Sveučilište u zagrebu

FILOZOFSKOG FAKULTETA U ZAGREBU

Predmet: Utvrđivanje uvjeta za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskoga studija te prihvaćanja teme doktorskoga rada i mentora pristupnika:

- Mr. sc. MARKA MUSTAPIĆA -

Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu imenovalo nas je na svojoj sjednici održanoj 30. rujna 2009. god. članovima stručnoga povjerenstva koje će utvrditi ispunjava li mr. sc. Marko Mustapić uvjete za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskoga studija te može li se odobriti tema za izradu disertacije pod naslovom Procjena važnosti aktualnih društvenih problema studenata Sveučilišta u Zagrebu pod vodstvom mentora dr. sc. Nenada Karajića, izv. prof. Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta. Nakon što smo pomno i podrobno proučili zaprimljenu dokumentaciju, upoznali se s odgovarajućim zakonskim i drugim primjenjivim propisima te usuglasili stavove, podnosimo Vijeću poslijediplomskih studija i Fakultetskom vijeću sljedeći skupni

I Z V J E Š T A J.

2. 
   ZAPRIMLJENA DOKUMENTACIJA
   

Pristupnik mr. sc. Marko Mustapić uputio je 24. lipnja 2009. god. putem urudžbenog ureda Filozofskog fakulteta (Klasa: 643-02/09-03/43; Urbroj:011-140-09-1) zahtjev za pristupanje izradi i obrani disertacije izvan doktorskoga studija. Pristupnik je uz zahtjev priložio životopis, popis objavljenih radova, ovjerene preslike fakultetske i magistarske diplome, potvrdu o sudjelovanju u istraživačkom radu na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar, sinopsis doktorskoga rada, popunjeni obrazac prijave teme DR. SC.-01 Sveučilišta u Zagrebu, presliku domovnice te presliku priznanice o uplaćenim troškovima postupka prijave doktorskoga rada.

Na temelju zaprimljenih materijala pristupnika mr. sc. Marka Mustapića i Odluke (Klasa: 643-02/09-03/43; Urbroj: 3804-140-09-2) Fakultetskog vijeća sa sjednice održane 30. rujna 2009. god. o sastavu povjerenstva za prosudbu i utvrđivanje uvjeta za stjecanje doktorata izvan doktorskoga studija te odobrenja teme za izradu disertacije i mentora, stručno je povjerenstvo sačinilo ovaj skupni Izvještaj. Nastavno na stručnu uputu članova Vijeća odsjeka za sociologiju i stručnoga povjerenstva, o razmjernoj nepreciznosti i pretjeranoj općenitosti naslova sinopsisa doktorskoga rada, mr. sc. Marko Mustapić podnio je, putem Referade za poslijediplomski studij, doktorate i nostrifikacije (Klasa: 643-02/09-03/43; Urbroj: 011-140-10-3), predsjedniku i članovima stručnoga povjerenstva sinopsis doktorskoga rada pod novim naslovom Procjena važnosti aktualnih društvenih problema studenata Sveučilišta u Zagrebu, što je povjerenstvo prihvatilo kao primjeren naslov rada i uključivši ga u ovaj izvještaj uputilo ga, kako postupak nalaže, na sjednicu Vijeća odsjeka za sociologiju, održanu 13. siječnja 2010. god., a potom i na sjednice Vijeća poslijediplomskih studija i Fakultetskog vijeća na usvajanje.
2. STRUČNA I ZNANSTVENA OSPOSOBLJENOST PRISTUPNIKA
Mr. sc. Marko Mustapić rođen je 1977. god. u Makarskoj, gdje je završio osnovno i srednjoškolsko obrazovanje. Studij sociologije i studij hrvatske kulture diplomirao je 2002. god. na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu te stekao visoku stručnu spremu i stručni naziv profesora sociologije i profesora hrvatske kulture.
Godine 2008., nakon završenog poslijediplomskoga znanstvenog studija sociologije pri Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, pristupnik je magistrirao s temom „Odnos lokalne zajednice prema problemu odlaganja komunalnog otpada: Studija slučaja Makarsko primorje 2003.-2004.“, pod mentorskim vodstvom dr. sc. Ognjena Čaldarovića, red. prof. Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Time je stekao akademski stupanj i zvanje magistra znanosti iz znanstvenog područja društvenih znanosti, znanstvenog polja sociologije, grane posebne sociologije.
Od rujna 2004. godine mr. sc. Marko Mustapić zaposlen je u suradničkom zvanju asistenta na projektu Istraživanja javnoga mnijenja i masovnih medija u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu. Od zaposlenja do danas radi i kao asistent u nastavi, na kolegijima Metode istraživanja, Metode istraživanja u novinarstvu i Sociologija hrvatskog društva na Preddiplomskim studijima politologije i novinarstva Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu te Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu
Od 2004. god. pristupnik kontinuirano i aktivno sudjeluje u istraživačkom radu na znanstvenom projektu Istraživanje javnog mnijenja i masovnih medija Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu.
Dosad je objavio sedam znanstvenih radova (3 autorska i 4 koautorska) i desetak stručnih radova od kojih su nekolicina kategorizirana kao izvorni znanstveni radovi u časopisima s priznatom međunarodnom recenzijom, a jedan je rad s tematikom disertacije. Usto, pristupnik je aktivno sudjelovao i održao tri izlaganja na domaćim i međunarodnim znanstvenim i stručnim skupovima.
Od 2002. god. član je Hrvatskog etnološkog društva, od 2007. god. član je Hrvatskog sociološkog društva, a od 2008. god. član je udruge POMAK.
3. OPRAVDANOST I ZNANSTVENI DOPRINOS TEME
Pristupnik polazi od određenja prema kojemu su mladi društvena skupina čija je integracija u društvo uvijek obilježena specifičnim problemima na koje i oni i društvo različito reagiraju. Pojam mladosti nije jednoznačno određen, nego ovisi o tipu društva. Zbog njihova sve kasnijeg zapošljavanja i zasnivanja obitelji u suvremenom (post)industrijskom društvu, dobna se granica mladih danas primakla bliže 30-im godinama (kronološki kriterij). Problemi mladih u Hrvatskoj rijetko su u žarištu interesa političkih aktera i institucija vlasti. Istraživanja ukazuju na trend pasivizacije i marginalizacije mlade populacije u Hrvatskoj (Ilišin i sur., 2002, 2005.) te njihovu sve veću apolitičnost (Vrcan, 1988; Ilišin, 1999).
Pristupnik, nadalje, drži kako su dva osnovna istraživačka pristupa mladima (Schizzerotto i Gasperoni, 2001). Prvi im prilazi kao društvenom resursu, odnosno kao nositeljima društvenog razvitka. Drugi ih promatra kao zaseban društveni problem. Po njegovoj ocjeni ova dva gledišta se ne isključuju. Studenti su posebna skupina šire populacije mladih, koji se od ostalih razlikuju razmjerno akumuliranim znanjem i obrazovanjem na visokoškolskim ustanovama te je legitimno pretpostaviti da je propitivanje njihovih vrijednosti, stavova i ponašanja prema aktualnim društvenim problemima izvjestan barometar društvenih gibanja.
Pojam „društveni problem“ prisutan je u sociologiji od kraja 19. stoljeća (Schwartz, 1997), ali još uvijek ne postoji teorijski općeprihvaćena definicija pojma niti njegovo jednoznačno određenje (Joel Best, 2004). Stoga ga pripadnici različitih teorijskih orijentacija u sociologiji definiraju na različite načine (Ritzer, 2004). Za točnije razumjeti odnos prema društvenim problemima važno je dodatno razlikovati „objektivistički“ i „subjektivistički“ pristup istraživanju društvenih činjenica (Best, 2004; Eitzen, Baca Zinn, 2006.).
Objektivistički je pristup zasnovan na ocjeni kako postoji objektivna, stvarna prisutnost društvenih problema koja se može empirijski utvrditi (Merton, 1961; Lemert, 1972). Subjektivistički pristup javlja se sedamdesetih godina prošlog stoljeća i usmjeren je na socijalnu konstrukciju društvenih problema (Blumer, 1971; Spector, Kitsuse, 1977). Značenje društvenih skupina koje imaju moć označavanja i konstruiranja nekih pojava kao društvenih problema osobito naglašava suvremeni konstruktivizam, koji svoj korijen ima u teoriji socijalne konstrukcije stvarnosti. Berger i Luckmann (1967), kao pioniri ove teorije, poglavito su se bavili izučavanjem dvostrukog karaktera društva u kategorijama objektivnog fakticiteta i subjektivnog značenja. U tom smislu su presudna njihova saznanja o tendenciji da ljudi subjektivne procese doživljavaju i tumače kao objektivnu stvarnost. Blumer (1971) drži da su društveni problemi proizvod procesa kolektivnog definiranja, a ne neka objektivna i od tih procesa neovisna društvena okolnost.
S obzirom na kratko navedene dosadašnje spoznaje, pristupnik drži da je društveni problem socijalni konstrukt (pojava ili proces) koji se bitno određuje načinom percepcije. Definira se u različitim socijalnim arenama i ovisi o posebnostima socijalnih aktera te socioekonomskog, povijesnog i geografskog konteksta. Sukladno tomu, društveni se problemi u javnosti prezentiraju ovisno o životnoj stvarnosti i svakodnevici svakog pojedinca, ali i utjecaju skupina koje u javnosti imaju moć označavanja, konstruiranja i interpretiranja pojedinih pojava. Rijetke su studije koje se bave društvenim problemima u Hrvatskoj mjerenima kroz percepciju mladih, posebice studenata kao najvitalnije i posebno istaknute mladalačke i društvene skupine. Nedostatnost teorijskih promišljanja i sustavnih empirijskih istraživanja u ovom području navela je i motivirala pristupnika pri odabiru ove teme, a njezina se relevantnost ogleda u činjenici da je zbog studentskog nezadovoljstva u ak. godini (2008/09) došlo do studentske blokade rada pojedinih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Splitu i Zadru.
Predložena tema izrazito je aktualna, a njezina opravdanost leži u nastojanju da se predstavi što cjelovitiji, znanstveno utemeljen prikaz percepcije društvenih problema među mladima kao izvjesna barometra širih društvenih gibanja. Očekuje se izvorni znanstveni doprinos rada u obliku: a) istraživačkog izvješća o procjeni važnosti aktualnih društvenih problema u studentskoj populaciji zagrebačkog Sveučilišta; b) primjene i testiranja eksplanatorne snage teorije socijalne konstrukcije zbilje u odnosu na istraživani fenomen. U praktičnom smislu, zaključci istraživanja moći će poslužiti boljem razumijevanju skupine mladih te, temeljem prikupljene, analizirane i interpretirane građe, zasigurno mogu pripomoći kvalitetnijoj komunikaciji, planiranju i kreiranju javnih politika i društvenih akcija koje se odnose na studentsku populaciju.
4. ZNANSTVENO SITUIRANJE TEME
Tema doktorskoga rada formativno spada u znanstvenu granu posebnih sociologija, poglavito u Sociologiju hrvatskoga društva te Sociologiju mladih. S obzirom na to da će istraživanje uglavnom biti bazirano na kvantitativnom nacrtu te da će se osloniti na teorijski pristup mladima i propitivanju njihovih vrijednosti, stavova i ponašanja prema aktualnim društvenim problemima, i to konkrenog, hrvatskoga društva, potreban je adekvatan stručan nadzor, što je uvaženo prilikom odabira članova povjerenstva.
5. MIŠLJENE I PRIJEDLOG POVJERENSTVA
Na osnovu zaprimljene i analizirane dokumentacije, stručno povjerenstvo izvješćuje Vijeće poslijediplomskih studija i Fakultetsko vijeće o činjenicama i daje stručno mišljenje i prijedlog:
- Pristupnik je stekao znanstveni stupanj magistra društvenih znanosti iz znanstvenog polja sociologije, grana posebne sociologije;

- Pristupnik ima objavljen najmanje jedan znanstveni rad u časopisu s priznatom međunarodnom recenzijom iz tematike disertacije;

- Pristupnik sudjeluje u znanstveno-istraživačkom radu u trajanju dužem od godinu dana;

- Predložena tema doktorskoga rada znanstveno je opravdana;

- Osnovni znanstveni doprinos rada jest razumijevanje značaja i razvijanje koncepata i tipologije društvenih problema, poglavito na analitičkim zasadama dvostrukog karaktera društva u kategorijama objektivnog fakticiteta i subjektivnog značenja propitivanog u studentskoj populaciji;

- Filozofski fakultet u Zagrebu ovlaštena je institucija za polje i granu kojemu pripada tema doktorskoga rada (polje sociologija, grana posebne sociologije);

Predloženi mentor stručnjak je odgovarajućih kompetencija za uspješno vođenje pristupnika pri izradi i obrani disertacije izvan doktorskoga studija.
Stručno povjerenstvo stoga konstatira da pristupnik mr. sc. Marko Mustapić u potpunosti udovoljava uvjetima članka 51., st. 1. Zakona o visokim učilištima te predlaže Vijeću poslijediplomskih studija i Fakultetskom vijeću da usvoje ovaj izvještaj i odobre izradu doktorskoga rada izvan doktorskoga studija, pod naslovom Procjena važnosti aktualnih društvenih problema studenata Sveučilišta u Zagrebu pristupnika mr. sc. Marka Mustapića te da se za mentora imenuje dr. sc. Nenad Karajić, izvanredni profesor Odsjeka za sociologiju.

Stručno povjerenstvo:

Dr. sc. Ognjen Čaldarović, red. prof. (predsjednik povjerenstva)

Dr. sc. Nenad Karajić, izv. prof. (član povjerenstva)

Dr. sc. Ivan Rogić, znanst. savjetnik (član povjerenstva)

Marko Mustapić Fakultetsko vijeće

Jablanska 82 Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Zagreb Ivana Lučića 3

10000 Zagreb

SINOPSIS DOKTORSKOGA RADA
Procjena važnosti aktualnih društvenih problema studenata

Sveučilišta u Zagrebu
Znanstveno područje: društvene znanosti

Polje: sociologija

Grana: posebne sociologije

1. 
   Teorijska podloga rada
   

Mladi su društvena skupina čija je integracija u društvo uvijek obilježena specifičnim problemima na koje i oni i društvo različito reagiraju. Pojam mladosti nije jednoznačno određen, nego ovisi o tipu društva. Zbog njihova sve kasnijeg zapošljavanja i zasnivanja obitelji u suvremenom (post)industrijskom društvu, dobna se granica mladih danas primakla bliže 30-im godinama (kronološki kriterij). Problemi mladih u Hrvatskoj rijetko su u žarištu interesa političkih aktera i institucija vlasti. Istraživanja ukazuju na trend pasivizacije i marginalizacije mlade populacije u Hrvatskoj (Ilišin i sur., 2002, 2005.) te njihovu sve veću apolitičnost (Vrcan, 1988; Ilišin, 1999).

Dva su osnovna istraživačka pristupa mladima (Schizzerotto i Gasperoni, 2001). Prvi im prilazi kao društvenom resursu, odnosno kao nositeljima društvenog razvitka. Drugi ih promatra kao zaseban društveni problem. Po našoj ocjeni ova dva gledišta se ne isključuju. Studenti su posebna skupina šire populacije mladih, koji se od ostalih razlikuju razmjerno akumuliranim znanjem i obrazovanjem na visokoškolskim ustanovama te je legitimno pretpostaviti da je propitivanje njihovih vrijednosti, stavova i ponašanja prema određenim društvenim problemima izvjestan barometar društvenih gibanja.

Pojam „društveni problem“ prisutan je u sociologiji od kraja 19. stoljeća (Schwartz, 1997), ali još uvijek ne postoji teorijski općeprihvaćena definicija pojma niti njegovo jednoznačno određenje (Joel Best, 2004). Stoga ga pripadnici različitih teorijskih orijentacija u sociologiji definiraju na različite načine (Ritzer, 2004). Za točnije razumjeti odnos prema društvenim problemima važno je dodatno razlikovati „objektivistički“ i „subjektivistički“ pristup istraživanju društvenih činjenica (Best, 2004; Eitzen, Baca Zinn, 2006.).

Objektivistički je pristup zasnovan na ocjeni kako postoji objektivna, stvarna prisutnost društvenih problema koja se može empirijski utvrditi (Merton, 1961; Lemert, 1972). Subjektivistički pristup javlja se sedamdesetih godina prošlog stoljeća i usmjeren je na socijalnu konstrukciju društvenih problema (Blumer, 1971; Spector, Kitsuse, 1977). Značenje društvenih skupina koje imaju moć označavanja i konstruiranja nekih pojava kao društvenih problema osobito naglašava suvremeni konstruktivizam, koji svoj korijen ima u teoriji socijalne konstrukcije stvarnosti. Berger i Luckmann (1967), kao pioniri ove teorije, poglavito su se bavili izučavanjem dvostrukog karaktera društva u kategorijama objektivnog fakticiteta i subjektivnog značenja. U tom smislu su presudna njihova saznanja o tendenciji da ljudi subjektivne procese doživljavaju i tumače kao objektivnu stvarnost. Blumer (1971) drži da su društveni problemi proizvod procesa kolektivnog definiranja, a ne neka objektivna i od tih procesa neovisna društvena okolnost.

S obzirom na kratko navedene dosadašnje spoznaje, držimo da je društveni problem socijalni konstrukt (pojava ili proces) koji se bitno određuje načinom percepcije. Definira se u različitim socijalnim arenama i ovisi o posebnostima socijalnih aktera te socioekonomskog, povijesnog i geografskog konteksta. Sukladno tomu, društveni se problemi u javnosti prezentiraju ovisno o životnoj stvarnosti i svakodnevici svakog pojedinca, ali i utjecaju skupina koje u javnosti imaju moć označavanja, konstruiranja i interpretiranja pojedinih pojava. Rijetke su studije koje se bave društvenim problemima u Hrvatskoj mjerenima kroz percepciju mladih, posebice studenata kao najvitalnije i posebno istaknute mladalačke i društvene skupine. Nedostatnost teorijskih promišljanja i sustavnih empirijskih istraživanja u ovom području navela nas je i motivirala pri odabiru ove teme, a njezina se relevantnost ogleda u činjenici da je zbog studentskog nezadovoljstva u tekućoj godini (2008/09) došlo do studentske blokade rada pojedinih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Splitu i Zadru.

2. 
   Uže područje rada
   

Uže područje rada jest istraživanje percepcije aktualnih društvenih problema u Hrvatskoj među studentima, posebice Zagrebačkog sveučilišta. Od devedesetih godina prošlog stoljeća istraživanja javnog mnijenja u Hrvatskoj upućuju da javnost kontinuirano percipira socioekonomske probleme kao najveće društvene probleme (Lamza Posavec i sur.,1998, 1999, 2002, 2007). Međutim, specifičnih uvida u studentsku percepciju tih problema nema dovoljno, niti su sustavno izložena.

3. 
   Ciljevi istraživanja
   

Generalni cilj našeg istraživanja je utvrditi studentsku percepciju i procjenu važnosti aktualnih društvenih problema te pritom propitati i provjeriti protumačivost osnovnih nalaza teorijskim stajalištima fenomenologijske sociologije u konstrukciji društvene zbilje. Specifični ciljevi su: utvrditi društveni profil studenata Zagrebačkog sveučilišta i utvrditi razlike u percepciji društvenih problema među studentima s obzirom na socio-demografske osobine, fakultet, interese, načine provođenja slobodnog vremena i političke preferencije. Posebno ciljamo ustanoviti postoje li među studentima interpretativne razlike ili sličnosti temeljem kojih ih se može kategorizirati kao homogenu ili heterogenu populaciju mladih u odnosu na propitivane vrste društvenih problema.

4. 
   Metodologija istraživanja
   

U radu ćemo na teorijskoj razini propitati i analizirati relevantne spoznaje iz područja teorije fenomenologijske sociologije, teorijskih pristupa u određenju društvenih problema, teorijskih pristupa mladima, izložiti osnovne naznake modernizacijskog konteksta hrvatskog društva i, na koncu, izložiti nalaze istraživanja javnog mnijenja o društvenim problemima i nalaze relevantnih istraživanja mladih u Hrvatskoj. U empirijskom dijelu radnje obradit ćemo i interpretirati rezultate terenske ankete provedene na stratificiranom probabilističkom reprezentativnom uzorku studenata Sveučilišta u Zagrebu. Prikupljene podatke analizirat ćemo univarijatnim, bivarijatnim te multivarijatnim postupcima i istraživačkim tehnikama.

5. 
   Znanstveni i praktični doprinos rada
   

Znanstvena svrha radnje se prije svega ogleda u prepoznavanju i procjeni važnosti aktualnih društvenih problema i njihovih obilježja među mladima te provjeri pretpostavki teorije socijalne konstrukcije zbilje i njenoj interpretativnoj pogodnosti u tumačenju i objašnjenju istraživanog fenomena. Pored toga ovaj će rad imati i pragmatičnu svrhu, jer može poslužiti boljem razumijevanju ove skupine mladih te, temeljem prikupljene, analizirane i interpretirane građe, zasigurno može pripomoći kvalitetnijoj komunikaciji, planiranju i kreiranju javnih politika i društvenih akcija koje se odnose na studentsku populaciju.

Zagreb, 12. siječnja 2010.

Potpis mentora: Potpis kandidata:

Dr.sc. Nenad Karajić, izv. prof. Mr.sc. Marko Mustapić

U Zagrebu, 11. siječnja 2010.