Sveučilište u Zagrebu

Cilj: Dopuniti znanja o klasičnom grčkom, uputiti u glavna razlikovna obilježja helenističkoga grčkog jezika naprama klasičnom grčkom, upoznati ih s temeljnim podatcima o vanjskoj i unutrašnjoj povijesti toga razvojnojezičnog razdoblja; navikavati polaznike na samostalan rad i uporabu priručnika, uvježbati ih u prepoznavanju odnosno obrazlaganju helenističkih razvojnih otklona od klasičnih jezičnih uzora.

G 221
Naziv predmeta: Povijest grčkog jezika

Naziv kolegija: Poraba grčkih glagolnih imena

ECTS-bodovi: 4

Kod: G 221

Jezik: hrvatski

Trajanje: 1 semestar (ljetni)

Status: obvezatni predmet

Oblik nastave: 1 sat predavanja i 2 sata seminara

Ukupno opterećenje studenata: 3 sata tjedno

Uvjeti: Helenistički grčki

Ispit: pismeni i usmeni

Sadržaj: Uvodno upoznavanje s polaznom literaturom o morfosintaksi glagolnih imena, i s neophodnim metodologijskim i teorijskim pojmovljem diakronijskoga jezičnoga opisa na razini morfologije i sintakse; iscrpno uspoređivanje uporabe participskih i infinitivnih sklopova u primjerima iz raznih povijesnih razdoblja grčkoga jezika, od homerskih spjevova do kasnohelenističkih zapisa, kako bi se prepoznali i razjasnili susljedni razvojni pomaci, uvijek polazeći od predmnijevanoga indoeuropskog odnosno pragrčkog postanja rečenih sklopova. Na seminaru se s gramatičkoga i s jezičnopovijesnoga gledišta tumače starogrčki glasovi, oblici i sintaktička obilježja u odabranim ulomcima iz Polibijeva povijesnoga djela, uz istodobno što jače naslanjanje na odgovarajuće pojave u drugim indoeuropskim jezicima, osobito u latinskom i hrvatskom.

Literatura:

4. 
   obvezatna: Sihler, A. I. A New Comparative Grammar of Greek and Latin, N.York-Oxford : OPU 199; Meillet-J.Vendryes, A. Traité de grammaire comparée des langues classiques, Paris ³1963.: seminarski prijevod na hrvatski onih dijelova knjige koji se bave oblikotvorjem i sintaktičnom porabom; odabrani ulomci iz Polibija.
   

b) preporučena: P. Chantraine, Grammaire homérique, Paris ³1957; H. Rix, Historische griechische Grammatik. Laut- und Formenlehre, 2. korr. Aufl. Darmstadt 1992; Basile, N. Sintassi storica del greco antico, Bari 2001; Skok, P. Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, knj. I.-IV, Zagreb 1971-4; Gluhak, A. Hrvatski Etimološki rječnik, Zagreb 1993; Frisk, H. Griechisches etymologisches Woerterbuch. 3 Bde, Heidelberg 1960-1972; P.Chantraine, Dictionnaire étymologique de la langue grecque. Histoire des mots, Paris 1968. i d.

Cilj: Upoznavanje najvažnijih pojava u morfosintaksi ukupnoga starogrčkoga glagolno-imenskoga sustava, bolje razumijevanje izražajnih tančina jezično i sadržajno najmjerodavnijih tekstova iz klasičnoga razdoblja; navikavanje na samostalan rad i uporabu priručnika.
G 320
Naziv predmeta: Povijest grčkog jezika

Naziv kolegija: Grčki rečenični period klasičnoga i poklasičnoga razdoblja

ECTS-bodovi: 6

Kod: G 320

Jezik: hrvatski

Trajanje: 1 semestar (zimski)

Status: obvezatni predmet

Oblik nastave: 1 sat predavanja, 2 sata seminara i 1 sat vježbi

Ukupno opterećenje studenata: 8 sati tjedno

Uvjeti: Poraba grčkih glagolnih imena

Ispit: pismeni i usmeni
Sadržaj: Kolegij se bavi tzv. vodoravnim i okomitim sintaktičnim ustrojem grč. višestruko složene rečenice odn. perioda; pod onim prvim razumijeva se spoj dviju ili više rečenica koje se domeću jedne do drugih u parataktičnu dogledu, pod drugim pak isto takvu dometnutost rečenica u hipotaktičnu, okomitu dogledu. Za potrebu takva raščlanjivanja uvodno se iznose i na hrvatskim primjerima pojašnjuju općelingvistički pojmovi poput 'jezgrene rečenice', 'diskurz', 'analitička dekonstrukcija-rekonstrukcija perioda', i dr. Najpoznatiji primjeri grčkoga rečeničnoga perioda s osobitim stilskim ili retoričnim úlogom (na pr. uvodni rečenični sklop u Herodotovoj, Tukididovoj i Polibijevoj povijesti te u Poslanici Rimljanima) podvrgavaju se analitičkoj razgradnji (dekonstrukciji) na same jezgrene rečenice, uz prepoznavanje, etimološko razjašnjanje i izostavljanje svega što je vezni sastojak; zatim se uz ponovno uvrštavanje svega izostavljenoga, ponovno vraćaju u prvotni oblik (rekonstrukcija).
Literatura:

5. 
   obvezatna: Sihler, A. I. A New Comparative Grammar of Greek and Latin, N.York-Oxford : OPU 199; Meillet-J.Vendryes, A. Traité de grammaire comparée des langues classiques, Paris ³1963.: seminarski prijevod na hrvatski onih dijelova knjige koji se bave oblikotvorjem i sintaktičnom porabom; odabrani ulomci iz Herodota, Tukidida, Polibija i Poslanice Rimljanima.
   

b) preporučena: P. Chantraine, Grammaire homérique, Paris ³1957; H. Rix, Historische griechische Grammatik. Laut- und Formenlehre, 2. korr. Aufl. Darmstadt 1992; Basile, N. Sintassi storica del greco antico, Bari 2001; Skok, P. Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, knj. I.-IV, Zagreb 1971-4; Gluhak, A. Hrvatski Etimološki rječnik, Zagreb 1993; Frisk, H. Griechisches etymologisches Woerterbuch. 3Bde, Heidelberg 1960-1972; P.Chantraine, Dictionnaire étymologique de la langue grecque. Histoire des mots, Paris 1968. i d.; Denniston, J. D. Greek Prose Style, Oxford 1952; Denniston, J. D. Greek Particles, ² Oxford 1952.

Cilj: Što zornije pojasniti zamršenu strukturu grčkoga rečeničkoga perioda iz klasičnoga i poklasičnoga razdoblja, kao i sve tančine njegove stilske i retorične uporabe; uvježbati analitičke postupke kako bi se mogla pravo razumijevati i mjerodavno tumačiti i ona mjesta u grčkih pisaca u kojih je rečenična sintaksa dosegla krajnji razvojni domet svoje zamršenosti.


G 350/450
Naziv predmeta: Grčka književnost

Naziv kolegija: Grčka epska poezija

ECTS-bodovi: 6

Kod: G 350/450

Jezik: hrvatski

Trajanje: 1 semestar (zimski)

Status: obvezatni predmet

Oblik nastave: 1 sat predavanja, 3 sata seminara

Ukupno opterećenje studenata: 4 sata tjedno

Uvjeti: Grčka sintaksa 2, Grčka književnost helenizma i carskoga doba

Ispit: pismeni (2 x 45 minuta) i usmeni
Sadržaj: Na kolegiju se proučava grčka epska poezija, slijedeći njezin kronološki tijek od Homera do Nona, posvećujući posebnu pozornost trajnome i presudnome utjecaju antičke epske književnosti na potonju zapadnoeuropsku književnost. Prevode se i interpretiraju odabrani ulomci iz Homera, Hezioda i Apolonija Rođanina, te raspravljaju i analiziraju relevantni suvremeni prilozi interpretaciji antičkoga epa. Na temelju samostalnoga istraživanja, uz primjeren nastavnikov nadzor, studenti tijekom semestra prezentiraju najprije usmeno, a potom u pisanu obliku, originalan seminarski rad koji obrađuje neki od važnih aspekata ove književne vrste.
Literatura:

6. 
   obvezatna: odabrani ulomci iz Homera, Hezioda i Apolonija Rođanina: bilo koje izdanje izvornika /npr. CD-ROM TLG e/; tekstovi podijeljeni na kolegiju; dva naslova iz popisa dopunske literature
   
7. 
   dopunska: Dukat, Z. Homersko pitanje, Zagreb 1987; Foley, J. M. The Theory of Oral Composition. History and Methodology. Bloomington & Indianapolis 1988; Parry, A. The Making of Homeric Verse, Oxford 1971; Schein, S. L. Smrtni junak. Uvod u Homerovu Ilijadu (prev. Z. Dukat), Zagreb 1989; Hunter, R. L. The Argonautica of Apollonius Rhodius, Cambridge 1993; Latacz, J. (ur.) Homer: Die Dichtung und ihre Deutung, Darmstadt 1991; Latacz, J. (ur.) Homer: Tradition und Neuerung, Darmstadt 1979; Morris, I. & Powell, B. (ur.) A New Companion to Homer, New York 1997; Nagy, G. Poetry as Performance, Cambridge 1996; Whitman, C. H. Homer and the Heroic Tradition, Cambridge, Mass. 1958; Ziegler, K. Das hellenistische Epos, Leipzig ²1966.