Sveučilište u Zagrebu

Cilj: Razumijevanje pojma "epske poezije" u kontekstu antičke književnosti i razlike između usmene i pisane poezije; upoznavanje antičkoga epa i njegovih generičkih konvencija na temelju čitanja primarnih tekstova; poznavanje i razumijevanje promjena koje je ta književna vrsta doživjela u antici, te njezina utjecaja na potonju zapadnoeuropsku književnost.

G 351/451
Naziv predmeta: Grčka književnost

Naziv kolegija: Grčki epigram

ECTS-bodovi: 6

Kod: G 351/451

Jezik: hrvatski

Trajanje: 1 semestar (ljetni)

Status: obvezatni predmet

Oblik nastave: 1 sat predavanja, 3 sata seminara

Ukupno opterećenje studenata: 4 sata tjedno

Uvjeti: Grčka sintaksa 2, Grčka književnost helenizma i carskoga doba

Ispit: pismeni (2 x 45 minuta) i usmeni
Sadržaj: Na kolegiju se proučava povijest grčke epigramatske poezije od klasičnoga do carskoga doba, te njezin utjecaj na potonju zapadnoeuropsku književnost. Na primjerima djela znamenitih grčkih epigramatičara očuvanih u Grčkoj antologiji (Kalimah, Leonida, Asklepijad, Argentarije, Meleagar, Filodem, Palada itd.) studenti se upoznaju s povijesnim razvojem žanra i njegovih konvencija, te njegovim odjecima u poeziji novoga vijeka. Raspravljaju se i analiziraju relevantni suvremeni prilozi interpretaciji antičkog epigrama. Na temelju samostalnoga istraživanja, uz primjeren nastavnikov nadzor, studenti tijekom semestra prezentiraju najprije usmeno, a potom u pisanu obliku, originalan seminarski rad koji obrađuje neki od aspekata antičke epigramatske produkcije.
Literatura:

8. 
   obvezatna: odabrani ulomci iz Grčke antologije: bilo koje izdanje izvornika /npr. CD-ROM TLG e/; tekstovi podijeljeni na kolegiju; dva naslova iz popisa dopunske literature
   
9. 
   dopunska: Bing, P. The Well-Read Muse. Present and Past in Callimachus and the Hellenistic Poets, Göttingen 1988; Gutzwiller, K. J. Poetic Garlands. Hellenistic Epigrams in Context, Berkeley 1998; Häusle, H. Einfache und frühe Formen des griechischen Epigramms, Innsbruck 1979; Hutchinson, G. O. Hellenistic Poetry, Oxford 1988; Körte, A. & Händel, P. Die hellenistische Dichtung, Stuttgart 1960; Lausberg, Marion. Das Einzeldistichon. Studien zum antiken Epigramm, München 1982; Reitzenstein, R. Epigramm und Skolion, Giessen 1893; Wilamowitz-Moellendorff, U. v. Hellenistische Dichtung in der Zeit des Kallimachos I-II, Berlin 1924.
   

Cilj: Razumijevanje mjesta pojedinačnih epigrama u kontekstu razvoja žanra i njegovih konvencija, te uloge epigramatske književnosti unutar širega društvenoga i književnopovijesnoga konteksta; kompetentno vrednovanje značenje književnopovijesne mijene generičkih obilježja te književne vrste; razumijevanje razlike između grčkog, rimskog i novovjekovnog epigrama.

G 352/452
Naziv predmeta: Grčka književnost

Naziv kolegija: Grčka tragedija

ECTS-bodovi: 6

Kod: G 352/452

Jezik: hrvatski

Trajanje: 1 semestar (zimski)

Status: obvezatni predmet

Oblik nastave: 1 sat predavanja, 3 sata seminara

Ukupno opterećenje studenata: 4 sata tjedno

Uvjeti: Grčka sintaksa 2, Grčka književnost helenizma i carskoga doba

Ispit: pismeni (2 x 45 minuta) i usmeni
Sadržaj: Na kolegiju se proučava razvoj grčke tragedije od njezinih začetaka do helenizma i tzv. "tragičke plejade", njezina generička obilježja te utjecaj na potonju zapadnoeuropsku dramsku književnost; razmatraju se antičke i suvremene teorije o podrijetlu tragedije, kao i moguće interpretacije pojma "tragično". Na odabranim ulomcima iz tragedija Eshila, Sofokla i Euripida studenti se upoznaju s djelima tih klasika, te s povijesnim mijenama žanra i njegovih konvencija. Na temelju samostalnoga istraživanja, uz primjeren nastavnikov nadzor, studenti tijekom semestra prezentiraju najprije usmeno, a potom u pisanu obliku, originalan seminarski rad koji obrađuje neki od aspekata antičkoga tragičkoga kazališta.
Literatura:

10. 
    obvezatna: odabrani ulomci iz Eshilova Agamemnona, Sofoklova Kralja Edipa i Euripidove Medeje: bilo koje izdanje izvornika /npr. CD-ROM TLG e/; tekstovi podijeljeni na kolegiju; dva naslova iz popisa dopunske literature
    

b) dopunska: Easterling, P.E. (ed.) The Cambridge Companion to Greek Tragedy, Cambridge 1997; Fritz, K. von. Antike und moderne Tragödie, Berlin 1962; Kitto, H. D. F. Greek Tragedy. A Literary Study, London ³1961; Lesky, A. Die griechische Tragödie, Stuttgart 1968; Meier, C. Die politische Kunst der griechischen Tragödie, München 1988; Pickard-Cambridge, A. Dithyramb, Tragedy and Comedy, Oxford ²1962; Stanford, W. B. Greek Tragedy and the Emotions. An Introductory Study, London etc. 1983; Stojanović, Z. (ed.) Teorija tragedije, Beograd 1984; Taplin, O. Greek Tragedy in Action, Oxford 1978; Winkler, J. J. & Zeitlin, F. (edd.) Nothing to do with Dionysos? Athenian Drama in its Social Context. Princeton 1990.

Cilj: Upoznavanje strukture klasične grčke tragedije; razumijevanje književopovijesnoga razvoja žanra i njegovih konvencija unutar širega društvenoga i književnopovijesnoga konteksta; kompetentno vrednovanje značenja književnopovijesne mijene generičkih obilježja te književne vrste; razumijevanje razlike između grčke, rimske i novovjekovne tragedije, te antičkoga i modernoga poimanja tragičnog; upoznavanje najvažnijih djela klasika komedije, Eshila, Sofokla i Euripida.

G 353/453
Naziv predmeta: Grčka književnost

Naziv kolegija: Grčka komedija

ECTS-bodovi: 6

Kod: G 353/453

Jezik: hrvatski

Trajanje: 1 semestar (ljetni)

Status: obvezatni predmet

Oblik nastave: 1 sat predavanja, 3 sata seminara

Ukupno opterećenje studenata: 4 sata tjedno

Uvjeti: Grčka sintaksa 2, Grčka književnost helenizma i carskoga doba

Ispit: pismeni (2 x 45 minuta) i usmeni
Sadržaj: Na kolegiju se proučava razvoj grčke komedije od njezinih početaka, preko stare i srednje do nove atičke komedije, te njezin utjecaj na potonju zapadnoeuropsku dramsku književnost. Na odabranim ulomcima iz komedija Aristofana i Menandra studenti se upoznaju s povijesnim mijenama žanra i njegovih konvencija, kao i s antičkim teorijama o komediji i komičnome. Raspravljaju se i analiziraju relevantni suvremeni prilozi interpretaciji grčke komedije. Na temelju samostalnoga istraživanja, uz primjeren nastavnikov nadzor, studenti tijekom semestra prezentiraju najprije usmeno, a potom u pisanu obliku, originalan seminarski rad koji obrađuje neki od aspekata antičkoga komičkoga kazališta.
Literatura:

1. 
   obvezatna: odabrani ulomci iz Grčke antologije: bilo koje izdanje izvornika /npr. CD-ROM TLG e/; tekstovi podijeljeni na kolegiju; dva naslova iz popisa dopunske literature
   

b) dopunska: Bricko, M. Menandar, zagubljeni klasik, Zagreb, 2003; Dearden, C. W. The Stage of Aristophanes, London 1976; Dover, K. J. Aristophanic Comedy, London 1972; Hubbard, T. K. The Mask of Comedy. Aristophanes and the Intertextual Parabasis. Ithaca & London 1991; Hunter, R. L. The New Comedy of Greece and Rome, Cambridge 1985; Möllendorff, P. v. Grundlagen einer Ästhetik der Alten Komödie. Untersuchungen zu Aristophanes und Michail Bachtin, Tübingen 1995; Norwood, G. Greek Comedy. London 1931; Pickard-Cambridge, A. W. Dithyramb, Tragedy and Comedy (rev. T. B. L. Webster), Oxford ²1962 (¹1927); Rau, P. Paratragodia. Untersuchung einer komischen Form des Aristophanes, München 1967: Sandbach, F. H. The Comic Theatre of Greece and Rome, London 1977; Whitman, C. H. Aristophanes and the Comic Hero, Cambridge, Mass. 1964; Zimmermann, B. Die griechische Komödie, Düsseldorf & Zürich 1998.