Sveučilište u Zagrebu

Cilj: Razumijevanje književopovijesnoga razvoja žanra i njegovih konvencija unutar širega društvenoga i književnopovijesnoga konteksta; kompetentno vrednovanje značenja književnopovijesne mijene generičkih obilježja te književne vrste; razumijevanje razlike između grčke, rimske i novovjekovne komedije; upoznavanje najvažnijih djela klasika komedije, Menandra i Aristofana.

G 300
Naziv predmeta: Novogrčki jezik

Naziv kolegija: Novogrčki jezik 1

ECTS-bodovi: 6

Kod: G 300

Jezik: hrvatski

Trajanje: 1 semestar (ljetni)

Status: obvezatni

Oblik nastave: 1 sat predavanja, 3 sata seminara

Ukupno opterećenje studenata: 4 sata tjedno

Uvjeti: Grčka sintaksa 2

Ispit: pismeni (2 x 45 minuta) i usmeni
Sadržaj: Stjecanje temeljnih znanja iz fonologije, morfologije i sintakse novogrčkoga jezika te njihova primjena u konverzaciji; razvijanje sposobnosti dijakronijskog pristupa jeziku putem stalnih osvrtanja na minule epohe grčkoga (posebno na starogrčki); čitanje probranih ulomaka klasika novogrčke književnosti; upoznavanje sa suvremenom grčkom kulturom, a osobito s problematikom jezične politike (diglosija).

Literatura:

1. 
   obvezatna: Nea ellinika ja klasikous filologous, Panepistimio Kritis & Panepistimio tis horas ton Vaskon, Nefeli, Atena 1999; Nea ellinika ja arharious; Panepistimio Kritis, Nefeli, Atena 1997.
   
2. 
   dopunska: Manolis Triandafilidis, Neoelliniki grammatiki, Organismos ekdoseos didaktikon biblion, Atena 2002; Froso Arvanitaki & Lelia Padeloglou, Akou na dis, Deltos, Atena 1998; D.N. Stavropoulos & A.S. Hornby, Oxford English-Greek learner's dictionary, Oxford University Press 1998; D.N. Stavropoulos, Oxford Greek-English learner's dictionary, Oxford University Press 1988.
   

Cilj: Ovladavanje temeljnim jezičnim vještinama na novogrčkom; samostalno prevođenje jednostavnijih tekstova s novogrčkoga na hrvatski; obaviještenost o glavnim crtama novogrčke jezične, književne i kulturne povijesti.
G 301
Naziv predmeta: Novogrčki jezik

Naziv kolegija: Novogrčki jezik 2

ECTS-bodovi: 6

Kod: G 301

Jezik: hrvatski

Trajanje: 1 semestar (zimski)

Status: obvezatni

Oblik nastave: 1 sat predavanja, 3 sata seminara

Ukupno opterećenje studenata: 4 sata tjedno

Uvjeti: Novogrčki jezik 1

Ispit: pismeni (2 x 45 minuta) i usmeni
Sadržaj: Ponavljanje i proširivanje temeljnih znanja iz fonologije, morfologije i sintakse novogrčkoga jezika te njihova primjena u konverzaciji; pružanje uvida u recepciju kulturnog naslijeđa antičke Grčke i Bizantskoga Carstva i nastanak modernizma u grčkoj književnosti; čitanje zahtjevnijih djela novogrčke književnosti, upoznavanje s ključnim djelima grčke kinematografije te praćenje tiska.
Literatura:

3. 
   obvezatna: Nea ellinika ja klasikous filologous, Panepistimio Kritis & Panepistimio tis horas ton Vaskon, Nefeli, Atena 1999; Nea ellinika ja arharious; Panepistimio Kritis, Nefeli, Atena 1997.
   
4. 
   dopunska: Manolis Triandafilidis, Neoelliniki grammatiki, Organismos ekdoseos didaktikon biblion, Atena 2002; Froso Arvanitaki & Lelia Padeloglou, Akou na dis, Deltos, Atena 1998; D.N. Stavropoulos & A.S. Hornby, Oxford English-Greek learner's dictionary, Oxford University Press 1998; D.N. Stavropoulos, Oxford Greek-English learner's dictionary, Oxford University Press 1988.
   

Cilj: Sposobnost prepoznavanja i analize svih novogrčkih gramatičkih oblika te vođenje tečne konverzacije; razvijanje svijesti o tromilenijskom grčkom jezičnopovijesnom i kulturnom kontinuitetu te o njegovim implikacijama na suvremeno grčko društvo; samostalno praćenje recentne grčke književne, filmske te svekolike kulturne produkcije.

G 420
Naziv predmeta: Povijest grčkog jezika

Naziv kolegija: Veze među grčkim rečenicama: parataksa i hipotaksa

ECTS-bodovi: 4

Kod: G 420

Jezik: hrvatski

Trajanje: 1 semestar (ljetni)

Status: izborni predmet

Oblik nastave: 1 sat predavanja i 2 sata seminara

Ukupno opterećenje studenata: 3 sata tjedno

Uvjeti: Helenistički grčki

Ispit: pismeni i usmeni
Sadržaj: Polazi se od supostavljanja različito povezivanih rečeničnih naniza, od asindetskih s posve implicitnom, formalno neizraženom vezom, do onih sindetskih i polisindetskih, u kojima se rečenice pomoću veznih riječi stapaju u diskurz sastavljen od rečenica s raznim stupnjevima međuzavisnosti; potom se postupno i na prikladnim primjerima nastoji ukazivati na raznolikost međurečenih riječi: anaforične i kataforične zamjenice te od njih izvedeni zamjenički prilozi; čestice koje postupno gube pojačajnu ili isticajnu ulogu preuzimljući ulogu nadoveznih riječi unutar nezavisno složenih rečenica; podredne, hipotaktične vezne riječi, ponajprije relativ, relativna zamjenica kao vezna riječ relativne rečenice, nastala značenjskom konverzijom od ie. anaforične zamjenice. Na seminaru se analiziraju rečenice različite dužine i načina složenosti; nezavisno i zavisno složene rečenice svode se, radi vježbe, na jezgrene (proste i proste proširene ) rečenice i obratno, kako bi im se odvagnula čestota i strategija njihove stilske primjene. Uočavaju se vrste i utvrđuje postanje veznih riječi, uz nastojanje da se prepoznaju mogući razvojni pomaci u njihovoj uporabi.
Literatura:

11. 
    obvezatna: Sihler, A. I. A New Comparative Grammar of Greek and Latin, N.York-Oxford : OPU 199; Meillet-J.Vendryes, A. Traité de grammaire comparée des langues classiques, Paris ³1963.: seminarski prijevod na hrvatski onih dijelova knjige koji se bave oblikotvorjem i sintaktičnom porabom; odabrani ulomci iz klasičnih i helenističkih pisaca.
    

b) preporučena: P. Chantraine, Grammaire homérique, Paris ³1957; H. Rix, Historische griechische Grammatik. Laut- und Formenlehre, 2. korr. Aufl. Darmstadt 1992; Basile, N. Sintassi storica del greco antico, Bari 2001; Skok, P. Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, knj. I.-IV, Zagreb 1971-4; Gluhak, A. Hrvatski Etimološki rječnik, Zagreb 1993; Frisk, H. Griechisches etymologisches Woerterbuch. 3Bde, Heidelberg 1960-1972; P.Chantraine, Dictionnaire étymologique de la langue grecque. Histoire des mots, Paris 1968. i d.; Denniston, J. D. Greek Prose Style, Oxford 1952; Denniston, J. D. Greek Particles, ² Oxford 1952.

Cilj: Olakšati razumijevanje rečeničnih sastava te postići bolji nadzor njihova točna prevođenja. Podrobna prouka složenijih rečeničnih sastava može imati i spoznajnu vrijednost: etimologija, naime, veznih riječi i usporedba raznih načina povezivanja rečeničnih sklopova gjekad otvaraju i nešto diakronijske perspektive.