O nastavnom planu I programu za prvi I drugi razred osnovnog obrazovanja I vaspitanja
Programski sadržaji u prvom razredu
Yüklə 2,31 Mb.
|
- Bu səhifədəki naviqasiya:
- Priprema za čitanje i pisanje
- Početno čitanje i pisanje
- Usavršavanje čitanja i pisanja
- Osnovni oblici usmenog i pismenog izražavanja
- Usmena i pismena vježbanja Ortoepske vježbe
- Leksičke vježbe
Programski sadržaji u prvom razredu Osnove čitanja i pisanja Prethodna ispitivanja: - ispitivanje individualnih sposobnosti učenika; - uočavanje govornih sposobnosti i razvijenosti govora djeteta; - poznavanje slova latinice, tehnika čitanja (sricanje, iščitavanje, ili tečno čitanje); - logička struktura čitanja (razumijevanje poruka kraćeg teksta); - vještina pisanja štampanih slova latinice; - pripremljenost za glasovnu analizu, dijalekatske i druge osobine govora, nivoa usmenog izražavanja.
Vježbe u posmatranju (vizuelne vježbe): - razvijanje analitičkog načina posmatranja; - tematski organizovane vježbe u posmatranju, zapažanju i opisivanju (ljudi, predmeta, životinja, slika, ilustracija, položaj nečeg ili nekog, pokreti, dinamika, mimička aktivnost, gestikulacija). Akustičke vježbe: - organizovano opažanje zvukova, šumova i tonova; - razlikovanje govornih karakteristika govora, nastavnika, druga, spikera i glumca; - izgrađivanje kulture slušanja sagovornika (razvijanje stila slušanja, pažnje i koncentracije u toku slušanja, uvažavanje sagovornika, podražavanje pravilnog govora). Vježbe u usmenom izražavanju; - prepričavanje; - slobodno pričanje; - pričanje na osnovu posmatranja predmeta, slika, događaja; - pričanje na osnovu pročitanih i ispričanih književnih tekstova; - formiranje pojmova: glas, slovo, riječ. Vježbe artikulacije: - čist, jasan i pravilan izgovor svih glasova. Analitička, sintetička i analitičko-sintetička vježbanja. Motoričke vježbe: - vježbanje pokreta ruke, šake i prstiju, pisanje različitih crta i linija kao osnovnih elemenata slova.
- usavršavanje tehnike i logike čitanja u okviru latiničnog pisma; - vježbe čitanja (pravilnost, razumijevanje, brzina), uvođenje elemenata izražajnosti; - usavršavanje tehnike pisanja; - upoznavanje učenika sa zahtjevima pravilnog pisanja (higijenski i tehnički zahtjevi, sredstva za pisanje, kordinacija pokreta, cjelovito pisanje slova i riječi, povezivanje slova, oblik i položaj slova); - usavršavanje grafički pravilnog i lijepog pisanja. Usavršavanje čitanja i pisanja - pravilnosti čitanja; - čitanje brzinom koja odgovara brzini govora uvažavanjem individualnih osobenosti učenika; - vježbe vizuelne i akustičke identifikacije glasova-slova, riječi i zvukova; - čitanje prirodnom jačinom glasa uz vježbe disanja, razvijanje osjećaja za tempo i samostalnosti u čitanju; - čitanje naglas i čitanje u sebi, individualno i horsko/zborno čitanje. Razumijevanje pročitanog sadržaja - rješavanje jednostavnijih zadataka radi provjere razumijevanja pročitanog; - vježbe reproduktivnog tipa (odgovori na detaljna i uopćena pitanja); - vježbe koje podrazumijevaju rješavanje problemske situacije; - stvaralačka reprodukcija (dodavanje, izostavljanje pojedinosti); - vježbe koje zahtijevaju uočavanje uzroka i posljedice; - razumijevanje poruke teksta posredstvom analize ponašanja likova; - čitanje dramskog teksta, čitanje po ulogama, identifikacija s likom i preuzimanje uloge lika; - ilustriranje pročitanog; - uvođenje elemenata izražajnosti u čitanje. Jezik
- rečenica; riječ, glas, slovo - Uočavanje uloge glasa u razlikovanju značenja riječi; odrediti početak i kraj rečenice na usmenoj i pisanoj razini; razlikovanje rečenica po značenju (obavještajna, upitna, uzvična i prepoznavanje (intonacijom) u tekstu; - skupovi je/ije u učestalim riječima; - glasovi - slova č, ć dž, đ, h, r ako učenicima pričinjavaju teškoće u izgovorenim, napisanim riječima. Pravopis - pisanje velikog slova na početku rečenice; - pisanje interpunkcijskih znakova tačke, upitnika i uzvičnika; - pisanje imena, nadimaka i prezimena ljudi velikim početnim slovom; - pisanje imena naseljenih mjesta i ulica u svom naselju; - pisanje naziva praznika. Jezička kultura
Prepričavanje - slobodno i usmjereno; prepričavanje kraćih i jednostavnijih tekstova iz bukvara, čitanke, časopisa za decu, lutkarskih pozorišnih predstava, crtanih filmova, radijskih i televizijskih emisija za djecu. Pričanje o događajima i doživljajima - slobodno i usmjereno: teme koje se odnose na bliže i šire okruženje (neposredna okolina, roditeljski dom, škola, igra, izleti; posete, susreti); pričanje na osnovu stvaralačke mašte; pričanje prema nizu slika - postupno otkrivanje slika, po logičnom redosledu. Opisivanje predmeta - slobodno i podsticanjem: uočavanje i imenovanje izrazitih obelježja jednostavnih predmeta i omiljenih igračaka; opisivanje biljaka i životinja: opisivanje biljaka na osnovu zajedničkog posmatranja; slobodno opisivanje životinje ljubimca i opisivanje životinja pa osnovu zajedničkog posmatranja. Opisivanje predmeta, biljaka i životinja na osnovu ličnog iskustva/sjećanja i znanja iz predmeta Svijet oko nas. Usmena i pismena vježbanja Ortoepske vježbe: pravilan izgovor glasova, suglasničkih grupa, riječi, onomatopeja, brzalica. Ortografske vježbe: prepisivanje riječi i kratkih rečenica sa datim zadatkom; provjeravanje i vrjednovanje urednosti i čitkosti pisanja. Diktat za primjenu pravopisnih pravila. Autodiktat. Leksičke vježbe: građenje riječi; sinonimi; antonimi; riječi sa umanjenim i uvećanim značenjem i sl. Sintaksičke vježbe: usmjereno i samostalno sastavljanje rečenica; rečenice sa dopunjavanjem; rečenice od zadatih riječi i sl. - odgonetanje i rešavanje rebusa; - kazivanje napamet naučenih tekstova (lirskih i epskih); - scensko improvizovanje dramskog/dramatizovanog teksta; - služenje rječnikom i pisanje/stvaranje sopstvenog rječnika; - konvencionalni jezički standardi u usmenom opštenju (sa nepoznatim i odraslim sagovornikom - upotreba riječi Vi iz poštovanja i učtivosti); - pisanje čestitke; - izrada domaćih pismenih zadataka (do pet) i njihova analiza na času - u drugom polugodištu. Književnost Lektira
Uzair Ajradini: Lopte Halid Kadrić: Prije prvog školskog sata Ahmet Hromadžić: Medeni Enisa Osmančević-Ćurić: Za sretan put po dukat žut Bela Džogović: Imena stara Narodna priča: Nasrudin hodža i dijete Kemal Coco: Kpi mi mamice Bisera Alikadić: Štipaljke Grigor Vitez: Zubić Lav Tolstoj: Dva druga Dragan Kulidžan: Dva zečića - dva prvaka Nasiha Kapidžic-Hadžic: Sjenice Narodna priča: Djed i repa Omer Turković: Torbetina Dušan Radović: Tužibaba Šimo Ešić: Zašto volim svoju baku Narodna priča: Vrana i vrč s vodom Gustav Krklec: Prvi snijeg Šukrija Pandžo: Dvije pahulje Sejma Birdaini: Oči moje majke Grigor Vitez: Zubić Muharem Omerović: Kada djeca vožnju uče Lisica i roda, Narodna basna Kasim Deraković: Teče rijeka Branko Ćopić: Zemlja bajki Nasiha Kapidžic-Hadžic: Poštar Indijska narodna priča: Koliko je pet i jedan Rizo Džafić: Proljeće Nedžati Zekerija: U biblioteci Aviđa Avdić: Šta to šuška bez oduška Zlata Vidaček: Prvi leptir Ernest Hemingvej: Starac i ptičica Bela Džogović: Potočić Enes Kahvić: Mamina kosa France Filipić: Patuljak dremuljak Mirsad Bećirbašić: Naušnice od trešanja Ela Peroci: Papučica maca La Lafonten: Cvrčak i mravi Nasiha Kapidžic-Hadžic: Maskembal u šumi Ismet Bekrić: Otac s kišobranom Izbor iz poezije Jovana Jovanovića Zmaja Zehra Hubijar: Medin rođendan Ahmet Hromadžic: Zlatorun Jacob i Wilhelm Grim: Bajke U toku školske godine obavezno obraditi četiri djela.
Poezija
- učenici koriste i razumiju pojam pjesnik/pjesnikinja; - razlikuju pojmove pesma, strofa, stih. Proza - prepoznaju bajku na osnovu njenih osobina: ustaljeni početak i osobeni ton pripovijedanja ("nekada davno..."); - književni lik - uočavaju razliku između likova koji su nosioci pozitivnih i negativnih osobina. Određuju događaj, mesto i vreme vreme zbivanja. Drama
Učenici prepoznaju dramu kao književni rod: - gledaju pozorišne i lutkarske predstave, - prepoznaju glavne likove, - doživljavaju prostor u kome se događa radnja, - razumiju tok događaja i upoređuju ga sa iskustvom iz života, - slušaju radio-drame, - pokušavaju da ilustruju događaje iz gledane predstave, - gledaju film i upoznaju se sa značajem medija i upoznaju razliku između crtanog i igranog filma. Medijska kultura - animirani film-crtani, lutkarski (crtež ili lutka u funkciji pričanja; oživljavanje neživog); - televizijski programi za djecu (televizija je moćna jer može pratiti i prenositi dešavanja u momentu kada se zbivaju, može emitovati različite vrste programa…); - biblioteka (školska biblioteka ima nezamjenjivo bogatstvo knjiga, u njima je znanje i odgovori na ono što ne znamo). Način ostvarivanja programa
Osnove čitanja i pisanja Priprema za čitanje i pisanje Nakon ispitivanja sposobnosti svakoga djeteta za govorno opštenje, ispitivanje predznanja iz čitanja i pisanja (poznavanje slova, čitanje i pisanje), slijedi formiranje individualnih tabela sa rezultatima ispitivanja radi ujednačavanja odeljenja, izbora metoda i postupaka i praćenja napredovanja učenika. Od tih rezultata zavisi organizovanje i realizacija vježbi, odnosno, priprema za čitanje i pisanje. Te vježbe su: - vizuelne vježbe ili vježbe posmatranja (u učionici, širem prostoru, slike i fotografije; prvo cjeline, pa pojedinosti (oblici, boje položaj, pokreti). Slike - skrivalice; - akustičke vježbe ili vježbe u slušanju. Razvija se slušanje, pažnja, koncentracija (govor nastavnika, glumca, spikera). Razumijevanje. Onomatopeje, raspoloženja (smijeh, tuga, radost, plač). Korelacija - Muzičko vaspitanje; - prepričavanje (bajki, crtanih filmova, priča - doslovno ili slobodno) i pričanje (putem pitanja i potpitanja, a zatim samostalno). Slobodno pričanje, djeci zanimljive dogodovštine. Važno! - konvencionalne fraze: molim, izvinite, načini obraćanja - porodica; - opisivanje (postupno, šta da posmatraju, kako - bitno i nebitno). Neposredno opisivanje i posredno opisivanje (pamćenje); - vježbe artikulacije (r, afrikati, frikativi); - razumijevanje i usvajanje pojma rečenice (globalni - cjelovito čitanje sa tačkom na kraju, bez ulaženja u karakteristike) i sintetički metod (slaganje riječi na slovarici); - usvojiti granice rečenice - početak i kraj; - razumijevanje i usvajanje pojma riječi. Sintetički put (od glasova ka riječi); razumijevanje i usvajanje pojma glasa (onomatopeje zzzz, ššššš, pa uočavanje u riječima u raznim pozicijama) riječi nosioci značenja; - analitička vježbanja (uočavanje glasova na početku riječi, u sredini, na kraju) pa rastavljanje riječi na glasove (dva glasa, tri, četiri...); - sintetička vježbanja (najefikasnije analitičko-sintetička); - globalno čitanje (najprije se mehanički prate slike u bukvarima, a zatim se pamte pa prepoznaju. Globalno čitanje zadovoljava radoznalost; - motoričke vježbe (priprema za pisanje). Vježbe za razvijanje ruke, šake, crtanje jednostavnih likova, slobodno crtanje, vježbe za oslobađanje ruke. Početno čitanje i pisanje - usavršavanje početnog čitanja i pisanja U ovom periodu učenici usvajaju slova - štampana i pisana, uče da ščitavaju, čitaju, kao i da pišu štampanim i pisanim slovima latinice. Prema rezultatima prethodnog ispitivanja poznavanja slova i čitanja i prema individualnom napredovanju učenika u odeljenju, nastavu početnog čitanja i pisanja treba izvoditi na više nivoa, uz primjenu principa individualizacije bez obzira na postupak (monografski, grupni, kompleksni) za koji se opredijelio učitelj. Posebnu pažnju u čitanju treba usmjeriti na: - pravilnosti čitanja; - čitanje brzinom koja odgovara brzini govora (uvažavati individualne osobenosti učenika); - vježbe vizuelne i akustičke identifikacije glasova-slova, riječi, zvukova i usavršavanje preciznosti u diferencijaciji i imenovanju sadržaja koje su vidjeli i čuli; - čitanje prirodnom jačinom glasa, vježbe disanja, razvijanje osjećaja za tempo i samostalnosti u čitanju; - čitanje naglas i čitanje u sebi, individualno i horsko/zborno čitanje. Razumijevanje pročitanog sadržaja - rješavanje jednostavnijih zadataka radi provjere razumijevanja pročitanog; - vježbe reproduktivnog tipa (odgovori na detaljna i uopćena pitanja); - vježbe koje podrazumijevaju rješavanje problemske situacije; - stvaralačka reprodukcija (dodavanje, izostavljanje pojedinosti); - vježbe koje zahtijevaju uočavanje uzroka i posljedice; - razumijevanje poruke teksta posredstvom analize ponašanja likova. U ovom periodu još uvijek je u prvom planu pravilnost čitanja i razumijevanje. Brzina čitanja ovisi od brzine razumijevanja. Postepeno navikavati učenike na čitanje u sebi i kombinovati te vježbe s vježbama glasnog čitanja. Čitati s razumijevanjem znači: razumjeti riječi, izraze i rečenice, sadržaj teksta, uočiti likove i njihove osobine (na osnovu njihovih postupaka), moći reprodukovati, ispričati suštinu pročitanog, odnosno uočiti besmislenost u nonsensnom sadržaju i moći uspostaviti logički slijed riječi i rečenica . Od početka prvog polugodišta treba, paralelno s ostalim programskim zahtjevima, u kontinuitetu realizirati predvježbe za pisanje. Štampana slova su jednostavnija, ne povezujemo ih. Pisana slova imaju složeniju grafičku strukturu i mnogo specifičnosti u povezivanju. Vježbe čitanja i predvježbe za pisanje idu paralelno. Pretpostavljamo da će učenici na kraju prvog polugodišta prvog razreda čitati korektno (pravilno i s razumijevanjem). Razlike će biti uočljive od učenika do učenika. To je sasvim u skladu s razlikama u samom startu i dinamici napredovanja u usvajanju znanja i vještina tokom razreda. Posebnu pažnju u pisanju treba usmjeriti na: - usvajanje pisanih i štampanih slova latiničnog pisma; - pisanje pojedinačnih slova; - povezivanje slova u strukture riječi; - pisanje po uzoru; - rečenice napisane štampanim slovima prepisujemo pisanim slovima; - rečenice napisane pisanim slovima prepisujemo pisanim slovima; - prepisivanje niza rečenica - teksta; - pisanje riječi i rečenica uz ilustrirani sadržaj; - pisanje rečenica uz ilustracije; - vježbe dopunjavanja rečenica; - slušam - pamtim - pišem; - jezične igre: igre rasutim slovima, riječi s poremećenim slijedom slogova; - leksički nizovi riječi (odaberi riječi koje voliš, protumači zašto si odabrao tu riječ, stvaraj rečenicu); - igre zajedničkog sastavljanja rečenica; - vježbe pisanja primjenom diktata s komentarom i stvaralačkih diktata; - vježbe usmjerene na estetsku stranu rukopisa; - usavršavanje tehnike i logike čitanja, usavršavanje tehnike pisanja; - uvođenje u čitanje elemenata izražajnosti. Usvajanje pisanih slova latiničnog pisma: razlikovanje grafičke strukture pojedinih slova, mogućnost pisanja i pravilnog povezivanja slova u strukture riječi. Manje zanimljive sadržaje, pomalo apstraktne, približićemo učenicima pomoću elemenata igre, igre sa svrhom, povezivanjem tih sadržaja sa sadržajima drugih nastavnih predmeta i sa iskustvenim elementima. U igri kao ugodnom situacionom kontekstu moguće je ostvariti uspješnu komunikaciju, a i istovremeno motivirati učenike da prezentiraju ideje, stavove i ispolje kreativne crte. Nastavnik je samo posrednik koji dobro razumije sve aspekte organizacije i realizacije sadržaja nastavnih programa. Jezik - Rječnik - Gramatika - Pravogovor (ortoepija) - Pravopis (ortografija) Ove sadržaje dijete usvaja na sadržajima drugih područja nastave maternjeg jezika, pa i na sadržajima drugih nastavnih predmeta. Još uvijek učenici nisu spremni za usvajanje apstraktnih sadržaja, pa i elementarne pojmove treba zasnivati na komunikaciji, situacionom govornom kontekstu, komunikacijskim tekstovima i zadržati se na razini prepoznavanja jezičnih sadržaja. Raznovrsnim vježbama koje mogu imati identičnu polaznu osnovu (sliku, tekst, rečenice, govornu situaciju, film), ali različito usmjerenje: jezično, stilsko, gramatičko, raditi dalje na poboljšanju kvaliteta govora. Još uvijek ima vremena za ublažavanje ili otklanjanje eventualnih teškoća u govoru čitanju i pisanju. Sadržaji gramatike su apstraktnog karaktera i kao takvi daleki razumijevanju učeniku prvog razred, s obzirom na konkretnost kao osnovno obilježje njegovog mišljenja. Uz to, dijete još uvijek ima problema s čitanjem. To će biti tako sve do trenutka kada proces čitanja postane automatiziran.
Književnost kao područje u nastavnom predmetu ima umjetničke i književnoznanstvene aspekte. U razrednoj je nastavi težište na umjetničkoj, doživljajnoj komponenti. Ovo je područje u funkciji usavršavanja tehnike čitanja, razumijevanja sadržaja i ostalih segmenata, a u skladu sa zahtjevima programa. Ne treba zaboraviti da stupanj razvijenosti pamćenja, mišljenja, emocionalna zrelost, kao i stupanj lingvističkog razvoja utiču na percepciju i recepciju književnog djela, a književno djelo ukupnim bogatstvom i ljepotom djeluje poticajno na sve navedene aspekte, posebno na rječnik, jezičke i kulturološke aspekte, senzibilitet i doživljajno spoznajni intenzitet u procesu komunikacije s književnim tekstom. Književnoznanstvene aspekte čine osnovni pojmovi o sadržaju teksta, događaju ili događajima, toku događaja, likovima i njihovim osobinama. Nastavnikovo posredovanje je još uvijek veoma važno u uspostavljanju komunikacije s tekstom. Tematska i žanrovska raznovrsnost U prvom razredu još uvijek ne uvodimo lektiru u klasičnom smislu. Ukupne napore treba usmjeriti na čitanje u razredu, na korekcije i uvođenje učenika u pravilno čitanje. Posebni (kratki, smisleni, zanimljivi tekstovi sa zadacima koji su primjereni učenicima) mogu biti u funkciji osamostaljivanja učenika u druženju s tekstom. Duga je staza koju treba s učenicima preći kako bi svako u njemu dostupnom trenutku i obimu shvatio smisao rečenog. Ali, i to je shvatanje strogo individualno. Tu individualnost treba poštovati, kako s obzirom na potrebno vrijeme, tako i s obzirom na mogućnost izražavanja smisla pročitanog. Sadržaje medijske kulture treba posmatrati u kontekstu sadržaja drugih područja nastave maternjeg jezika i sadržaja drugih nastavnih predmeta i u kontekstu života. Imaju funkciju pravovremenog preveniranja negativnog djelovanja sadržaja malih i velikih ekrana i postepenog osposobljavanja učenika za selektivan pristup sadržajima filma i televizije. Posebno je važno učenicima objasniti da ono što je moguće u crtanom filmu nije moguće i u životu (da kišobran ne može zamijeniti padobran i da nije moguće pomoću kišobrana spustiti se s balkona, ili da lik umire, pa oživljava). Nije naglasak na pojmovima i njihovom definiranju, nego na razumijevanju komunikacije i poruke, odnosno snalaženju u toj komunikaciji. Sadržaji kulture usmenog i pismenog izražavanja su u funkciji razvoja jezičkih sposobnosti, kulture komunikacije na usmenoj i pisanoj razini. Ovi su sadržaji i u sadržajima svih drugih područja. Valja znati da vježbama pismenog izražavanja uvijek prethodi vježba usmenog izražavanja. Samo kod uvođenja u situacioni razgovor i kod upoznavanja pravila telefonskog razgovora ostajemo na razini usmene komunikacije. Treba koristiti one oblike pismenih vježbi koji su primjereni učenicima prvog razreda: prepisivanje riječi, rečenica, kraćeg teksta, odgovore na pitanja, dopunjavanje rečenica, sastavljanje rečenica prema slici, pisati čestitku, razglednicu pismo. Radi uvježbavanja tehnike pisanja, praćenja i provjeravanje nivoa postignuća u gramatici i pravopisu koristiti diktate (diktat s komentarom, izborni diktat, diktat s predusretanjem pogrešaka, objašnjeni diktat, izborni, stvaralačke diktate). Metodički dobro osmišljenom primjenom diktata u prvom je razredu moguće razvijati pažnju, sposobnost pamćenja, samostalnost i istrajnost u radu. Ukupan broj nastavnih časova ovog nastavnog predmeta podijelili smo po pojedinim područjima u skladu s postavljenim ciljevima i obimom programskih zahtjeva. Ta je podjela samo jedan od parametara u procjeni vremena potrebnog za usvajanje sadržaja određenog područja. Sadržaji svih područja čine cjelinu spoznaje o jeziku, književnim djelima, zakonitostima u jeziku. Moguće ih je izučavati u međusobnoj povezanosti, kao i u značajnoj povezanosti sa sadržajima drugih nastavnih predmeta. Očekivani rezultati (ishodi učenja) Učenik će posjedovati kvalitete određene odgojno-obrazovnim ciljevima za svako pojedino područje. Realizacija programskih sadržaja nastavnog predmeta u cjelini treba rezultirati sljedećim ishodima: - učenik će poznavati prvo pismo (latinicu), čitaće pravilno tekstove koji su njemu primjereni i brzinom koja odgovara običnom svakodnevnom usmenom govoru; - učenik će razumjeti sadržaj pročitanog: moći će ispričati sadržaj pročitanog samostalno, ili uz neznatnu nastavnikovu pomoć; - poznavaće pisana slova latinice (moći će napisati slova, povezivati ih pravilno u strukture riječi i rečenica); - moći će odrediti početak i kraj rečenice na usmenoj i pisanoj razini; - moći će na kraju drugog razreda samostalno prepisati tekst obima 15-20 riječi (do 4 riječi u rečenici) ili napisati riječi, rečenice, tekst u formi diktata (objašnjenog i diktata s komentarom, stvaralačkog diktata, izbornog diktata); - uvažavaće pravopisne zahtjeve o pisanju velikog slova na početku rečenice, u pisanju vlastitih imena ljudi. Pisanje imena gradova i sela treba zasnivati na prepoznatljivim imenima u pojedinim sredinama (kriterij blizine i poznatosti); - moći će procijeniti šta je posebno važno u tekstu, a šta manje važno i kazati razloge za takav stav, uočiti uzrok i posljedicu; - prepoznavaće uspješno glavne i sporedne likove i njihove osobine, imenovaće te osobine na razini dobrog i lošeg, prihvatljivog-neprihvatljivog, poželjnog-nepoželjnog ponašanja; - uočavanje karakteristika likova pomoći će učeniku u uočavanju poželjnih i nepoželjnih vidova ponašanja ljudi u njegovom okruženju, a razvijanje opreza u komunikaciji je mjera prevencije eventualnih negativnih iskustava; - može govoriti u kontinuitetu i služiti se programom predviđenim oblicima izražavanja; - znaće razgovarati s drugom osobom ili osobama direktno ili telefonom uz uvažavanje pravila lijepog ponašanja; - može ispričati priču predstavljenu nizom slika ili jednom slikom (kao običan slijed događaja); - može prepričati tekst pomoću detaljnih pitanja; - može precizno odgovoriti na postavljena pitanja i tako prepričati tekst; - može tačno prenijeti informaciju; - može napisati priču ispričanu nizom slika ili jednom slikom; - može napisati pisanim slovima riječi i rečenice napisane štampanim slovima; - može prepričati priču u pisanoj formi (po nizu slika, jednoj slici, po detaljnim pitanjima); - zna napisati čestitku - poruku, sadržaj razglednice, kratko pismo - poruku; - posjedovaće svijest o štetnosti djelovanja sadržaja TV ekrana, neće mnogo vremena provoditi pred TV ekranom, posjedovaće informacije o štetnosti pretjerane identifikacije s likovima iz crtanog filma, odnosno TV likovima kako bi se izbjegle eventualne nezgode; - moći će usredsrediti pažnju na sadržaj ili aktivnost; - znatno će napredovati u sposobnosti praćenja i slušanja tuđeg govora; - potpunije će razumijevati značaj kulture čitanja i rado će čitati, ispoljavaće ekspresivnu kreativnost u govoru i pisanju.
Yüklə 2,31 Mb. Dostları ilə paylaş:
| ||||||||||||