Sveučilište u Zagrebu


Opis pojedinih kolegija Grčki jezik i književnost Preddiplomski program



Yüklə 0,65 Mb.
səhifə4/16
tarix26.11.2017
ölçüsü0,65 Mb.
#12537
1   2   3   4   5   6   7   8   9   ...   16

3.2. Opis pojedinih kolegija

Grčki jezik i književnost
Preddiplomski program

(Dvopredmetni studij, 4 + 1)


G 001
Naziv predmeta: Grčki jezik

Naziv kolegija: Grčki tečaj 1

ECTS-bodovi: 2

Kod: G 001

Jezik: hrvatski

Trajanje: 1 semestar (zimski)

Status: obvezatni ili izborni

Oblik nastave: 2 sata seminara

Ukupno opterećenje studenata: 2 sata tjedno

Uvjeti: nema

Ispit: usmeni

Sadržaj: Studenti se upoznaju s osnovama grčkoga jezika, s njegovom rasprostranjenošću u antici i dijakronijskim rasponom. Gramatika se tumači i uvježbava na elementarnoj razini. Obrađuju se: grčki alfabet, pravila za izgovor i čitanje, pravila za naglašavanje riječi i deklinacije imenica. Kao predložak za rad služe pojedinačne rečenice ili kraći tekstovi iz udžbenika ili drugi tekstovni predlošci koji se dijele na satu.

Literatura:

  1. obvezatna: Sabadoš - Sironić - Zmajlović, Grčka vježbenica, ŠK, Zagreb, 2003.

b) preporučena: Martinić-Jerčić – Matković, Prometej (udžbenik grčkog jezika za 1. i 2. godinu učenja), ŠK, Zagreb 2003; Musić – Majnarić, Gramatika grčkoga jezika, ŠK, Zagreb 2004.

Cilj: Usvajanje alfabeta, pravilno čitanje, naglašavanje i pisanje riječi iz grčkoga jezika, raspoznavanje padežnih oblika unutar pojedinih deklinacija i prevođenje jednostavnijih rečenica i kraćih tekstova s grčkoga na hrvatski jezik.


G 002
Naziv predmeta: Grčki jezik

Naziv kolegija: Grčki tečaj 2

ECTS-bodovi: 2

Kod: G 002

Jezik: hrvatski

Trajanje: 1 semestar (ljetni)

Status: obvezatni ili izborni

Oblik nastave: 2 sata seminara

Ukupno opterećenje studenata: 2 sata tjedno

Uvjeti: Grčki tečaj 1

Ispit: usmeni

Sadržaj: Obrađuje se: deklinacija pridjeva (o- i a- dekl.), slaganje imenice i atributa, imenski predikat, komparacija pridjeva i priloga, zamjenice i glavni brojevi do 10; u okviru konjugacije tumače se aktivni i medijalni indikativi prezenta, imperfekta, futura, aorista, perfekta i pluskvamperfekta glagola na –o. Kao predložak za rad služe pojedinačne rečenice ili kraći tekstovi iz udžbenika ili drugi tekstovni predlošci koji se dijele na satu.

Literatura:

  1. obvezatna: Sabadoš - Sironić - Zmajlović, Grčka vježbenica, ŠK, Zagreb, 2003.

b) preporučena: Martinić-Jerčić – Matković, Prometej (udžbenik grčkog jezika za 1. i 2. godinu učenja), ŠK, Zagreb 2003; Musić – Majnarić, Gramatika grčkoga jezika, ŠK, Zagreb 2004.

Cilj: Prepoznavanje složenijih nominalnih struktura grčkog jezika; kod obrađenih glagolskih vremena znanje oblika indikativa, a ostalih načina samo na razini prepoznavanja. Postizanje vještine uočavanja osnovnih karakteristika grčkoga teksta i stjecanje kompetencije za samostalno prevođenje jednostavnijih rečenica i kraćih tekstova s grčkoga na hrvatski jezik.
G 100
Naziv predmeta: Grčki jezik

Naziv kolegija: Grčka morfologija 1

ECTS-bodovi: 7

Kod: G 100

Jezik: hrvatski

Trajanje: 1 semestar (zimski)

Status: obvezatni predmet

Oblik nastave: 1 sat predavanja i 3 sata seminara

Ukupno opterećenje studenata: 4 sata tjedno

Uvjeti: nema

Ispit: pismeni i usmeni

Sadržaj: Tumači se i uvježbava fonologija i morfologija nominalnih tvorbi u grčkom jeziku: vrste riječi, vrste i osobitosti naglaska, deklinacija imenica, pridjeva, zamjenica i brojeva; komparacija pridjeva i priloga. Uvježbava se korektno čitanje i pisanje grčkih riječi i prepoznavanje oblika prema osnovi i nastavku, prevođenje i gramatička analiza zadanog teksta s težištem na određivanju padežnih oblika pojedinih deklinacija. Kao predložak služe propisani grčki tekstovi iz lektire i drugi tekstovni predlošci koji se dijele na satu.

Literatura:

a) obvezatna: Ksenofont, Anabaza I, 1-2, 9; Platon, Protagora 1-4, 11-12; Dukat, Z. Gramatika grčkoga jezika, ŠK, Zagreb, 2003; Senc, Stjepan, Grčko-hrvatski rječnik, Zagreb, 1988 (reprint iz 1910).

b) preporučena: Musić – Majnarić, Gramatika grčkoga jezika, ŠK, 2004; Smyth, Greek Grammar, Harvard, 1983; Kühner – Blass, Ausführliche Grammatik der griechischen Sprache, I, 1, Hannover, 1978 (reprint iz 1890); Schwyzer, E. Griechische Grammatik, (II, 1, 1 (1990); II, 1, 3 (1980); Stellenregister (1994) – München; Liddel & Scott, Greek-English Lexicon, Oxford, 1996; Bailly, A. Dictionaire Grec-français, Paris, 2000; Benseler - Kaegi, Griechisch-deutsches Wörterbuch, München, 2004; Montanari, F. Vocabolario della lingua greca, Loescher editore, 2004. Barić, E. i dr., Hrvatska gramatika, ŠK, Zagreb 2003.

Cilj: Korektno čitanje i pisanje grčkih riječi te prepoznavanje i točna analiza svih morfoloških osobitosti unutar grčkog deklinacijskog sustava; na temelju toga snalaženje u predočenom grčkom tekstu, razumijevanje sadržaja i sposobnost samostalnog prijevoda na hrvatski jezik.

G 101
Naziv predmeta: Grčki jezik

Naziv kolegija: Grčka morfologija 2

ECTS-bodovi: 7

Kod: G 101

Jezik: hrvatski

Trajanje: 1 semestar (ljetni)

Status: obvezatni predmet

Oblik nastave: 1 sat predavanja i 3 sata seminara

Ukupno opterećenje studenata: 4 sata tjedno

Uvjeti: Grčka morfologija 1

Ispit: pismeni i usmeni
Sadržaj: Tumači se i uvježbava morfologija verbalnih tvorbi u grčkom jeziku: glagolski sustav, aspekt i vrijeme, vrste glagola u grčkom jeziku (glagoli na –o, glagoli na -mi), osobitosti tvorbe osnova, glavna i sporedna vremena, aktivni i medijalni nastavci Uvježbava se prepoznavanje oblika prema osnovi i nastavku, prevođenje i gramatička analiza zadanog teksta s težištem na određivanju glagolskih oblika pojedinih konjugacija. Uvježbavanje jednostavnih konstrukcija (nominativ i akuzativ s infinitivom, genitiv apsolutni). Kao predložak služe propisani grčki tekstovi iz lektire i drugi tekstovni predlošci koji se dijele na satu.

Literatura:

a) obvezatna: Ksenofont, Uspomene o Sokratu I, 1; Platon, Gozba, 1-5: Dukat, Z. Gramatika grčkoga jezika, ŠK, Zagreb, 2003; Senc, Stjepan, Grčko-hrvatski rječnik, Zagreb, 1988 (reprint iz 1910);

b) preporučena: Musić – Majnarić, Gramatika grčkoga jezika, ŠK, 2004; Smyth, Greek Grammar, Harvard, 1983; Kühner – Blass, Ausführliche Grammatik der griechischen Sprache, I, 2, Hannover, 1978 (reprint iz 1890); Schwyzer, E. Griechische Grammatik, (II, 1, 1 (1990); II, 1, 3 (1980); Stellenregister (1994) – München; Liddell & Scott, Greek-English Lexicon, Oxford, 1996; Bailly, A. Dictionaire Grec-français, Paris, 2000; Benseler - Kaegi, Griechisch-deutsches Wörterbuch, München, 2004; Montanari, F. Vocabolario della lingua greca, Loescher editore, 2004. Barić, E. i dr., Hrvatska gramatika, ŠK, Zagreb 2003; Traut, G. Lexicon über die Formen der griechischen Verba, WBG, Darmstadt, 1986 (reprint iz 1885); Marinone, N. All the Greek Verbs, Duckworth, London 1985; Martinić-Jerčić – Salopek, Grčki glagoli, ŠK, Zagreb, 2001;

Cilj: Korektno čitanje i pisanje grčkih riječi te prepoznavanje i točna analiza svih morfoloških osobitosti unutar grčkog deklinacijskog sustava; na temelju toga snalaženje u predočenom grčkom tekstu, razumijevanje sadržaja i sposobnost samostalnog prijevoda na hrvatski jezik.
G 150
Naziv predmeta: Grčka književnost

Naziv kolegija: Grčka književnost arhajskoga i klasičnoga razdoblja

ECTS-bodovi: 5

Kod: G 150

Jezik: hrvatski

Trajanje: 1 (zimski) semestar

Status: obvezatan predmet

Oblik nastave: 2 sata predavanja, 2 sata seminara

Ukupno opterećenje studenata: 4 sata tjedno

Uvjeti: nema

Ispit: pismeni (60 minuta na kraju semestra)
Sadržaj: Pojmovno određenje grčke književnosti, periodizacija, generička raznolikost. Pregled povijesti grčke književnosti od najranijih pisanih spomenika do kraja klasičnoga razdoblja (323. pr. Kr.): epska poezija i specifičnosti usmene poezije (Homer, Heziod); rana lirika (elegija, jambografija, monodička i korska lirika, razlika između lirike u suvremenom i antičkom značenju riječi); počeci grčke proze (filozofi prirode i logografi 6. st. pr. Kr.); grčko kazalište, tragedija i komedija (Eshil, Sofoklo, Euripid; Aristofan; Aristotelova teorija o podrijetlu tih dviju vrsta); historiografija (Herodot, Tukidid); retorika i filozofija (Platon, Aristotel).

Literatura (obvezatna): Salopek, D.; Sironić, M. Grčka književnost u: Povijest svjetske književnosti 2, ur. V. Vratović, str. 7-187, Zagreb 1977; Lesky, A. Povijest grčke književnosti (prev. Z. Dukat), Zagreb 2001; Bricko, M.; Novaković, D.; Salopek, D.; Šešelj, Z.; Škiljan, D.: Leksikon antičkih autora, ur. D. Škiljan, Zagreb 1996. (obrađivani autori); Musić, A. Nacrt grčkih i rimskih starina, repr. Zagreb 2002; tekstovi koji se dijele na kolegiju uz pojedine teme
Cilj: Uvid u generički sustav rane i zrele grčke književnosti i razumijevanje uloge pojedinih književnih vrsta unutar širega društvenoga i književnopovijesnoga konteksta; usvajanje osnovnih biografskih i bibliografskih podataka o najvažnijim autorima navedenoga razdoblja.

G 151
Naziv predmeta: Grčka književnost

Naziv kolegija: Grčka književnost helenističkoga i carskoga razdoblja

ECTS-bodovi: 6

Kod: G 151

Jezik: hrvatski

Trajanje: 1 (ljetni) semestar

Status: obvezatan predmet

Oblik nastave: 1 sat predavanja, 3 sata seminara

Ukupno opterećenje studenata: 4 sata tjedno

Uvjeti: Grčka književnost arhajskoga i klasičnoga razdoblja (G 150)

Ispit: pismeni (60 minuta, na kraju semestra)

Sadržaj: Helenističko razdoblje (323-30. pr. Kr.): obilježja helenističke kulture i njezina povijesna pozadina; nova kulturna središta i "učena poezija"; uspon nove atičke komedije (Menandar) i njezin utjecaj na dramsku književnost novoga vijeka; omiljene književne vrste (elegija, epilij, epigram); Kalimahova nova poetika; bukolska poezija (Teokrit); epska poezija između tradicije i inovacije (Apolonije Rođanin). Carsko doba (30. pr. Kr.-529.): historiografija (Plutarh); prozna književnost Druge sofistike (Lukijan); epistolografija i antički roman; sudbina tradicionalnih književnih vrsta na zalazu antičke grčke književnosti. Na seminaru se upoznaju osnove grčke metrike i struktura najvažnijih klasičnih stihova i strofa na odabranim primjerima iz epske poezije i lirike.

Literatura (obvezatna): Salopek, D.; Sironić, M. Grčka književnost u: Povijest svjetske književnosti 2, ur. V. Vratović, str. 7-187, Zagreb 1977; Lesky, A. Povijest grčke književnosti (prev. Z. Dukat), Zagreb 2001; Bricko, M.; Novaković, D.; Salopek, D.; Šešelj, Z.; Škiljan, D.: Leksikon antičkih autora, ur. D. Škiljan, Zagreb 1996. (obrađivani autori); Majnarić, N. Grčka metrika, Zagreb 1948; tekstovi koji se dijele na kolegiju uz pojedine teme
Cilj: Uvid u značenje književnopovijesne mijene žanrovskih obilježja naslijeđenih književnih vrsta i razumijevanje širega društvenoga i književnopovijesnoga konteksta tih procesa; usvajanje temeljnih biografskih i bibliografskih podataka o najvažnijim autorima od 323. pr. Kr. do 529.; raspoznavanje najvažnijih metričkih oblika grčke poezije.
G 200
Naziv predmeta: Grčki jezik

Naziv kolegija: Grčka sintaksa 1

ECTS-bodovi: 7

Kod: G 200

Jezik: hrvatski

Trajanje: 1 semestar (zimski)

Status: obvezatni predmet

Oblik nastave: 1 sat predavanja i 3 sata seminara

Ukupno opterećenje studenata: 4 sata tjedno

Uvjeti: Grčka morfologija 2

Ispit: pismeni i usmeni
Sadržaj: Tumači se i uvježbava sintaksa člana i padeža u grčkom jeziku te sintaktička značenja participa i infinitiva: upotreba i izostanak člana, funkcija padeža kao objekta i kao adverbijalne oznake; usporedba sintaktičkih osobina padeža u grčkom i hrvatskom jeziku; vrste participa prema značenju, njihovi ekvivalenti u hrvatskom i mogući oblici prevođenja. Kao predložak služe propisani grčki tekstovi iz lektire i drugi tekstovni predlošci koji se dijele na satu.

Literatura:

a) obvezatna: Herodot, Povijest VIII, 1-50; Dukat, Z. Gramatika grčkoga jezika, ŠK, Zagreb, 2003; Senc, Stjepan, Grčko-hrvatski rječnik, Zagreb, 1988 (reprint iz 1910);

b) preporučena: Musić – Majnarić, Gramatika grčkoga jezika, ŠK, 2004; Smyth, Greek Grammar, Harvard, 1983; Kühner – Blass, Ausführliche Grammatik der griechischen Sprache, II, 1, Hannover, 1978 (reprint iz 1890); Schwyzer, E. Griechische Grammatik, (II, 1, 2 (1988); II, 1, 3 (1980); Stellenregister (1994) – München; Liddell & Scott, Greek-English Lexicon, Oxford, 1996; Bailly, A. Dictionaire Grec-français, Paris, 2000; Benseler - Kaegi, Griechisch-deutsches Wörterbuch, München, 2004; Montanari, F. Vocabolario della lingua greca, Loescher editore, 2004. Barić, E. i dr., Hrvatska gramatika, ŠK, Zagreb 2003; Traut, G. Lexicon über die Formen der griechischen Verba, WBG, Darmstadt, 1986 (reprint iz 1885); Marinone, N. All the Greek Verbs, Duckworth, London 1985; Martinić-Jerčić – Salopek, Grčki glagoli, ŠK, Zagreb, 2001; Menge, H. Repetitorium der griechischen Syntax, WBG, Darmstadt, 1978.

Cilj: Prepoznavanje i analiza obrađenih sintaktičkih odnosa u grčkom jeziku te iznalaženje ekvivalentnih iskaza u hrvatskom jeziku; uočavanje funkcije člana u odnosu na hrvatski jezik koji ga nema; uočavanje sličnosti i razlika u sintaksi padeža između grč. i hrv. jezika; na temelju toga snalaženje u predočenom grčkom tekstu, razumijevanje sadržaja i sposobnost samostalnog prijevoda na hrvatski jezik.
G 201
Naziv predmeta: Grčki jezik

Naziv kolegija: Grčka sintaksa 2

ECTS-bodovi: 7

Kod: G 201

Jezik: hrvatski

Trajanje: 1 semestar (ljetni)

Status: obvezatni predmet

Oblik nastave: 1 sat predavanja i 3 sata seminara

Ukupno opterećenje studenata: 4 sata tjedno

Uvjeti: Grčka sintaksa 1

Ispit: pismeni i usmeni
Sadržaj: Tumači se i uvježbava sintaksa glagolskih načina i vremena: značenje i upotreba glagolskih načina u nezavisnim i zavisnim rečenicama; značenje vremena; obrađuje se ustrojstvo rečenice, kongruencija, te sintaksa zavisno složenih rečenica. Kao predložak služe propisani grčki tekstovi iz lektire i drugi tekstovni predlošci koji se dijele na satu.

Literatura:

a) obvezatna: Homer, Ilijada 1; Odiseja 9; Dukat, Z. Gramatika grčkoga jezika, ŠK, Zagreb, 2003; Senc, Stjepan, Grčko-hrvatski rječnik, Zagreb, 1988 (reprint iz 1910);

b) preporučena: Musić – Majnarić, Gramatika grčkoga jezika, ŠK, 2004; Katičić, Radoslav, Sintaksa hrvatskoga književnog jezika, Zagreb, 1986; Smyth, Greek Grammar, Harvard, 1983; Kühner – Blass, Ausführliche Grammatik der griechischen Sprache, II, 2, Hannover, 1978 (reprint iz 1890); Schwyzer, E. Griechische Grammatik, II, 1, 2 (1988); 1, 3 (1980); Stellenregister (1994), München; Liddell & Scott, Greek-English Lexicon, Oxford, 1996; Bailly, A. Dictionaire Grec-français, Paris, 2000; Benseler - Kaegi, Griechisch-deutsches Wörterbuch, München, 2004; Barić, E. i dr., Hrvatska gramatika, ŠK, Zagreb 2003; Menge, H. Repetitorium der griechischen Syntax, WBG, Darmstadt, 1978.

Cilj: Prepoznavanje i analiza obrađenih sintaktičkih odnosa u grčkom jeziku te iznalaženje ekvivalentnih iskaza u hrvatskom jeziku; uočavanje značenja grčkih glagolskih načina u odnosu na hrvatske; uočavanje osobitosti u odnosu grčkih i hrvatskih zavisnih rečenica; na temelju toga snalaženje u predočenom grčkom tekstu, razumijevanje sadržaja i sposobnost samostalnog prijevoda na hrvatski jezik.
G 211
Naziv predmeta: Grčki jezik

Naziv kolegija: Prijevodni seminar

ECTS-bodovi: 4

Kod: G 211

Jezik: hrvatski

Trajanje: 1 semestar (ljetni)

Status: izborni predmet

Oblik nastave: 2 sata seminara

Ukupno opterećenje studenata: 6 sati tjedno

Uvjeti: Grčka morfologija 2

Ispit: pismeni
Sadržaj: Studenti na odabranim tekstovima grčkih autora analiziraju načine i mogućnosti prevođenja s grčkoga na hrvatski jezik. Gramatičkoj analizi poklanja se onoliko pažnje koliko je dovoljno za razumijevanje teksta, te se nastoji više pozornosti posvetiti što prikladnijem prenošenju grčkoga predloška u hrvatski jezični izraz. Prolaskom kroz veći dio teksta nastoji se postići cjelovitiji uvid u književno djelo pojedinog autora.
Literatura:

a) obvezatna: 1 prozni i 1 pjesnički tekst (odabrani iz autora iz lektire na I i II godini, ili neki drugi odabrani tekst); Dukat, Z. Gramatika grčkoga jezika, ŠK, Zagreb, 2003; Senc, Stjepan, Grčko-hrvatski rječnik, Zagreb, 1988 (reprint iz 1910).

b) preporučena: Musić – Majnarić, Gramatika grčkoga jezika, ŠK, 2004; Smyth, Greek Grammar, Harvard, 1983; Liddell & Scott, Greek-English Lexicon, Oxford, 1996; Bailly, A. Dictionaire Grec-français, Paris, 2000; Benseler - Kaegi, Griechisch-deutsches Wörterbuch, München, 2004; Barić, E. i dr., Hrvatska gramatika, ŠK, Zagreb 2003.

Cilj: Stjecanje sposobnosti dubljeg ulaženja u jezične i stilske osobitosti grčkoga jezika te razvijanje sposobnosti samostalnog prevođenja grčkoga teksta, koje će biti primjereno hrvatskim jezičnim normama.

G 220

Naziv predmeta: Povijest grčkog jezika

Naziv kolegija: Helenistički grčki

ECTS-bodovi: 4

Kod: G 220

Jezik: hrvatski

Trajanje: 1 semestar (zimski)

Status: obvezatni predmet

Oblik nastave: 1 sat predavanja i 2 sata seminara

Ukupno opterećenje studenata: 3 sata tjedno

Uvjeti: Grčka morfologija 2

Ispit: pismeni i usmeni

Sadržaj: Na kolegiju se uvodno raspravlja o raznim pokušajima periodizacije vanjske (sociolingvističke) povijesti grčkoga jezika; zatim se kontrastivno prikazuju razvojni otkloni jezičnoga helenizma, pogotovu svetopisamskoga, od stanja u klasičnome razdoblju. Pri tom se podatci iz literature nastoje što iscrpnije dokumentirati iščitavanjem i raščlanbom što pomnijega izbora primjera iz glavnih pisaca te starozavjetnih i novozavjetnih zapisa.

Literatura:

  1. obvezatna: Palmer, L. The Greek Language, Oxford 1980; odabrani ulomci iz Staroga i Novoga zavjeta

b) preporučena: Meillet, A. Aperçu d' une histoire de la langue grecque, Paris 71975; Thumb, A. Die griechische Sprache im Zeitalter des Hellenismus, Strassburg 1974 (ponovljeno 1. izd. iz 1901); Debrunner, A. - Scherer, A. Storia della lingua greca. Vol.II: Il greco postclassico, Napoli 1969.

Yüklə 0,65 Mb.

Dostları ilə paylaş:
1   2   3   4   5   6   7   8   9   ...   16




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©genderi.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə