Sveučilište u zagrebu

Fakultetskom vijeću Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Predmet: Izvještaj o ispunjavanju uvjeta mr. sc. Zvonimira Bošnjaka za pristupanje izradi i obrani disertacije izvan doktorskoga studija
Na sjednici Fakultetskog vijeća održanoj 27. listopada 2009. godine imenovani smo u povjerenstvo koje treba ocijeniti ispunjava li mr. sc. Zvonimir Bošnjak uvjete za pristupanje izradi i obrani disertacije izvan doktorskoga studija te može li se prihvatiti tema disertacije pod naslovom Percepcija obrazovnih ishoda srednjoškolske nastave sociologije u Republici Hrvatskoj (mentor: dr. sc. Nenad Karajić, izv. prof.). Podnosimo Vijeću sljedeći
I Z V J E Š T A J
Dana 23. rujna 2009. godine, pristupnik, mr. sc. Zvonimir Bošnjak podnio je molbu za pristupanje izradi i obrani doktorata izvan doktorskoga studija. Temeljem članka 51., stavka 1. Zakona o visokim učilištima, stručno povjerenstvo (dr. sc. Aleksandar Štulhofer, red. prof., dr. sc. Nenad Karajić, izv. prof. i dr. sc. Branislava Baranović, viša znanstvena suradnica) mišljenja je kako kandidat u potpunosti ispunjava uvjete te mu se može odobriti predložena tema disertacije kao i izrada te obrana rada.

Pristupnik je rođen u Sinju, 1971. godine. Diplomirao je (1998.) i magistrirao (2008.) sociologiju pri Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Od 1998. godine predaje sociologiju u gimnaziji (prvo Klasičnoj, a potom u Privatnoj klasičnoj gimnaziji, gdje je stalno zaposlen). Od 2001./2002. godine, kao vanjski suradnik u zvanju predavača vodi kolegij Metodika nastave sociologije pri Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Do sada je objavio dva znanstvena rada (oba u časopisu Revija za sociologiju), od koji je posljednji, trenutno u tisku, naslovljen: Primjena konstruktivističkog poučavanja i kritičkog mišljenja u srednjoškolskoj nastavi sociologije.

U sinopsisu radnje, kolega Bošnjak polazi od teze da je nepostojanje istraživanja obrazovnih ishoda srednjoškolske nastave sociologije propust koji u vremenu opće kurikularne standardizacije, ali i dinamičkog političkog i društvenog razvoja hrvatskog društva, svakako valja ispraviti. Kao uže područje rada, autor predlaže studiju ekspertnih percepcija (prisutnih u sociologijskoj zajednici) obrazovnih ishoda nastave sociologije. Pritom razlikuje tri specifične skupine eksperata: nastavnike sociologije u srednjim školama, sveučilišne nastavnike sociologije i sociologe istraživače. Cilj istraživanja je analizirati ekspertne procjene poželjnih obrazovnih ishoda u srednjoškolskoj nastavi sociologije (uzimajući u obzir specifično profesionalno iskustvo eksperata) i usporediti ih s postojećim nastavnim sadržajima i ciljevima (obrazovnim, funkcionalnim i odgojnim). U metodološkom smislu, pristupnik predlaže anketno istraživanje na ciljnom uzorku tri skupine sociologa te analizu sadržaja nastavnih sadržaja i ciljeva. Kao ključni znanstveni prinos rada, kolega Bošnjak ističe iniciranje sustavne analize i promišljanja obrazovnih ishoda nastave sociologije, ali i pribavljanje novih spoznaja koje bi mogle unaprijediti nastavu sociologije (i razvoj kritičkog mišljenja o društvenoj stvarnosti) u hrvatskim srednjim školama. Povjerenstvo prihvaća takvu konstataciju, smatrajući kako je riječ o dobro osmišljenom istraživanju teme, do sada posve zanemarene, koja je od osobitog interesa za struku.

Zaključno, povjerenstvo smatra kako kolega Bošnjak ispunjava sve uvjete za pristupanje izradi i obrani disertacije izvan doktorskoga studija:

1. 
   Pristupnik ima akademski stupanj magistra znanosti;
   
2. 
   Objavio je dva znanstvena rada u časopisu s priznatom međunarodnom recenzijom, od kojih jedan obrađuje temu iz užeg područja disertacije; u oba rada, pristupnik je prvi i jedini autor;
   
3. 
   Pristupnik radi na visokome učilištu već osam godina.
   

Povjerenstvo je također ustanovilo kako je fakultet na kojem je disertacija prijavljena ovlašten za područje (sociologija) kojem tema pripada te smatra kako je izabrani mentor (dr. sc. Nenad Karajić, izv. prof.) kvalificiran za vođenje rada. O tome jasno govore njegovi radovi objavljeni u posljednjih pet godina.

Dr. sc. Aleksandar Štulhofer, red. prof.

Predsjednik stručnoga povjerenstva

Dr. sc. Nenad Karajić, izv. prof.

Član stručnoga povjerenstva

Dr. sc. Branislava Baranović, viša znan. sur.

Članica stručnoga povjerenstva

Zvonimir Bošnjak Fakultetsko vijeće

Škrlčeva 21 Filozofskoga fakultet Sveučilišta u Zagrebu 10 000 Zagreb Ivana Lučića 3

tel. [phone] mob. [phone] Zagreb

SINOPSIS DOKTORSKOGA RADA
Percepcija obrazovnih ishoda srednjoškolske nastave sociologije u Republici Hrvatskoj

Znanstveno područje: Društvene znanosti

Polje: Sociologija

Grana: Posebne sociologije

1. 
   Teorijska podloga i aktualne relevantne spoznaje
   

Poštujući činjenicu da je sociologija kao predmet u srednjem školstvu RH prisutan oko četiri desetljeća, a da nikada nije povedena ozbiljna rasprava što bi to obrazovanje, osim implicitne ideologijske potpore trenutnim političkim vrijednostima, trebalo postići i čemu težiti odnosno kakve bi ciljeve trebalo ostvariti, razumno je u današnjem vremenu opće kurikularne standardizacije postavljati ovakva pitanja. Kako takvih dokumenata kod nas nema niti na razini države niti na razini struke (postoje tek funkcionalni supstituti, jer, podsjećamo, kod nas nema nacionalnog kurikuluma za srednje školstvo), potrebno je teorijske osnove potražiti na razini drugih socioloških zajednica: npr. preporuka ASA za opće sveučilišno sociološko obrazovanje uključuje ostvarivanje sljedećih općih ciljeva (ostvarivanjem ovih ciljeva sociologija doprinosi općim ciljevima suvremenog obrazovanja): numerička pismenost, razvoj spoznaja o društvu, poticanje multikulturalizma, razumijevanje globalnih procesa, kritičko mišljenje, razvoj komunikacijskih vještina, građanski aktivizam, etičko rasuđivanje i razvoj suradničkih timskih vještina. Unutar općih ciljeva razvijali bi se specifični (Persell i dr, Teaching Sociology, 2007, 35/4): razvoj vještina sociološkog mišljenja, razvoj znanstvenog mišljenja u sociologiji, razvoj kompleksnog i kritičkog mišljenja, svijest o temeljnim nejednakostima u društvu, spoznaja društvene uvjetovanosti ideja, svijest o važnosti društvenih institucija itd.

Obrazovnim ishodima (engl. outcomes) određujemo, dakle, do koje su mjere usvojeni obrazovni ciljevi (najčešće oblikovani kao općenite i nedovoljno operativne tvrdnje koje usmjeravaju obrazovni proces) odnosno relativno precizno definiramo očekivanu razinu manipulacije sa znanjima i vještinama što osigurava višu razinu mjerljivosti i provjerljivosti postignuća. Pojedini autori drže da je ishode nužno izjednačiti s kompetencijama jer jedino tako možemo pouzdano mjeriti uspješnost usvajanja pojedinih sadržaja. U sociologiji to bi značilo da bi očekivano poznavanje društvenih institucija značilo da učenik može definirati, objasniti i pronaći primjer neke spoznaje o npr. obitelji ...

S druge strane, treba naglasiti da obrazovni ishodi ne ovise samo o ciljevima obrazovanja već i o nastavnim sadržajima. Važno je, dakle, odrediti koji su nastavni sadržaji matične discipline pogodni za postizanje očekivanih obrazovnih ishoda. Kada je riječ o izboru takvih sadržaja mišljenja stručnjaka se razlikuju; neki smatraju da veći opseg nudi veće mogućnosti dok drugi uvode pojam «jezgre» odnosno nude temeljni disciplinski kategorijalni aparat za kojeg drže da je dostatan za postizanje postavljenih ciljeva.

Isto tako, kako obrazovni ishodi omogućavaju bolju kontrolu i sveopći nadzor obrazovanja u obliku standardiziranih testova mnogi autori njihovo određivanje i provedbu ne drže pozitivnima jer izravno rezultiraju pojavom hiperbirokratiziranosti obrazovanja.

2. 
   Uže područje rada
   

Uže područje rada je istraživanje ekspertnih percepcija obrazovnih ishoda utemeljenih na spektru mogućih ciljeva i sadržaja obrazovanja u srednjoškolskoj nastavi sociologije, pri čemu je ciljna skupina zajednica sociologa. Ta zajednica obuhvaća tri grupe sociologa koji svojim stručnim i profesionalnim kompetencijama mogu adekvatno procijeniti važnost obrazovnih ishoda u nastavi sociologije u srednjim školama. Riječ je o nastavnicima sociologije u srednjim školama, sveučilišnim nastavnicima sociologije i sociolozima izvan nastave koji u svom poslu koriste specifična strukovna znanja i vještine.

3. 
   Ciljevi istraživanja
   

Ovim istraživanjem namjeravamo ispitati mišljenja i stavove eksperata vezane uz obrazovne ishode srednjoškolske nastave sociologije, ali i razumijevanje povezanosti obrazovnih ishoda s ciljevima i sadržajima nastave sociologije na ovoj razini. Stoga istraživanje percepcije obrazovnih ishoda u specifičnoj zajednici sociologa ima sljedeće ciljeve:

1. 
   Opisati i analizirati ekspertnu procjenu poželjnih obrazovnih ishoda u srednjoškolskoj nastavi sociologije;
   
2. 
   Analizirati i procijeniti ekspertnu procjenu povezanosti obrazovnih ishoda (znanja, vještina i odgojnih vrijednosti) sa nastavnim sadržajima i ciljevima, polazeći od podjele ciljeva na obrazovne, funkcionalne i odgojne;
   
3. 
   Analizirati razlike u stavovima ispitanika s obzirom na specifično stručno i profesionalno iskustvo u sociologiji.
   

4. 
   Metodološki postupci
   

U istraživanju namjeravamo primijeniti metodu ankete na ciljnom uzorku sociologa za koje držimo da su stručno i profesionalno kompetentni i zainteresirani za sudjelovanje u raspravi o obrazovnim ishodima u srednjoškolskoj sociologiji. Specifični uzorak uključivao bi tri grupe sociologa odnosno kategorije ispitanika: nastavnici sociologije u srednjim školama, sveučilišni nastavnici sociologije i sociolozi izvan nastave koji u svom poslu koriste specifična strukovna znanja i vještine. Anketni upitnik sadržavao bi tvrdnje sa kojima bi ispitanici pomoću skale izražavali stupanj prihvaćanja, a do ispitanika bi bio dostavljen poštanskim i/ili elektronskim putem.

Obrada i interpretacija rezultata i dobivenih podataka uključivala bi sljedeće analize i postupke:

1. 
   Univarijatna analiza (deskriptivna statistika i analiza ranga) kojom namjeravamo opisati i procijeniti razinu prihvaćanja pojedinih obrazovnih ishoda.
   
2. 
   Bivarijatna analiza (hi-kvadrat, F-test i korelacijska analiza) kojom namjeravamo analizirati razlike i povezanosti u percepciji ishoda i njihovom povezivanju s obrazovnim ciljevima i sadržajima među različitim podskupinama sudionika.
   
3. 
   Multivarijatni postupci (faktorska analiza, klaster analiza i multipla regresija) kojima namjeravamo odrediti strukturu i dimenzije prihvaćanja obrazovnih ishoda, kao i njezine prediktore.
   

5. 
   Očekivani znanstveni doprinos
   

Ključni znanstveni doprinos našeg istraživanja vidimo prije svega u poticanju sustavnog promišljanja obrazovnih ishoda nastave sociologije na srednjoškolskoj razini. Važnost takvog promišljanja ogleda se u suvremenim obrazovnim tendencijama koje upravo obrazovne ishode stavljaju u središte reformskih nastojanja i regulatornih mjera prosvjetnih vlasti kako u Republici Hrvatskoj tako i izvan nje. Kako do sada, koliko znamo, nije bilo sličnih istraživanja na polju sociologije, a u trenutku čestih javnih rasprava o kurikularnom planiranju na ovoj razini obrazovanja, otvaranje rasprave o obrazovnim ishodima uz uključivanje zainteresiranih sociologa držimo za najvažniji doprinos ovoga rada.
Zagreb, 25. rujna 2009.

Mentor: Kandidat:

dr. sc. Nenad Karajić Zvonimir Bošnjak


dr. sc. Marina Milićević Bradač, red. prof.

dr. sc. Mirjana Sanader, red. prof.

akademik Nenad Cambi (Sveučilište u Zadru)
U Zagrebu, 22. siječnja 2010.
VIJEĆU POSLIJEDIPLOMSKIH STUDIJA

Filozofskog fakulteta

Sveučilišta u Zagrebu

Ivana Lučića 3, 10000 Zagreb

Predmet: Izvješće o ispunjavanju uvjeta za pristupanje izrad i obrani doktorske disertacije izvan doktorskoga studija mr. sc. Borisa Čarga
Na sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu održanoj 20. studenog 2009.g. imenovani smo u stručno povjerenstvo koje je trebalo utvrditi ispunjava li mr. sc. Boris Čargo uvjete propisane člankom 51. stavkom 1. Zakona o viskoim učilištima za pristupanje izradi i obrani doktorske disertacije izvan doktorskoga studija i može li se prihvatiti tema disertacije pod naslovom Arhitektura i urbanizam na istočnoj jadranskoj obali u helenističkom razdoblju. Za mentora je predložen akademik Nenad Cambi.

Temeljem uvida u priloženu dokumentaciju povjerenstvo podnosi naslovu

SKUPNO IZVJEŠĆE
Mr. sc. Bors Čargo rođen je u Splitu 1967.g. Nakon osnovne i srednje škole upisao je studij arheologije i povijesti na Filozofskom fakultetu u Zadru, gdje je diplomirao 1999.g. Magistarski rad obranio je 2009.g. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bio je aktivni sudionik Domovinskog rata kao dragovoljac od rujna 1991.g. Zaposlen je kao kustos područne Arheološke zbirke Issa u Visu u Arheološkom muzeju u Splitu.

Vodtelj je arheoloških iskopavanja rimskih termi, rimske nekropole i sambene arhitekture ih helenističkog i rimskog razdoblja antičke Ise. Otkrio je veliki broj novih arheoloških lokaliteta na otoku Visu i time upotpunio arheološku kartu Visa. Jedan je od najboljih poznavatelja arheološke topografije otoka Visa.

U radnom vijeku sudjelovao je na iskopavanjima u Saloni, Naroni u Vidu kod Metkovića, na Palagruži, na cijelom nizu lokaliteta u dalmatinskoj Zagori. Postavio je dvije samostalne izložbe: Viški boj 1866. i Grčko-helenistička keramika u Arheološkom muzeju u Splitu. Uz ovu posljednju napisao je opsežan katalog izložene kermaike. Suautor je još cijelog niza izložbi, izmežu ostalog izložbe El teatro romano u Zaragozi (Španjolska) 2003.g. Stručne i znanstvene radove objavljuje u domaćim i stranim arheološkim časopisima. Za svoj rad na očuvanju kulturne baštine dobio je Godišnju nagradu Grada Visa 2005.g.
Kandidat je predao sinopsis doktorskoga rada pod naslovom Arhitektura i urbanizam na istočnoj jadranskoj obali u helenističkom razdoblju.

Prvi Grci koji su došli na Jadran, prema antičkim vrelima, bili su Kniđani i njihova kolonija na Korčuli ( Korkyra Melaina), u kasnom 6.st.pr. Kr. Točan položaj kolonije nije poznat, a nije poznat ni položaj ostale dvije kolonije koje se spominju u izvorima: Anhijale i Herakleja. Prava kolonizacija počinje tek s djelovanjem Dionizija Starijeg iz Sirakuze koji je postavio svoje vojne posade u Adriji, Numani i Ankonu, a odmah potom i na Visu. Nekako u isto vrijeme nastaje i kolonija Parana Pharos na mjestu Starog Grada na Hvaru. Isa je bilo vrlo moćna i osnivala je svoje subkolonije u Lumbardi na Koručuli (o čemu svjedoči čuvena Lumbardska psefizma), zatim u Traguriju (Trogir) i Epetiju (Stobreč), negdje sredinom ili krajem 3.st.pr.Kr.

Kandidat predlaže da će temeljito obraditi sve arhitektonske ostatke unutar pojedinih grčkih gradova i emporija (Isa, Far, Tragurij, Epetij, Naron, Resnik, Ošanići i manji nalazi) i pokušat će ustanoviti različite građevinske faze i mijene kroz koje je pojedini objekt prolazio tijekom života grada. Namjerava utvrditi namjenu svakog objekta i usporediti ga sa sličnim objektima na širem prostoru grčkog svijeta. Usporedonom analizom materijala iz iskopavnja može se ustanoviti vrijeme gradnje pojedinih objekata. Pri tom kandidat namjerava sagledati koji su materijali i koje su tehnike koritšene pri grandji pojedinih dijelova objekata. Zemljopisni dio razmatrat će prostor koji pokriva današnja hrvatska obala i zaleđe, s tim da će se u obzir uzeti i hercegovačka unutrašnjost ondje dokle dopiru utjecaji Grka s jadranske obale.

Cilj je objediniti konzervatorska i arheološka istraživanja da bi se što cjelovitije mogla sagledati grčka prisutnost na istočnoj obali Jadrana i koje su mjesto imali u grčkom svijetu. Kandidat kani koristiti interdisciplinarni pristup utemeljen na rezultatima arheoloških istraživanja, kritici povijesnih izvora, petrografskim analizama i zemljopisnim studijama. Također dodaje da će korisiti svu raspoloživu domaću i inozemnu znanstvenu literaturu koja je govorila o ovoj temi (manje o urbanizmu Grka na Jadranu, što je gotovo nepokrivena tema, a više o grčkom helenističkom urbanizmu širom Sredozemlja i na Crnom moru, što je vrlo temeljito proučeno).

Osobit znanstveni doprinos rada je izrada urbanističkog profila grčkih gradova na istočoj obali Jadrana, nešto što kao sinteza do danas nikad nije načinjeno, a posebno kad ga se treba usporediti s ostatkom grčkog svijeta i staviti ga u širi kontekst helenizma na Sredozemlju i Crnom moru.

Na osnovi predloženog sinopsisa stručno povjerenstvo je mišljenja da predložena tema omogućuje izradu izvornog znanstvenog rada, odnosno kvalitetne doktorske disertacije, a zadani ciljevi mogu se doseći.
Kandidat je predao opsežan popis objavljenih radova po kojem se vidi da zadovoljava i drugu točku članka 51. stavak 1. – da ima obajvljen najmanje jedan znanstveni rad u časopisu s priznatom međunarodnom recenzijom iz tematike disertacije.
Imajući u vidu sve navedeno stručno povjerenstvo utvrđuje da:

1. mr. sc. Boris Čargo ima akademski stupanj magistra znanosti iz znanstvenog područja humanističkih znanosti, polje arheologija.

2. mr. sc. Boris Čargo ima objavljena tri izvorna znanstvena rada u časopisu kategorije a1 i jedan znanstveni rad objavljen u časopisu kategorije a2.
čime zadovoljava uvjete propisane člankom 51. stavkom 1. Zakona o visokim učilištima za pristupanje izradbi i obrani disertacije izvan doktorskoga studija.

Povjerenstvo smatra da je iz sinopsisa razvidna znanstvena opravdanost predložene teme doktorskoga rada.

Tema predložene disertacije pripada znanstvenom području odnosno polju za koje je Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ovlašten provoditi postupak stjecanja doktorata znanosti.

Povjerenstvo prihvaća prijedlog da za mentora bude imenovan akademik Nenad Cambi, redoviti profesro u miru.

Mr. sc. Borisu Čargu može se prirpisati autorstvo disertacije koncipirane kako je prikazano u ovom izvješću i samom nacrtu disertacije.

Na temelju iznesenog stručno povjerenstvo predlaže Fakuletetskom vijeću da mr. sc. Borisu Čargu odobri pristup izradi disertacije izvan doktorskoga studija te prihvati naslov disertacije Arhitektura i urbanizam na istočnoj jadranskoj obali u helenističkom razdoblju pod mentorstvom akademika Nenada Cambija.

Stručno povjerenstvo:

dr. sc. Marina Milićević Bradač, red. prof.

dr. sc. Mirjana Sanader, red. prof.

akademik Nenad Cambi

Boris Čargo Fakultetsko vijeće

Alojzija Stepinca 19 Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

21000 Split Ivana Lučića 3

10000 Zagreb

SINOPSIS DOKTORSKOGA RADA

Urbanizam i arhitektura na istočnoj jadranskoj obali u helenističkom razdoblju

Znanstveno područje: humanističke znanosti

Polje: arheologija

Grana: antička arheologija

1.