REGULATORNI INDEKS SRBIJE
www.naled-serbia.org
11
Treći indikator u okviru ove komponente RIS-a je indikator učestalosti izmena i dopuna zakona.
Predvidivost uslova poslovanja se svakako ogleda i kroz učestalost izmena i dopuna zakona, kao
i donošenju novih zakona koji bitno menjaju „pravila igre“ i okvir poslovanja za privredu. Za
potrebe analize i ocene za ovaj indikator za svako od 6 ministarstava
8
koja su u fokusu NALED-a
identifikovali smo 5 zakona, koji su po našem mišljenju dovoljan uzorak za stvaranje opšte slike
o tome koliko se često propisi menjaju. Za ocenu ovog indikatora, pretpostavili smo da je na
srednji rok od 5 godina prihvatljiv broj izmena i dopuna zakona maksimalno 2 i u tom slučaju
indikator je 100. Zakoni koji su menjani 3 puta indikator je 66.6, dok je ocena za izmene i
dopune 4 puta 33.3. Svi propisi menjani 5 i više puta ocenjeni su sa 0 i pokazuju da u toj oblasti
ne postoji kontinuitet i doslednost u primeni propisa, a pokazatelj su veoma turbulentnog
regulatornog okruženja i poslovne klime. Navedenih 30 zakona su menjani 83 puta pa je
vrednost indikatora koja se dobija analizom svakog pojedinačnog zakona delimično bolja u
odnosu na prethodnu godinu i iznosi I
IDZ
= 68.9 (I
IDZ za 2015
=63.2).
Ukupna vrednost Indikatora predvidivosti primene propisa neznatno je niža u odnosu na
prethodnu godinu i iznosi I
ppp
= 47.2. (I
ppp za 2015
=48.5).
Indikatori predvidivosti primene propisa po ministarstvima
Naziv institucije
IPZA
IPRO
IIDZ
Ministarstvo finansija
41.5
69.2
13.2
Ministarstvo privrede
42.8
75.0
46.6
Ministarstvo građevinarstva saobraćaja i infrastrukture
14.3
20.0
80.0
Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine
28.6
100.0
80.0
8
- Ministarstvo finansija, Ministarstvo privrede, Ministarstvo građevinarstva saobraćaja i infrastrukture,
Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine, Ministarstvo rudarstva i energetike i Ministarstvo za rad
boračka i socijalna pitanja.
REGULATORNI INDEKS SRBIJE
www.naled-serbia.org
12
AŽURNOST SPROVOĐENJA ZAKONA
Da bi se zakon mogao sprovoditi potrebno je doneti
podzakonske akte. U praksi se podzakonski akti ne
donose u propisanim rokovima, tako da se novi zakoni
faktički ne mogu u potpunosti primeniti. S obzirom da
istovremeno stari zakoni prestaju da važe, pravna
nesigurnost koju takva situacija stvara ima značajne
ekonomske posledice.
Od 2010. godine NALED kroz Barometar podzakonskih akata prati u kojoj meri se sprovođenje
zakona omogućava pravovremenim usvajanjem podzakonskih akata. Za potrebe Regulatornog
Indeksa Srbije u 2016. godini pratili smo 23 zakona koja su doneta u proteklih sedam godina i
predviđaju donošenje podzakonskih akata. Uzeti su u obzir pre svega, zakoni koji imaju najveći
uticaj na poslovno okruženje. Ovaj indikator može biti poboljšan većim obuhvatom, odnosno
povećanjem broja zakona koji su predmet analize.
9
Na osnovu detaljne analize zakonskih odredbi formirana je lista od 426 podzakonskih propisa
(uredbi, pravilnika, odluka) koje je bilo (ili je još uvek) neophodno doneti kako bi se obezbedilo
sprovođenje zakona i izbegla arbitrarnost u primeni. Taj broj je smanjen za sve propise kojima
je rok za donošenje u 2017. godini ( 5) i propise koji su doneti do početka 2016. godine, tako da
je preostalo 186 akata koje je bilo moguće doneti tokom 2016 godine.
Komponentu ažurnosti sprovođenja zakona čine
dva indikatora. Prvi indkator je jednostavan
procenat dobijen kao odnos usvojenih i
predviđenih podzakonskih opštih akata, a drugi je
kašnjenje u odnosu na predviđeni rok. Indikator
usvojenih podzakonskih akata (I
UPA
), dobijen kao
odnos usvojenih (35) i predviđenih podzakonskih
opštih akata, bez akata kojima rok još uvek nije
istekao iznosi I
UPA
=18.8., što je skoro duplo lošiji
rezultat nego u prethodnoj godini kada je vrednost
indikatora iznosila I
UPA za 2015
=34.0.
9
Postoje i drugi problemi sa sprovođenjem zakona, posebno ukoliko se podzakonskim aktom menja suština zakona.
Ipak, merenje koje bi pokušalo da odredi u kojoj meri dolazi do takvog odstupanja neizbežno bi bilo subjektivne
prirode i bilo bi ga veoma teško sprovesti.
KOMPONENTA 4 – AŽURNOST SPROVOĐENJA
ZAKONA
Vrednost
indikatora
Učešće u
komponenti
2015
2016
2015
2016
Indikator usvojenih podzakonskih akata (IUPA)
34.0
18.8
17.0
9.4
Indikator kašnjenja podzakonskih akata (IKPA)
29.3
3.2
14.6
1.6
Prosečno kašnjenje usvojenih
podzakonskih akata kojima je
prethodno istekao predviđeni
rok za usvajanje je 350 dana.
17
9.4
14.6
1.6
31.6
11
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
2015
2016
IUPA
IKPA