Sveučilište u Zagrebu

Cilj: Upoznavanje s osobitostima razdoblja Druge sofistike i žanrovskom raznolikošću tadašnje prozne književne produkcije; razumijevanje njegova mjesta unutar širega društvenoga i književnopovijesnoga konteksta; uočavanje središnje uloge retorike u antičkom obrazovnom sustavu; proširivanje leksičkoga i stilističkoga uvida u grčku prozu.

G 530
Naziv predmeta: Povijest klasične filologije

Naziv kolegija: Povijest grčke filologije

ECTS-bodovi: 6

Kod: G 530

Jezik: hrvatski

Trajanje: 1 semestar (zimski)

Status: izborni predmet

Oblik nastave: 1 sat predavanja, 2 sata seminara

Ukupno opterećenje studenata: 3 sata tjedno

Uvjeti: završen preddiplomski studij

Ispit: pismeni (2 x 45 minuta) i usmeni
Sadržaj: Kolegij nudi pregled povijesti klasične grčke filologije, pri čemu se posebna pozornost posvećuje antičkom razdoblju, u kojemu su postavljeni njezini temelji: racionalistička kritika Homera i alegorijska interpretacija kao odgovor na nju (Ksenofan, Teagen); začeci lingvistike i filologije: sofisti, Platon i Aristotel; procvat filologije u Aleksandriji: Zenodot, Kalimah, Eratosten, Aristofan iz Bizanta, Aristarh, njihovi nasljednici; Muzej i knjižnica; pergamska škola; kritičko izdanje u antici; papirus i prijelaz na pergamentski kodeks; bizantski filolozi; filologija u novom vijeku: moderno kritičko izdanje i kritika teksta; papirologija, paleografija, najutjecajniji novovjekovni filolozi i njihov doprinos.
Literatura:

14. 
    obvezatna: Pfeiffer, R., History of Classical Scholarship from the Beginnings to the End of the Hellenistic Age, Oxford 1968; Reynolds, L.D. & Wilson, N.G., Scribes and Scholars, Oxford ³1991; Wilamowitz-Moellendorff, U. von, History of Classical Scholarship, London 1982.
    

b) dopunska: Calder, W. M., Men in their Books: Studies in the Modern History of Classical Scholarship, Hildesheim, 1998; Canfora, L., The Vanished Library (prev. M. Ryle), Berkeley 1990; Kenney, E.J., The Classical Text: Aspects of Editing in the Age of the Printed Book, Berkeley 1974; Maas, P. Textual Criticism (prev. B. Flower), Oxford 1958; Pfeiffer, R., History of Classical Scholarship from 1300 to 1850, Oxford 1976; Pöhlmann, E., Einführung in die Überlieferungsgeschichte und in de Textkritik der antiken Literatur I-II, Darmstadt 1994; Sandys, J. E. A History of Classical ScholarshipI-III, Cambridge 1903–08; Turner, E.G., Greek Papyri: An Introduction, Oxford ²1980).

Cilj: Uvid u dijakronijski put klasične filologije i povijesne okolnosti koje su ga uvjetovale; podrobnije upoznavanje i razumijevanje metodologije kojom se služi klasična filologija i njezinih pomoćnih disciplina, poglavito kritike teksta.

G 520
Naziv predmeta: Povijest grčkog jezika

Naziv kolegija: Grčki ulomci o našim krajevima

ECTS-bodovi: 6

Kod: G 520

Jezik: hrvatski

Trajanje: 1 semestar, zimski

Status: izborni

Oblik nastave: 1 sat predavanja, 2 sata seminara

Ukupno opterećenje studenata: 3 sata tjedno

Uvjeti: Veze među grčkim rečenicama: parataksa ili hipotaksa

Ispit: pismeni

Grčki ulomci o našim krajevima
Predmetom je ovoga kolegija filološka obradba odabranih ulomaka iz grčkih pisaca od Hekateja u 6. st. pr. Kr. na dalje, koji bilježe najstarije zemljopisne, povijesne ili narodopisne podatke s današnjih hrvatskih područja; ulomci se prvo razmatraju s gledišta njihova jezičnoga ustroja i jezične povijesti, kao i povijesne sudbine njihova zapisa; zatim se nastoje iscrpno protumačiti vlastita imena i realija u njima, kako bi se grčki izvornik uzmogao što točnije razumijevati i prevoditi.
Poželjan je cilj tako zamišljena kolegija upoznati polaznike s grčkim vrelima za najstariju povijest naših krajeva, s osnovama povijesne onomastike te s izvorima i s najvažnijim objavljenim radovima potrebnima za njezino proučavanje.
Polazna literatura

Obvezatna naslovi

D. Rendić-Miočević: Iliri i antički svijet, Split 1989. :

R. Katičić, Illyricum Mythologicum, Zagreb 1995.

M. Križman, Antička svjedočanstva o Istri, Pula 1997.

Preporučljivi naslovi

A. Mayer, Die Sprache der alten Illyrier, Bd.I: Wien 1957; Bd.II.: Wien 1959.

V. Vedaldi-Jazbec, La Venetia orientale e l'Istria, Roma 1994.

Za kolegij Metodika nastave klasičnih jezika (L 600) v. prijedlog programa studija latinskog jezika i književnosti.

3.3. Struktura studija, ritam studiranja i obveze studenata. Student upisuje semestar za semestrom. Uvjeti upisa u sljedeći semestar su položeni ispiti iz svih odslušanih kolegija u prethodnom semestru. Izborne kolegije Uvod u indoeuropski jezik, kolegij iz teorije književnosti i iz povijesti staroga vijeka ili povijesti Grčke i Rima student upisuje redoslijedom koji želi, no mora ih sve odslušati i položiti do upisa u V. semestar.

3.4. Popis predmeta koje studenti mogu izabrati s drugih studija – uključen u tablicu pod 3.1. i u hodogram

3.5. Svi se kolegiji zasad mogu izvoditi samo na hrvatskom jeziku.
3.6. U dogovoru s drugim odsjecima na Filozofskom fakultetu i voditeljima kolegija s drugih studija na Sveučilištu, studenti grčkog koji biraju izborni kolegij izvan vlastit odsjeka, dobivaju onoliko bodova koliko im je propisao Odsjek (v. bilješke uz hodogram). Obveze i težina ispita prilagođava se činjenici da je izabrani kolegij za studenta izborni.
3.7. Studij završava diplomskim radom koji nosi 15 ECTS bodova, a čija se tema dogovara s izabranim mentorom. Tijekom izrade diplomskog rada student ima individualne konzultacije s mentorom. Kao pomoć u izradbi teme preporuča se odabir ponuđenih izbornih kolegija poslijediplomskom studiju, na matičnom studiju ili nekoj drugoj studijskoj grupi. Težina diplomskog rada odgovara težini dosadašnjeg diplomskog rada, a opseg bi se trebao kretati između 30 i 40 kartica teksta.
3.8. Student koji je započeo studij grčkog jezika prema starom režimu može nastaviti studij. Komisija sastavljena od članova Odsjeka za klasičnu filologiju procijenit će njegovo bodovno stanje prema popisu predmeta/kolegija koje je do tada upisao/položio i u skladu s njime preporučiti u koji se semestar studija student može uključiti.