjedne

- Razlikovanje rečenica po obliku: potvrdne i odrične rečenice

- Imenice: vlastite i zajedničke, rod i broj imenica

- Riječi koje kazuju radnju - glagoli

- Osnovni glagolski oblici za iskazivanje sadašnjeg, prošlog i budućeg vremena

- Glavni dijelovi rečenice: subjekat i predikat

- Samoglasnici i suglasnici

- Umanjeno i uvećano značenje riječi

Pravopis

- Znaci interpunkcije: tačka, uzvičnik i upitnik

- Dvije tačke i zarez u nabrajanju

- Upotreba velikog slova u pisanju vlastitih imenica: ličnih imena i prezimena, nadimaka, imena životinja, imena ulica, trgova, ustanova, knjiga i časopisa, praznika, geografskih pojmova

- Rastavljanje riječi na slogove

- Rastavljanje riječi na kraju reda

- Pisanje adrese

- Pisanje čestitke

- Skraćenice

- Glasovne i slovne Skupine ije/je

- Pravilan izgovor i pisanje glasova č i ć, dž i đ, h

- Riječca LI u upitnim rečenicama

- Riječca NE uz glagole

Jezička kultura 56 sati (17+36+3)

Osnovni oblici usmenog i pismenog izražavanja

Prepričavanje tekstova, crtanih i igranih filmova, pozorišnih predstava, pročitanih knjiga, televizijskih i radijskih emisija za djecu; detaljno (opširno) po zajedničkom i individualnom planu; sažeto prepričavanje; prepričavanje na osnovu uopćenih pitanja, prepričavanje sa promjenom kraja priče, proširivanje - nastavak priče.

Pričanje na osnovu datog početka (slike, teksta); pričanje na osnovu datih tematskih riječi; pričanje o doživljajima i događajima, stvarnim i izmišljenim.

Opisivanje poznatog predmeta, ljudi i prirode; samostalno biranje motiva i izdvajanje detalja koji učenika posebno zaokupljuju i podstiču na opisivanje; uvježbavanje planskog pristupa u opisivanju.

Izvještavanje o sebi (kratka autobiografija).

Usmena i pismena vježbanja

Ortoepske vježbe - uvježbavanje pravilnog izgovora riječi, iskaza, rečenica, poslovica; slušanje zvučnih zapisa; snimanje čitanja i analiza snimljenog.

Ortografske vježbe - prepisivanje teksta sa jednog pisma na drugo; uvježbavanje čitkog i urednog rukopisa, uz primjenu pravopisnih pravila.

Diktati s komentarom, objašnjeni diktat, diktat s predusretanjem pogrešaka, izborni diktat, kontrolni diktat, autodiktat.

Leksičke i semantičke vježbe - iznalaženje sinonima i homonima; građenje riječi; osnovno i preneseno značenje; neknjiževne riječi i iznalaženje zamjena jezičkim standardom.

Sintaksičke i stilske vježbe - proširivanje rečenica unošenjem ličnog tona, sažimanjem rečenice radi pojačanja njene informativne moći.

Zagonetanje i odgonetanje, rješavanje i sastavljanje rebusa i ukrštenih riječi.

Kazivanje napamet naučenih tekstova.

Scensko prikazivanje dramskog teksta.

Slušanje i vrednovanje - kritičko procjenjivanje govora u emisijama za djecu na radiju i televiziji.

Njegovanje kulture slušanja sagovornika, pisanje adrese i čestitke.

Sistematsko uvođenje u način planiranja i pisanja tzv. slobodnih pismenih sastava.

Dvije pismene vježbe - jedan u prvom i jedan u drugom polugodištu.

KNJIŽEVNOST 65 sati (49+12+4)

- Mačka i tačka - Hajro Ikić

- Nasrudin i car - Narodna priča

- Asija - Fikreta Kenović-Salihović

- Cvrčak i mrav - Ajla Bećirović i Amina Ralić

- Vrapci - Mevluda Melajac

- List na putu - Šukrija Pandžo

- Vrabac i laste - Lav Nikolajević Tolstoj

- Plamena - Ahmet Hromadžić

- Jesen u gradu - Ismet Bekrić

- Dječak grli svijet - Ivica Vanja Rorić

- Ćup sa zlatom - Jermenska narodna priča

- Nena, Sena i čekmedže - Bisera Alikadić

- Nanina sehara - Omer Turković

- Vrba i trn - narodna priča

- Čemu se pčela smijala - Mirsad Bećirbašić

- Lisica i gavran - Ezop

- Čuvar - Ešref Berbić

- Na pijaci - Bisera Alikadić

- Lastavice - Azra Mulalić

- Zlatna kantica - Oton Žipančić

- Važnost - Ferida Duraković

- Ledena gora - Ahmet Hromadžić

- Kako je procvjetala prva visibaba - Šimo Ešić

- Trčimo za suncem - Nasiha Kapidžić-Hadžić

- Veliko dijete - Enes Kišević

- Zna on unaprijed - Gvido Tartalja

- Ribar iz Cefalua - Đani Radari

- Carevo novo odijelo - H. K. Andersen

- Mehmed-paša tri cara služi - narodna epska pjesma

- Spavaj, sine, od đula ti beša - narodna lirska pjesma

- Izbor iz narodnog usmenog stvaralaštva

- Izbor iz enciklopedija i časopisa za djecu

- Omer Turković - Šišanje strašnog lava (izbor pjesama)

- Nasiha Kapidžić-Hadžić - Pjesme (izbor pjesama)

- Ahmet Hromadžić - Zelena šuma

- Hans Kristijan Andersen - Bajke

Književni pojmovi

Lirika

Pjesma, osjećanja; stih, strofa - na nivou prepoznavanja i imenovanja.

Epika

Fabula - redoslijed događaja (prepoznavanje). Glavni i sporedni likovi, njihove osobine i postupci.

Epska pjesma, bajka, basna - prepoznavanje.

Drama

Dramski junak, dramska radnja, dramski sukob, dijalog pozornica, glumac - na nivou prepoznavanja.

MEDIJSKA KULTURA (5+1+1)

Film

Filmska priča: animirani film i igrani, dječiji film.

Napredak u razvoju filma - tehnički aspekti: film u crno-bijeloj tehnici, film u boji; nijemi i zvučni film.

Pozorište

Pozorišna predstava, pozornica, publika.

Radio-emisije

Radio kao medij i radio-emisija u funkciji popularizacije znanja, kulture i zabave primjerene djeci; radio emisija.

Televizija, televizijski program za djecu, televizijska emisija.

Dječiji časopisi i strip

Poznavati neke dječije časopise i stripove u njima; poznavanje razlika između časopisa.

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA

Nastava bosanskoga jezika može se uspješno realizirati primjenom i kombinovanjem više nastavnih metoda.

Učenje drugog pisma

Priprema za početno čitanje i pisanje na ćiriličnom pismu zahtijeva sličan postupak i način ostvarivanja programa onom u prvom razredu. Preporučuje se odvojeno učenje čitanja i pisanja, što pruža mogućnost da se drugo pismo kvalitetnije savlada. Slova drugog pisma obrađuju se po grupnom postupku obrade slova. Pošto su učenici ovladali izvjesnim operacijama usvajajući prvo pismo lakše će poimati oblike slova drugog pisma. Tekstove pisane ćirilicom i latinicom treba upoređivati tek kad potpuno savladaju i drugo pismo. Tada treba prepisivati tekstove s jednog na drugo pismo. Nastava čitanja i pisanja u drugom razredu obuhvata i rad na književnom tekstu, artikulacione, govorne i pismene vježbe, te savladavanje elementarnih pojmova iz gramatike i pravopisa. Savladavanje štampanih i pisanih slova ćirilice načelno se ostvaruje do kraja prvog polugodišta. Čitanje i pisanje uvježbavati u drugom polugodištu do stepena automatizovanih radnji. Za usavršavanje čitanja i pisanja koriste se sistematska vježbanja: glasno čitanje teksta iz čitanke ili šire lektire, uz analitičku i kritičku procjenu takvog čitanja. Usavršavanje pisanja postiže se dosljednim zahtjevima koji se odnose na grafičku uzornost slova i njihovo valjano povezivanje. Ovi zahtjevi ostvaruju se sistematskim vježbama: prepisivanjem, diktatom, autodiktatom, samostalnim pisanjem rečenica i kraćih sastava. Neophodno je primjereno i podsticajno vrednovanje rukopisa svakog učenika. Organiziraju se aktivnosti najmanje na tri nivoa po težini.

Jezik

Gramatika

Zahtjevi u ovom programu nisu usmjereni samo na jezička pravila i gramatičke norme već prvenstveno na njihovu funkciju. Rečenica se ne upoznaje samo kao gramatička jedinica već i kao komunikativna jedinica. Osnovni programski zahtjev u nastavi gramatike jeste da se učenicima jezik predstavi i tumači kao sistem. Ni jedna jezička pojava ne bi trebalo da se izučava izolovano, van konteksta u kojem se ostvaruje njena funkcija. U drugom razredu u okviru vježbi slušanja, govorenja, čitanja i pisanja, učenici zapažaju jezičke pojave bez njihovog imenovanja. Kod načina ostvarenja programa mora se obezbijediti:

- postupnost (izbor i raspored nastavnih sadržaja i konkretizacija nivoa programskih zahtjeva);

- selektivnost (ostvaruje se izborom najosnovnijih jezičkih zakonitosti i informacija o njima);

Davanje elementarnih informacija iz morfologije.

Akcentologiju ne treba obrađivati kao posebne nastavne jedinice, već treba učenike na ovom uzrastu navikavati da čuju pravilno akcentovanu riječ i da razlikuju standardni akcenat od svoga lokalnog akcenta.

Pravopis

Savladavanje putem sistematskih vježbanja, elementarnih i složenih koje se organiziraju različitim oblicima pismenih vježbi.

U nastavi gramatike treba primjenjivati sljedeće postupke:

- podsticanje svjesne aktivnosti;

- zasnivanje težišta nastave na suštinskim vrijednostima;

- uvažavanje situacione uslovljenosti jezičkih pojava;

- otkrivanje stilske funkcije;

- sistematska osmišljena vježbanja u govoru i pisanju;

- njegovanje primjenjenog znanja i umjenja;

- povezivanje znanja o jeziku sa neposrednom govornom praksom;

- njegovanje kontinuiteta u sistemu pravopisnih i stilskih vježbanja;

- uočavanje suštine jezičke pojave do koje se dolazi doživljavanjem i shvatanjem umjetničkog teksta;

- vježbanja moraju biti sastavni činilac obrade nastavnog gradiva, primjene obnavljanja i utvrđivanja znanja;

- prevazilaženje nivoa prepoznavanja i reprodukcije, a strpljivo i uporno njegovanje višeg oblika znanja i umjenja: primjenljivost i stvaralaštvo. To se postiže njegovanjem pravopisnih i stilskih vježbi;

- saznajni krugovi započinju motivacijom, a završavaju saznavanjem, rezimiranjem i primjenom određenog gradiva;

- u saznajnom procesu zastupiti: indukciju, dedukciju, analizu i sintezu, konkretizaciju i apstrakciju.

Jezička kultura

Usmeno i pismeno izražavanje

- Opisivanje životnih pojava koje deskripcijom postaju najprepoznatljivije (predmeti, biljke, životinje, ljudi, pejzaž, enterijer i dr.) To je najsloženiji oblik jezičkog izražavanja na nivou najmlađeg uzrasta. Treba ih navikavati da lokalizuju ono što opisuju (vremenski, prostorno, uzročno), da uoče, izdvoje i zaokruže bitna svojstva (spoljašnja i uslovno rečeno unutrašnja) i da se odrede prema posmatranoj predmetnosti. Pošto je za opisivanje potreban veći misaoni napor i duže vrijeme za ostvarenje zamisli - valja prednost dati pismenoj formi opisivanja nad usmenim.

- Prepričavanje i pričanje predstavljaju temeljne programske sadržaje za stjecanje, usavršavanje i njegovanje valjane i pouzdane jezičke kulture najmlađih učenika. Za prepričavanje ne treba obuhvatiti samo tekstove iz čitanke već i iz drugih medijskih oblasti (štampa, pozorište, film, radio, televizija).

- Pismena vježbanja zamišljena su kao dopuna osnovnih oblika jezičkog izražavanja. Jezička kultura u najvećoj mjeri doprinosi jedinstvu cjelovitosti nastave bosanskoga jezika i čini da se ona realizira u funkcionalnom povezivanju naizgled različitih programskih sadržaja ali koji se najbolje ostvaruju upravo u takvoj metodičkoj sprezi.

Književnost

Uvođenje najmlađih učenika u svijet književnih i neknjiževnih tekstova (popularnih, informativnih). Tekstovi iz lektire utiču na odgovarajuća metodička rješenja (prilagođavanje čitanja vrste teksta, opseg tumačenja i grupisanje sa odgovarajućim sadržajima iz drugih predmetnih područja - gramatike, pravopisa, jezičke kulture i slično.

Učitelj ima mogućnost da ponuđene tekstove prilagođava konkretnim nastavnim potrebama.

Čitanje i tumačenje teksta

- čitanje naglas (izgovor, jačina glasa, pauziranje, intonaciono prilagođavanje, naglašavanje, emocionalno podešavanje, tempo);

- osmišljeno kritički i dobronamjerno vrednovanje čitanja svakog učenika;

- osposobljavanje učenika za čitanje u sebi;

- tumačenje teksta ima svoje zahtjeve koji se nadovezuju na zahtjeve u prvom razredu (samostalno saopćavanje utisaka o pročitanom tekstu, zauzimanje vlastitih stavova i rječito obrazlaganje i odbrana takvih shvatanja, otkrivanje i shvatanje poruke u tekstu, prepoznavanje odjeljka);

- sistematski i valjano podsticati na učlanjenje u biblioteku.

 

SRPSKI KAO NEMATERNJI JEZIK

Cilj i zadaci

Cilj nastave srpskog jezika jeste da učenici produktivno ovladaju srpskim jezikom u okviru predviđene jezičke i leksičke građe, da upoznaju elemente kulture naroda koji govore tim jezikom i osposobe se za sporazumevanje, druženje i zbližavanje sa pripadnicima većinskog naroda i drugih nacionalnosti.

Zadaci nastave srpskog jezika jesu da učenici:

- produktivno ovladaju govornim jezikom u okviru osnovnih jezičkih struktura i rečnika od oko 2000/3000/¹ frekventnih reči i izraza;

- razumeju sagovornika i usmena izlaganja o temama iz svakodnevnog života;

- usvajaju pravilan izgovor i intonaciju pri usmenom izražavanju i čitanju;

- osposobljavaju se za razgovor o temama iz svakodnevnog života;

- savladaju dva srpska pisma i osnove pravopisa radi korektnog pismenog izražavanja u granicama usvojenih jezičkih struktura i leksike;

- upoznaju elementarne zakonitosti srpskog jezika;

- razumeju tekstove različitog žanra u okviru predviđene tematike;

- upoznaju se sa osnovnim karakteristikama kulture naroda čiji jezik uče;

- stiču navike samostalnog korišćenja rečnika i jezičkih priručnika i osposobe se za informisanje, obrazovanje i samoobrazovanje na srpskom jeziku;

- razviju interesovanja i motivaciju za učenje srpskog jezika i tako steknu veću komunikativnu kompetenciju i sposobnost razmišljanja na njemu.

_____________

¹ U kosim zagradama /.../ označeni su prošireni programski sadržaji za koje se opredeljuje vaspitno-obrazovna organizacija na predlog nastavnika u zavisnosti od nivoa znanja učenika, nacionalnog sastava sredine, bliskosti jezika učenika i nematernjeg jezika i dr.

Prvi razred

Operativni zadaci

Učenici treba da:

- usvoje pravilan izgovor (artikulacija glasova, akcenat - mesto, kvalitet i kvantitet akcenta; melodija i intonacija rečenice u zavisnosti od komunikativnog cilja);

- usvoje predviđene jezičke strukture, najosnovnije oblike komunikacije i oko 250/350/ reči i izraza i aktivno ih upotrebljavaju u govoru, sa težištem na iskazivanju radnje prezentom;

- razumeju, na sluh, imperativne iskaze, pitanja i šest do deset rečenica koje čine koherentnu celinu u okviru obrađene tematike, kao i kraće dijaloge;

- steknu sposobnost da odgovaraju na pitanja i da postavljaju pitanja kako bi mogli voditi kratke dijaloge;

- steknu sposobnost za kraće samostalno izlaganje od četiri do osam rečenica koje čine celinu /ili sa više rečenica/.

Tematika

Škola: učionica, nameštaj, osnovni školski pribor; školsko dvorište, školska zgrada; personal škole, učenici; situacije za vreme nastave i za vreme odmora; prigodne svečanosti i praznici.

Porodica i dom: igračke, najčešće dečje igre; članovi uže porodice, zanimanja članova uže porodice; kuća/stan (prostorije, nameštaj), svakodnevne dužnosti u kući.

Najbliža okolina: upoznavanje najvažnijih objekata u mestu (prodavnica, pošta, pijaca, stanica, ambulanta i dr.); prevozna sredstva. Domaće životinje, voće, povrće, cveće.

Dani u nedelji.

Brojanje do 20.

Najosnovniji oblici komunikacije: kazivanje imena, adrese, pozdravljanje, predstavljanje, oslovljavanje druga, nastavnika; iskazivanje molbe, želje, zahvaljivanja; saglasnost, odbijanje, (osnovni oblici); traženje i davanje osnovnih podataka o sebi i drugima. Igre, pesme za pevanje i recitovanje sa tematikom bliskom ovom uzrastu.

Jezička materija

Imenovanje predmeta i bića

U funkciji subjekta uvežbavaju se: pokazne zamenice ovo, to, ono, imenice sva tri roda u oba broja i lične zamenice sva tri lica u jednini i množini.

U funkciji glagolskog dela predikata treba upotrebljavati enklitičke oblike pomoćnog glagola jesam, a u funkciji imenskog dela predikata uvežbavati imenice sva tri roda u oba broja. Obrasci: Ovo (to, ono) je kamion (stolica, zvono).

	To su dečaci.
	Ovo je devojčica (Marija).
	Ti si učenik (učenica).
	Oni su učenici.
	Marija je učenica.

Od imenica muškog roda koje u množini proširuju osnovu sa -ov, -ev, (drug-drugovi) i kod kojih se vrši promena suglasnika (dečak-dečaci), upotrebljavaju se samo one koje se nameću u određenoj govornoj situaciji.

Iskazivanje radnje

U funkciji subjekta treba uvežbavati i nadalje imenice sva tri roda, zamenice sva tri lica u jednini i množini. U funkciji predikata uvežbavati oblike prezenta sa iskazanim i neiskazanim subjektom. Treba obratiti pažnju na treće lice množine. Uvežbavaju se i najčešći glagoli sa morfemom se (igrati se, oblačiti se, itd).

Obrazac:	Milan (on) trči
	Jelena (ona) sedi.
	Dete (ono) čita.
	Oni (one, ona) crtaju.
	Ja sedim. (Sedim.)
	Mi sedimo. (Sedimo.)
	Vera ide.
	Učenici idu.
	Ti se igraš.
	Vi se igrate.

Iskazivanje osobina predmeta i bića

U funkciji subjekta i dalje se upotrebljavaju imenice muškog, ženskog /i srednjeg/ roda, lične zamenice, a u funkciji imenskog dela predikata opisni pridevi.

Obrasci:	Lutka je velika.
	On je dobar.
	/Mleko je toplo. /
	Trešnje su crvene.
	Klikeri su crveni.

Iskazivanje objekta

Za iskazivanje objekta upotrebljavati imenice usvojene u prethodnim obrascima. Treba obratiti pažnju na dvojake oblike akuzativa imenica muškog roda (biće - predmet).

Obrazac:	Učenik nosi torbu.
	On crta kamion.
	Petar zove Ivana.
	Učenici imaju olovke.
	Mama čita pismo.

Iskazivanje prostornih odnosa

Za iskazivanje prostornih odnosa treba uvežbavati priloge za mesto (na pitanja gde): ovde, tu, blizu, daleko i dr, lokativ s predlozima u i na (na pitanje gde), kao i akuzativ s predlozima u i na (na pitanje kuda) u jednini.

Obrasci:	Marija sedi ovde.
	Sto je u sobi.
	Marija čita u učionici.
	Čaša je na stolu.
	Jelena žuri na poštu.
	Zoran trči u park.
	Milan ide u dvorište.

Iskazivanje molbe, zapovesti

Oblik drugog lica imperativa koristiti samo kada to zahteva govorna situacija.

Obrazac:	Ustani! Ustanite!
	Otvori! Otvorite!
	Gledaj! Gledajte!

 

Govorne vežbe

Sticanje i razvijanje jezičkih veština: slušanje sa razumevanjem i govor.

Odgovori na pitanja, postavljanje pitanja: na osnovu datih upitnih reči, na vizuelni podsticaj, na date odgovore.

Razumevanje, davanje naloga, izvršavanje radnji.

Vežbe dijaloškog karaktera u svakodnevnim govornim situacijama (nastavnik-učenik, učenik-učenik) uz usvajanje i pravilno korišćenje predviđenih osnovnih oblika komunikacije; variranje date situacije.

Kraće samostalno izlaganje na osnovu slike ili niza slika (4-8 rečenica koje čine celinu).

Jednostavniji opisi predmeta i bića.

Izvođenje lakših, podesnih igara za decu (grupne i didaktičko-jezičke igre), učenje brojalica, pevanje i recitovanje pesama. Izvođenje malih scena iz svakodnevnih životnih situacija.

Od prvog momenta u vežbama pažnja se posvećuje savlađivanju pravilnog izgovora: čista i jasna artikulacija glasova srpskog jezika (posebno uvežbavanje pravilne artikulacije glasova kojih nema u jeziku učenika), pravilno akcentovanje, intonacija i melodija rečenice.

Drugi razred