Sveučilište u zagrebu

IZVJEŠTAJ

o uvjetima za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta dr. sc. Željka Bonete

za područje društvenih znanosti, polje sociologije, grana posebne sociologije.

1. ŽIVOTOPIS

Dr. sc. Željko Boneta rođen je u Pazinu 20. kolovoza 1958. godine. U rodnom je gradu završio osnovnu školu i gimnaziju. Studij sociologije (I. A) i filozofije (II. A) na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu upisao je 1977., a diplomirao 1982. godine. Na istom je fakultetu 1999. godine obranio magistarski rad iz sociologije religije pod naslovom „Modernizacijski procesi i struktura religioznosti u Istri”. Doktorsku disertaciju na temu „Proturječja modernizacije hrvatskih periferija. Slučajevi Istre i Like“ obranio je 2009. godine na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Od 1984. do 1989. godine predloženik je radio u Centru za kadrove u obrazovanju i kulturi Rijeka kao nastavnik sociologije i filozofije, a nakon toga (1989./1990.) kao sociolog istraživač u Centru za idejno teorijski rad Rijeka. Od 1990. do 2005. godine zaposlen je kao nastavnik sociologije, filozofije i logike u Gimnaziji Andrije Mohorovičića u Rijeci. Od 2000. godine vanjski je suradnik – predavač na Visokoj učiteljskoj školi u Rijeci na kolegiju Sociologija. U nastavno zvanje višeg predavača prvi je put izabran 2. svibnja 2001. godine. Od 2005. godine u stalnom je radnom odnosu kao viši predavač na Učiteljskom fakultetu (bivšoj Visokoj učiteljskoj školi) u Rijeci na kolegijima Sociologija, Sociologija odgoja, Sociologija obrazovanja, Sociologija djetinjstva, Sociologija obitelji, Filozofija odgoja, Antropologija odgoja i obrazovanja i Odgoj i obrazovanje za demokratsko građanstvo. Tri je godine (od 2004. do 2007. godine), kao vanjski suradnik, bio nositelj kolegija Logičke osnove informacija na Poslovnom odjelu Veleučilišta u Rijeci. Drugi je put u nastavno zvanje višeg predavača izabran 29. svibnja 2006. godine.

Dr. sc. Željko Boneta je dosad objavio jednu knjigu (kao koautor) i dvadesetak znanstvenih i stručnih radova objavljenih u časopisima i zbornicima. U sklopu znanstveno-istraživačkog rada bavi se istraživanjem javnog mnijenja, posebice socioloških aspekata modernizacije, religioznosti, međuetničkih odnosa i regionalizma. Predloženik je kao istraživač sudjelovao u osam znanstveno-istraživačkih projekata, čije je rezultate prezentirao na međunarodnim i domaćim znanstvenim skupovima. Tijekom 2002./2003. godine bio je član ekspertnog istraživačkog tima pri Odjelu za kulturu Vijeća Europe. Boneta je bio tajnik uredništva znanstvenog časopisa Argumenti (1989./1990.) te jedan od urednika znanstvenog zbornika Cjeloživotno učenje za održivi razvoj. Svezak III (2008) .

2. PRIKAZ ZNANSTVENE DJELATNOSTI
U sklopu znanstvene djelatnosti dr. sc. Željko Boneta je dosad:

a) objavio jednu knjigu i dvadesetak znanstvenih i stručnih radova;

b) vodio jedno i sudjelovao kao istraživač u sedam znanstvenih istraživanja;

c) aktivno sudjelovao u organizaciji i radu konferencija, okruglih stolova, simpozija i znanstveno-stručnih skupova;

d) bio jedan od urednika znanstvenog zbornika i tajnik uredništva znanstvenog časopisa.
2.1. Prikaz i ocjena značajnijih radova

U nastavku će biti prikazani i ocijenjeni najznačajniji radovi predloženika.
Banovac, Boris; Boneta, Željko; Vujić, Vidoje (2005) Izazovi javnosti. Javno mnijenje Primorsko-goranske županije. Rijeka: Sveučilište u Rijeci i Primorsko-goranska županija, 301. strana.

Knjiga prikazuje rezultate istraživanja javnog mnijenja Primorsko-goranske županije koje su autori proveli krajem 2003. godine. Riječ je o prvom takvom istraživanju provedenom na reprezentativnom uzorku populacije u Primorsko-goranskoj županiji. Knjiga ima slijedećih deset poglavlja: Metodologija istraživanja; Mišljenja i stavovi o funkcioniranju ustanova i institucija; Razvojni problemi i prostorno planiranje; Komunalna problematika; Gospodarski aspekti razvoja; Promet i prometna povezanost; Kultura, obrazovanje i dokolica; Socijalni problemi; Dimenzije identiteta i Izloženost medijima. U prilogu knjige tablično su prikazani rezultati anketnog istraživanja. Autori nalaze svoje teorijsko polazište u Habermasovim promišljanjima javnog mnijenja te njegovoj distinkciji pojmova „javnog mnijenja“ i „javnosti“. Javno mnijenje shvaćeno je kao dinamična kategorija koja se razvija od nediferencirane unisone mase ka kritičkoj i kompetentnoj publici. Navedena promjena u strukturi javnog mnijenja jedan je od indikatora demokratizacije društva. Prvi cilj istraživanje bio je da kroz analizu strukture i sadržaja javnog mnijenja dijagnosticira razinu demokratizacije u istraživanom području. Drugi cilj istraživanja bio je utvrđivanje socio-kulturnog profila istraživane populacije. U interpretaciji izuzetno bogatog empirijskog materijala dan je naglasak na političkim, religijskim i kulturnim identitetima. U statističkoj obradi podataka autori koriste deskriptivne, bivarijantne i multivarijatne analize.

Ocjena: Knjiga Izazovi javnosti. Javno mnijenje Primorsko-goranske županije. značajna je iz više razloga. Riječ je o prvom sveobuhvatnom istraživanju javnog mnijenja ove županije, koje nudi obilje empirijskog materijala. Rezultati u knjizi otkrivaju potencijalne neuralgične točke i daju mogućnost artikulacije primjerene politike društvenog razvoja regije. Konačno, autori povezuju razvojna pitanja s procesom demokratskog razvoja, čime svoju analizu postavljaju u teorijske okvire i nadilaze jednostrani empiristički pristup.
Boneta, Željko (2000) Stabilizacija vjerničke strukture i/ili njihanje klatna - Religioznost u Istri. Revija za sociologiju, god. 31, broj 3-4, str.:133-151. Rad je recenziran kao izvorni znanstveni rad.

U prvom dijelu teksta analiziraju se posljedice sloma socijalizma na religiju i religioznost u hrvatskom društvu. Razrađuje se specifičnost utjecaja konfesionalnog na oblikovanje nacionalnog identiteta u Istri. Slijedi analiza posebnosti modernizacijskih procesa u istarskoj regiji nakon Drugog svjetskog rata. Drugi dio rada, naslovljen kao prilog socio-religijskoj karti Hrvatske, analizira proširenost pojedinih dimenzija religioznosti u Istri, dotad sociološki neistraženoj regiji. Prezentirani rezultati temelje se na anketnom istraživanju provedenom 1998. godine (N=813). Statistička obrada podataka izvedena je do razine deskriptivne, bivarijantne i multivarijantne analize. Istraživanje ukazuje na opće proširenu dimenziju tradicionalne religijske vezanosti. Istodobno, aktualni vidovi vezanosti otkrivaju dublje sekularizacijske tragove u istraživanoj regiji od hrvatskog prosjeka. Autor zaključuje da nedosljednost religijske samoidentifikacije i religijskog ponašanja upućuje na nestabilni karakter religioznog identiteta i njegovu znatnu situacijsku determiniranost. Postojeću situaciju autor objašnjava kao postsocijalističku stabilizaciju vjerničke strukture, ali dijelom i kao „njihanje klatna“ u nestabilnom razdoblju tranzicije.

Ocjena: Tekst je značajan prvenstveno stoga jer je riječ o pionirskom sociološkom istraživanju religioznosti u dotad neistraženoj hrvatskoj regiji. Nadalje, nasuprot dominantnom diskursu koji je religijske promjene u hrvatskom društvu interpretirao isključivo kao stabilizaciju vjerničke strukture narušenu prisilnom socijalističkom ateizacijom, autor navodi proturječnost i labilnost religijskog identiteta, kao i moguće smjerove njegove daljnje promjene. Treći doprinos teksta je ukazivanje na razlike u dimenzijama religioznosti u Istri u odnosu na druge dijelove Hrvatske te nalaženje njihovih uzroka u povijesnim i kulturnim specifičnostima istarskog razvoja i snažnijim modernizacijskim procesima u regiji.
Banovac, Boris; Boneta, Željko; Blažević, Robert (2004) Modernizacija (i/ili europeizacija) hrvatske periferija – primjeri Istre, Like i Gorskog kotara. Revija za sociologiju, god. 35, broj 3-4, str.:113-142. Rad je recenziran kao izvorni znanstveni rad.

Rad je napisan u sklopu projekta Modernizacija i kolektivna identifikacija u hrvatskoj periferiji. U tekstu se kroz povijesno-deskriptivnu i demografsku analizu prikazuju različiti obrasci konstrukcije kolektivnih regionalnih identiteta. Analizira se utjecaj modernizacijskih procesa i odnosa moći na strukturiranje socijalnog prostora triju periferija. Kriteriji dijagnosticiranja, dinamički shvaćene, perifernosti su gospodarski, politički i kulturni. Odnos centra i periferije te proces modernizacije utječu na promjene, koje se ne odvijaju paralelno u sve tri dimenzije. Specifičnost Gorskog kotara je gospodarska perifernost uz paralelno postojanje političke pluralnosti i multikulturalnih obrazaca. Istra je primjer gospodarski i kulturno razvijene regije čija se perifernost danas ogleda prije svega u političkoj sferi kroz regionalnu političku mobilizaciju i latentni sukob s centrom. Perifernost Like ogleda se u njenom ispodprosječnom gospodarskom razvoju i kulturnom tradicionalizmu, ali i najvećem stupnju političke odanosti centru. Zaključak je da program integracije hrvatskih periferija mora biti strukturiran primjereno dimenzijama perifernosti karakterističnim za određenu regiju.

Ocjena: Rad je originalan u pristupu problematizacije specifičnosti triju hrvatskih regija utemeljenom na povijesno-komparativnoj i demografskoj analizi. Autori pokazuju kako su različiti putovi modernizacije doveli do profiliranja različitih oblika kolektivne identifikacije i zasebnih modela političke mobilizacije u postsocijalističkom razdoblju. Na taj su način profiliraju tri različita oblika perifernosti i odnosa prema centru: od visokog stupnja lojalnosti do konfliktnog odnosa. Rad je svakako značajan doprinos razumijevanju tranzicijskih procesa u hrvatskom društvu.
Boneta, Željko (2004) Politički identiteti periferija. Revija za sociologiju, god. 35, broj 3-4, str.:143-158. Rad je recenziran kao izvorni znanstveni rad.

U teorijskom dijelu rada problematiziraju se proturječni dosezi socijalističke modernizacije i procesi demokratizacije postsocijalističkog društva. Autor polazi od hipoteze da različitost povijesnih, kulturnih i političkih iskustava perifernih hrvatskih regija utječe na oblikovanje suvremenih političkih identiteta u njima. Sukladno modernizacijskoj paradigmi pretpostavlja da postoji korelacija političkog identiteta pojedine periferije i dosega modernizacijskih procesa u njoj. Navedene hipoteze provjeravaju se u analizi postsocijalističkog oblikovanja specifičnih političkih identiteta u tri hrvatske periferije: Gorskom kotaru, Istri i Lici. Hipoteze su testirane dvjema metodama: terenskim istraživanjem (N=721) i intervjuiranjem eksperata iz lokalnih sredina, provedenim krajem 2003. i početkom 2004. godine. Rezultati istraživanja, obrađeni na razini deskriptivne, bivarijantne i multivarijantne statističke analize, potvrđuju da postoji veza između intenziteta modernizacijskih procesa u tri periferije i značaja primordijalne dimenzije u političkom identitetu. Ispitanici iz periferija koje su bile slabije zahvaćene modernizacijskim valovima skloniji su preferiranju stranaka usprkos izrazitoj kritičnosti spram kvalitete njenog vladanja na tom području.

Ocjena: Rad analizira socijalne uzroke poznatih političkih razlika između pojedinih hrvatskih regija. Doprinos teksta je deskripcija regionalnih političkih identiteta te otkrivanje njihove strukture i ukazivanje na kompleksne čimbenike (povijesne, modernizacijske, situacijske i kulturne) koji ih oblikuju i mijenjaju.
Boneta, Željko (2006) Modernizacija i religioznost u Istri, u: Manin, Marino; Dobrovšek, Ljiljana; Črpić, Gordan; Blagoni, Robert (ur.) Identitet Istre – ishodišta i perspektive. Zagreb: Institut društvenih znanosti „Ivo Pilar“, str. 371-390.

Rad je pisani prilog sa znanstvenog skupa Identitet Istre – ishodišta i perspektive, održanog od 16. do 18. lipnja 2004. godine u Puli u organizaciji: pulskog centra Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, Hrvatskog instituta za povijest iz Zagreba, Filozofskog fakulteta u Puli, Centra za promociju socijalnog nauka Crkve HBK iz Zagreba i Biskupije porečko-pulske sa sjedištem u Poreču. Autor smatra da je religioznosti u postsocijalističkim zemljama determinirana dvama procesima koji su se zbivali nejednakim intenzitetom na nacionalnoj i subnacionalnoj razini: sustavnoj ideologijskoj ateizaciji i endogenoj modernizaciji. Tekst se fokusira na analizu utjecaja navedena dva čimbenika pri objašnjenju religijskih promjena u Istri tijekom petnaestak postsocijalističkih godina. Temelj analize su četiri empirijska istraživanja koje je autor proveo na reprezentativnom istarskom uzorku 1993., 1995., 1998. i 2004. godine. Autor argumentira promjene u strukturi pojedinih dimenzija religioznosti koristeći deskriptivne, bivarijantne i multivarijantne statističke metode. Zaključuje da je osporavana sekularizacijska paradigma i dalje primjereni teorijski okvir razumijevanja religioznosti, zbog nejednake proširenosti pojedinih dimenzija religioznosti, njene nekonzistentnosti i nesklada između deklaracije i ponašanja u istraživanoj populaciji.

Ocjena: Riječ je o prvom radu u nas koji na temelju longitudinalnog istraživanja analizira promjene u religioznosti jednog subnacionalnog područja (izvan Zagreba). Autor objašnjava promjene u religioznosti istarske regije utvrđujući raznorodne endogene i egzogene prediktore, testirajući na taj način valjanost sekularizacijske paradigme.
Banovac, Boris; Boneta, Željko (2006) Etnička distanca i socijalna (dez)integracija lokalnih zajednica. Revija za sociologiju, god. 37, broj 1-2, str.:21-46. Rad je recenziran kao izvorni znanstveni rad.

Autori polaze od pretpostavke o povezanosti obrazaca društvenosti na lokalnoj razini i međuetničkih odnosa. U prvom, teorijskom dijelu rada, problematizirani su koncepti socijalne integracije i identiteta. U kontekstu društva kasne modernizacije, integracija se zbiva u odnosu između lokalne, nacionalne i nadnacionalne razine. Problematizirani koncepti integracije su Tourenova teorija socijalnih pokreta i Eisenstadtov neostrukturalizam, koji su, iako suprotstavljeni, suglasni sa sve značajnijom ulogom elitnih grupa u društvu. Nadalje, problematiziraju se koncepti i pojavni oblici etniciteta, uvažavajući njegovu dinamičnost i raznolikost pojava i nerijetko suprotstavljene društvene funkcije. U empirijskom dijelu rada analiziraju se rezultati empirijskog istraživanja provedenog u svibnju 2005. godine u tri hrvatske regije: Gorski kotar, Istra i Lika (N=937). Autori koriste modificiranu Bogardusovu skalu za utvrđivanje proširenosti etničke distance u anketiranoj populaciji. Koristeći multivarijantne statističke metode (faktorsku i regresijsku analizu) autori nalaze da su glavni prediktori etničke distance regija, politička orijentacija i religioznost. Zaključuje se da ni modernizacijska, ni situacijska, ni kulturalni, ni kompetitivna teorija ne mogu do kraja objasniti raznolikost regionalnih varijacija. Autori u zaključku naglašavaju ulogu društvenih elita u konstrukciji etničke distance.

Ocjena: Rad se bavi odnosom etniciteta i socijalne integracije, što je svakako jedna od najznačajnijih tema aktualnog razvoja hrvatskog društva. Unutar razrađenog teorijskog okvira analiziraju se rezultati empirijskog istraživanja koji ukazuju na postojanje više obrazaca etničke distance u hrvatskim regijama. Zbog fluidnosti etničkog identiteta i više razina na kojima se on pojavljuje, autori tvrde da ne postoji univerzalna teorija koja bi ga u potpunosti objasnila. Valja naglasiti da autori u anketnom istraživanju primjenjuju modificiranu Bogardusovu skalu, primjereniju istraživanju etničke distance.
Boneta, Željko; Banovac, Boris (2007) Religioznost i nacionalizam na hrvatskoj periferiji – veliki scenariji za male zajednice. Migracijske i etničke teme, god.23, broj 3., str.:163-184. Rad je recenziran kao izvorni znanstveni rad.

Rad problematizira recentne teorijske paradigme u sociologiji religije i njihovu validnost u analizi lokalnih zajednica u hrvatskom društvu. Osnovna teza rada je da nijedna od dvije suprotstavljene teorijske paradigme (sekularizacijska i teorija racionalnog izbora) ne može u cijelosti objasniti šaroliku religijsku scenu u hrvatskom društvu. Autori ovu tezu argumentiraju nalazima empirijskog istraživanja religioznosti koje su proveli 2005. godine u tri hrvatske regije: Gorskom kotaru, Istri i Lici (N=937). U statističkoj obradi podataka korištene su deskriptivne, bivarijantne i multivarijatne statističke metode. Velike razlike u strukturi i sadržaju religioznosti posljedica su djelovanja triju čimbenika: nejednake dinamike modernizacijskih procesa; kulturnih matrica oblikovanih specifičnim povijesnim iskustvima te svježim iskustvom međuetničkog sukoba ili njegovim izostankom. Sekularizacijska paradigma u dobroj mjeri vrijedi za objašnjenje istarske religijske slike, ali ne i za ostale dvije regije. Autori tvrde da je kulturna matrica i iskustvo sukoba uzrok razlika načina kako religioznost determinira politički identitet u Gorskom kotaru i Lici.

Ocjena: Rad ima vrlo jasnu i čvrstu strukturu, nakon promišljenog teorijskog utemeljenja slijedi solidna empirijska argumentacija. Osnovna teza rada o nemogućnosti nalaženja jedne jedine teorije koja bi objasnila sve unutardruštvene varijacije pogađa samu bit rasprave o religioznosti u suvremenom društvu. Tekst daje značajan doprinos analizi regionalnih religijskih posebnosti u hrvatskom društvu.
Boneta, Željko (2007) Konfesionalnost i (dez)integracija višeetničkih područja, Migracijske i etničke teme, god.23, broj 4., str.:409-422. Rad je recenziran je kao izvorni znanstveni rad.

U tekstu se izlaže teorijsko-hipotetski okvir istraživanja utjecaja konfesionalnosti na procese integracije u višeetničkim područjima u hrvatskom društvu. Autor u uvodnom dijelu problematizira aktualnost Durkheimove teze o integracijskoj ulozi religije u društvu te Foxovu tezu o četiri dimenzije utjecaja religijskoga na integraciju odnosno dezintegraciju suvremenih društava. U drugom dijelu teksta propituje se uloga religije i religijskoga u recentnim integracijskim i dezintegracijskim procesima u hrvatskome društvu. Autor podcrtava dvojaki karakter konfesionalnoga identiteta u višekonfesionalnim i višeetničkim sredinama koji može biti instrumentaliziran u svrhu homogenizacije i mobilizacije etničkih skupina, što dovodi do dezintegracije društva. Autorova teza je da je konfesionalnost, očišćena od sadržaja religijskog univerzalizma, bila značajan marker u homogenizaciji etničkih skupina u hrvatskom društvu i na taj način pridonijela međuetničkom sukobu. Na kraju teksta autor obrazlaže neprimjenjivost teza o vezi konfesionalnog pluralizma i sukoba u hrvatskom kontekstu te formulira mobilizacijsku i modernizacijsku hipotezu o odnosu konfesionalnog i etno-konfesionalne mobilizacije.

Ocjena: Tekst predstavlja zanimljivu analizu utjecaja pojedinih dimenzija religijskog identiteta na integracijske i dezintegracijske procese u društvu uopće, a posebice u hrvatskom društvu. Autorovo naglašavanje etnički distinktivnog simboličkog značaja konfesionalnog identiteta predstavlja intrigantan pokušaj dijagnoze (dez)integracijskih procesa koji se zbivaju u hrvatskom društvu u posljednjih dvadesetak godina.

2.2. Znanstveno-istraživački rad

U proteklom razdoblju sudjelovao je u realizaciji sedam nacionalnih znanstvenih projekata.

Dr. sc. Željko Boneta je vodio znanstveni istraživački projekt Religijska situacija u Rijeci pri Centru za idejno teorijski rad u Rijeci (1988.-1989.). Kao suradnik – istraživač sudjelovao u sljedećim znanstvenim projektima na nacionalnoj razini: Studenti i društvena samozaštita pri Tehničkom fakultetu u Rijeci (1985.-87.); Hrvatski etnicitet i obrasci kulturnog ponašanja u istarsko-kvarnerskoj regiji pri Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci (1993.- 1995.); Modernizacijski procesi i oblici teritorijalne identifikacije u Istre (1996. – 1998.) pri Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci; Istraživanje javnog mnijenja Primorsko goranske županije pri Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci; Modernizacija i kolektivna identifikacija u hrvatskoj periferiji pri Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci (2003. – 2005.) i Socijalna integracija i kolektivni identiteti u višeetničkim područjima Hrvatske pri Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci (2007-). Kao suradnik – istraživač sudjelovao je i u međunarodnom znanstveno-istraživačkom projektu Intercultural Dialogue and Conflict Prevention pri Odjelu za kulturu Vijeća Europe (2002. - 2003).

Pored toga sudjelovao je i u realizaciji desetak stručnih istraživanja.

2.3. Sudjelovanja na znanstvenim skupovima

Dr. sc. Željko Boneta je prezentirao radove na slijedećih deset međunarodnih i domaćih znanstveno-stručnih skupova: VII Dani psihologije u Zadru (1989); Etnicitet, regionalizam, lokalizam – rasprava o rezultatima istraživanja u Pazinu (1995); Boundaries in Istria – Istrian Boundaries u Poreču (1997); Hotelska kuća ‛98 u Opatiji (1998); Sarajevski kolokvij: subjekti i faktori promjena u Sarajevu (1999); Social Structures and Institutions, Inter-university Centre Dubrovnik (1999); Stigmatizacija i identitet marginalnih grupa u procesu globalizacije kulture u Opatiji (2002); Intercultural dialogue and conflict prevention project, Concil of Europe, Strasbourg (2003); V. Susreti uz granicu, Tomizzini dani u Umagu (2004); Identitet Istre. Ishodišta i perspektive u Puli (2004) i Cjeloživotno učenje za održivi razvoj na Plitvičkim jezerima (2008).

2.4. Uredništvo u znanstvenim časopisima

Predloženik je bio tajnik uredništva Časopisa za društvenu teoriju i praksu Argumenti (1989.-1990.)

Zajedno s Vinkom Uzelac i Lidijom Vujičić uredio je znanstveni zbornik Cjeloživotno učenje za održivi razvoj. Svezak III (2008), Rijeka: Učiteljski fakultet u Rijeci.
2.5. Članstvo u programskom odboru znanstvenog skupa

Dr. sc. Željko Boneta je bio član Programskog odbora međunarodnog znanstveno-stručnog skupa Cjeloživotno učenje za održivi razvoj održanog na Plitvičkim jezerima (21.-23.05.2008).

6. 
   
   
7. 
   
   
8. 
   
   
9. 
   
   
10. 
    
    
11. 
    
    
12. 
    
    

2.6. Ocjena sveukupne znanstvene djelatnosti

Na temelju uvida u objavljene radove vidljivo je da je dr. sc. Željko Boneta ukupno objavio 18 (osamnaest) radova. Struktura radova je sljedeća: jedna (1) knjiga (koautor s još dva autora), deset (10) radova objavljeno je u međunarodno priznatim časopisima i publikacijama, odnosno u publikacijama koje su po vrsnoći izjednačene s međunarodno priznatim časopisima (a1). Sedam (7) objavljenih radova pripada kategoriji znanstvenih radova kategorije a2, a pribroji li se tome knjiga (prema formuli 1 knjiga = tri znanstvena rada a2), Boneta ima ukupno 9 radova a2. Ukupni broj znanstvenih radova iznosi 19 (10 a1 + 9 a2).

Svojim znanstvenim radovima dr. sc. Željko Boneta pridonio je razvoju sociologije u Hrvatskoj, posebice u tematizaciji modernizacije, religioznosti, međuetničkih odnosa, nacionalnih i regionalnih identiteta. Uz to predloženik je objavio tri rada iz tematike sociologije turizma. Posebno valja istaknuti stalno povezivanje rezultata empirijskih istraživanja sa sličnim istraživanjima u svijetu i Hrvatskoj te s elementima odgovarajućih, ali i raznih i kombiniranih, teorijskih pristupa.

U sklopu znanstveno-istraživačke djelatnosti vodio je jedan znanstveni projekt, a kao istraživač sudjelovao je u šest domaćih znanstvenih projekata te kao član ekspertnog tima Odjela za kulturu Vijeća Europe u projektu o interkulturnom dijalogu i prevenciji sukoba.

Dr. sc. Željko Boneta aktivno je sudjelovao na dva (2) domaća i osam (8) međunarodnih znanstvenih skupova.
Stoga predloženik ispunjava uvjete za izbor u znanstveno-nastavno zvanje znanstvenog suradnika – docenta sukladno Pravilniku o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja propisanom od Nacionalnog vijeća za znanost (NN, 84/2005).

3. PRIKAZ NASTAVNE DJELATNOSTI

3.1. Sudjelovanje u dodiplomskoj nastavi

Dr. sc. Željko Boneta je u razdoblju 2000.-2001. radio kao vanjski suradnik u naslovnom nastavnom zvanju predavača na kolegiju Sociologija pri Višoj učiteljskoj školi u Rijeci. Od 2001. do 2005. godine bio je u naslovnom nastavnom zvanju višeg predavača na kolegijima Sociologija i Sociologija odgoja pri Učiteljskom fakultetu u Rijeci (više od 200 sati godišnje). U razdoblju od 2005. do 2009. godine u nastavnom je zvanju i na radnom mjestu višeg predavača na kolegijima Sociologija, Sociologija obrazovanja i Sociologija odgoja (ukupno više od 300 norma sati godišnje). Za sve navedene kolegije predloženik je izradio opće i detaljne izvedbene nastavne programe. Na stručnom dodiplomskom studiju predškolskog odgoja, u postupku donošenja izmjene nastavnog plana i programa studija uveo je nove kolegije Sociologija djetinjstva i Sociologija obitelji koji će biti realizirani na višim godinama studija.

3.2. Mentorstvo

Predloženik je bio mentor u izradi diplomskog rada za dvadeset kandidata.

3.3. Ocjena sveukupne nastavne djelatnosti

Uvid u nastavnu djelatnost otkriva da je predloženik od 2000. godine do danas bio nositelj više kolegija na Učiteljskom fakultetu te izvodio nastavu na visokom učilištu koja višestruko premašuje devedeset (90) norma sati propisanih Odlukom o nužnim uvjetima za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora u znanstveno-nastavna zvanja Rektorskog zbora (NN, 106/2006).

Boneta je na svom fakultetu uveo četiri nova kolegija (Sociologija obrazovanja, Sociologija odgoja, Sociologija djetinjstva i Sociologija obitelji) koja se izvode ili se tek trebaju izvoditi.

Bio je mentor u izradi dvadeset diplomskih radnji iz sociologije.

Studenske evaluacije nastavnog rada dr. sc. Željka Bonete otkrivaju da je izuzetno cijenjen i od strane studenata. Njegovu nastavnu djelatnost stručno povjerenstvo ocjenjuje iznimno uspješnom. Pri tom posebno ističemo dugogodišnje iskustvo rada u nastavi i uvođenje novih kolegija.
Na temelju navedenog, povjerenstvo ocjenjuje da predloženik ispunjava uvjete koje je donio Rektorski zbor Odlukom o nužnim uvjetima za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora u znanstveno-nastavna zvanja (NN, 106/2006).

4. STRUČNA DJELATNOST
Dr. sc. Željko Boneta je autor više stručnih radova (prikaza i recenzija) objavljenih u domaćim časopisima, kao i novinarskih članaka koji doprinose popularizaciji sociologije u javnosti. Predloženik se već dvadeset i pet godina bavi istraživanjem javnog mnijenja, rezultate kojih je u više navrata objavljivao u časopisima, dnevnim i tjednim novinama.

Kao gimnazijski profesor bio je mentor državnog prvaka iz logike i državne prvakinje iz filozofije. Posljednje tri godine autor je zadataka za školsku razinu republičkog natjecanja učenika gimnazija iz logike.

ZAKLJUČAK, MIŠLJENJE I PRIJEDLOG
Na temelju navedenog, Stručno povjerenstvo ocjenjuje da pristupnik dr. sc. Željko Boneta ispunjava sve uvjete propisane Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN, 123/03,198/03,105/04 i 174/04) kao i uvjete Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske (Odluka o uvjetima za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora u nastavna zvanja, NN, 119/05) za izbor u nastavno zvanje docenta budući da:

• 
  ima doktorat znanosti iz znanstvenog polja sociologije;
  
• 
  ima osamnaest (18) znanstvenih i stručnih radova iz znanstvene grane za koju se natječe, a koji su znatno unaprijedili struku.
  

Znanstveni radovi a1 su: 3., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 14., 16., 17. (redni brojevi iz popisa radova u prilogu), ukupno deset (10) znanstvenih radova a1

Znanstveni radovi a2 su: 1., 2., 4., 11., 12., 13., 18. (redni brojevi iz popisa radova u prilogu), ukupno 9 znanstvenih radova a2 (6 + 1 knjiga)

Stručni radovi su: 4., 12., 15. (redni brojevi iz popisa radova u prilogu), ukupno 3 stručna rada;

• 
  ima osam (8) značajnih znanstvenih projekata;
  
• 
  unaprijedio je nastavni proces uvođenjem novih programa i predmeta i to: Sociologija djetinjstva, Sociologija obrazovanja, Sociologija obitelji i Sociologija odgoja;
  
• 
  bio je mentorom dvadeset diplomskih završnih radova;
  
• 
  ima višegodišnju uspješnu nastavnu djelatnost kao predavač i viši predavač na Učiteljskom fakultetu u Rijeci (Visokoj učiteljskoj školi);
  
• 
  ima deset godina radnog iskustva u nastavi u sustavu visokog školstva.
  

Objavljeni radovi kvalificiraju kandidata za izbor u nastavno zvanje docenta za područje društvenih znanosti, polje sociologije, grana posebne sociologije za koji se natječe.

Temeljem iznesenog mišljenja, a ocjenjujući ukupnu znanstvenu, stručnu i nastavnu djelatnost pristupnika, ovo Povjerenstvo zaključuje da dr. sc. Željko Boneta ispunjava uvjete za izbor u zvanje docenta te stoga

PREDLAŽE
Fakultetskom vijeću Učiteljskog fakulteta u Rijeci da se predloženika dr. sc. Željka Bonetu izabere u nastavno zvanje docenta za područje društvenih znanosti, polje sociologije, granu posebne sociologije.

Stručno povjerenstvo:
___________________________________

Dr. sc. Vjeran Katunarić, red. prof., Filozofski fakultet u Zagrebu

___________________________________

Dr. sc. Rade Kalanj, red. prof., Filozofski fakultet u Zagrebu

___________________________________

Dr. sc. Boris Banovac, red. prof., Pravni fakultet u Rijeci

PRILOZI

OCJENA UKUPNE NASTAVNE I STRUČNE DJELATNOSTI U POSTUPKU IZBORA ZA ZNANSTVENO-NASTAVNO ZVANJE DOCENTA dr. sc. Željka Boneta

TREBA ISPUNITI DVA OD ČETIRI UVJETA	OSTVARENO
1. da je u suradničkom ili nastavnom zvanju, uključujući i status znanstvenog novaka, računajući razdoblje od pet godina prije datuma pokretanja izbora sudjelovao u izvođenju nastave na nekom visokom učilištu od barem devedeset (90) norma sati;	ostvareno
2. da je pomogao studentima preddiplomskih/diplomskih studija pri izradi završnih/diplomskih radova i pri tome da je objavio barem jedan rad u koautorstvu sa studentom;
3. da se u svom znanstvenom području, struci ili nastavi usavršavao u međunarodno prepoznatim institucijama u zemlji ili inozemstvu u trajanju od najmanje tri mjeseca;
4. da je kao autor ili koautor prezentirao najmanje tri rada na znanstvenim skupovima, od kojih jedan na međunarodnom znanstvenom skupu.	ostvareno

Prof.dr.sc. Mirjana Sanader

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu