Za zanimanje



Yüklə 1,09 Mb.
səhifə3/10
tarix03.05.2018
ölçüsü1,09 Mb.
#40994
1   2   3   4   5   6   7   8   9   10

*Napomena: TZK- satnica svrstana je u teorijsku nastavu

RN – redovita nastava OO – obrazovanje odraslih SK – skupne konzultacije IK – individualne konzultacije

*strukovna se praksa obavlja tijekom ljetnih praznika

**sati za izradu praktičnog dijela završnog rada



5.2. NASTAVNI PROGRAM
ZAJEDNIČKI DIO - OPĆEOBRAZOVNI PREDMETI

Važeći izvori:

Glasnik Ministarstva prosvjete i športa RH, posebno izdanje, br. 11, Zagreb, lipanj 1997. – Okvirni nastavni programi općeobrazovnih predmeta u srednjim školama.



Hrvatski jezik: Nastavni programi za gimnazije, mrežna stranica NCVVO-a.

Povijest: Program povijesti za III. razred u kojem se povijesni sadržaji obrađuju kao alternativni s Etikom i kulturom nije razrađen. Predlažemo da taj program naprave sami nastavnici i da se obrađuju povijesni sadržaji zavičajnog prostora (županije ili grada).

Latinski jezik: Glasnik Ministarstva prosvjete i športa RH, posebno izdanje br. 12, Zagreb, prosinac 1997., Nastavni planovi i okvirni programi za područje zdravstva.

Računalstvo: Škola za medicinske sestre Vrapče, Bolnička cesta 32, 10090 Zagreb.

*Napomena: Vjeronauk: Odluka o donošenju nastavnog plana za predmet katolički vjeronauk za četverogodišnje srednje škole od 20. 1. 2009. - mrežna stranica NCVVO-a



Etika: mrežna stranica NCVVO-a, Nastavni planovi i programi, Program nastavnog predmeta etika u srednjim školama, Izborni predmeti.


  1. razred – 70 sati

Nastavni predmet: HRVATSKI JEZIK

Nastavne cjeline

Razrada – Nastavne teme / sadržaji

HRVATSKI JEZIK

  • Jezik i priopćavanje (komunikacija).

  • Jezik kao sustav znakova.

  • Narav jezičnog znaka.

  • Izraz i sadržaj.

  • Supstacija i forma

  • Jezična ekonomija i zalihost(redundacija)

  • Fonem.

  • Razlikovna (distinktivna) obilježja fonema.

  • Fonem, alofon (fonemska inačica) i fon (glas).

  • Fonetska (akustična i artikulacijska), te fonološka (funkcionalna) svojstva fonema.

  • Fonetika i fonologija.

  • Razdioba fonema

  • Samoglasnici (vokali)

  • Suglasni (konsonanti)

  • Samoglasnici po mjestu tvorbe i načinu tvorbe: prednji i stražnji te visoki, srednji i niski.

  • Sonanti (dvonki) i šumni sugasnici

  • Suglasnici po mjestu tvorbe, dvousneni, zubnousneni, zubni, alveoralni, tvrdonepčani, mekonepčani

  • Suglasnici po načinu tvorbe (zatvorni, poluzatvorni i pjesnačni). Zvučni i bezvučni suglasnici. Slogotovroni i neslogotvorni fonemi.

  • Pismo.

  • Grafem (slovo) i fonem.

  • Oblikovanje hrvatskoga latiničkoga grafijskog sustava.

  • Govorni i pisani jezik.

  • Gramatika i stilistika.

  • Pravopis (ortografija) i pravogovor (ortoepija).

  • Fonemi č, dž, ć i đ s pravopisnog i pravogovornog (ortopepija) stajališta.

  • Fonem kao sastavi dio morfema. Morfo(fo)nem kao alternanta fonema. Morfo(fo)nologija

  • Alternacije fonema i fonemskih skupina: jednačenje (asimilacija) suglasnika po zvučnosti i po mjestu tvorbe.

  • Gubljenje suglasnika i/ili pojednostavljivanje suglasničkih skupina. Palatalizacija, sibilarizacija i jotacija.

  • Alternacije ije/je/e/i te alternacije l/o u govoru i pismu.

  • Segmentna (odsječna) i suprasegmentna (nadodsječna) obilježja.

  • Naglasak (akcent) i dužina (kvantiteta).

  • Naglasni sustav hrvatskoga standardnog jezika

  • Naglašene i nenaglašene riječi. Prislonjenice i naslonjenice (enklitike i proklitike). Suprasegmentna (intonativna) obilježja na razini rečenice: rečenični naglasak, rečenična melodija, tempo, intenzitet, stanka (vrednote govorenoga jezika).

  • Grafijska realizacija intonativnih sredstava: točka, upitnik, uskličnik, upitnik i uskličnik. Ostali interpunkcijski znakovi (razgoci). Hijerarhija razgodaka.

  • Fonostilistika. Stilska obilježenost i funkcionalna vrijednost fonoloških jedinica.

  • Impresivna i ekspresivna svojstva fonema, naglasaka i intonacije. Grafostilistika.

  • Pojam idioma. Organski i neorganski idiomi. Standardni jezik.

  • Norma i kodifikacija. Standardni jezik s povjesnoga stajališta. Standardni jezik i narječja. Glavne osobitosti i fonemskog i naglasnog sustava čakavskog i kajkavskog narječja u usporedbi sa hrvatskim standardnim jezikom. Jezik i pismo hrvatskih pisanih spomenika od početka pismenosti dokraja XV. stoljeća.

KNJIŽEVNOST


Književnost:

Naziv i pojam – rodovi i vrste – znanost o književnosti – povijest književnosti – teorija književnosti – kritika – odnos književnosti i jezika – tekst, književnost i društvo – književnost i druge umjetnosti – svrha učenja – nacionalna i komparativna (poredbena) književnost – epohe i razdoblja – stilovi i smjerovi – klasična i moderna književnost – usmena i pisana književnost – analiza i interpretacija



  • Lirika:

    • Pojam – razvoj – vrste, oblici i značajke – usmena i pisana književnost – tematska podjela: domoljubna, socijalna, duhovno-religiozna, misaona, ljubavna, pejsažna... – primjeri: himna, oda, elegija, ditiramb, balada, sonet, epigram, epitaf

    • A.Mihanović, Horvatska domovina (himna)

    • P. Preradović, Rodu o jeziku (oda)

    • S.S. Kranjčević, Iseljenik (elegija)

    • V. Nazor, Cvrčak (ditiramb)

    • Hasanaginica (narodna balada)

Šenoa, Mom stolu – A.G. Matoš, Ad hominem (epigrami)

    • Stećci, hrvatski srednjovjekovni spomenici – M. Dizdar, Zapis o zemlji (epitaf)

    • J. Pupačić, Zaljubljen u ljubav (ljubavna)

    • D. Cesarić, Vagonaši (misaona – socijalna)

    • S.S. Kranjčević, Moj dom (domoljubna)

    • N. Šop, Kuda bih vodio Isusa (duhovno – religiozna)

    • A.G. Matoš, Jesenje veče (sonet) – Lj. Wiesner, Blago veče (pejsažna)

    • F. Mažuranić, Budi svoj! (pjesma u prozi)

    • M. Balota, Roženice – D. Domjanić, Ciklame, krvave ciklame (dijalektalna)Zaključak (sinteza)

  • Epika

  • Pojam – razvoj – vrste, oblici i značajke – ep i manje epske forme) epilij, spjev, stihovana pripovijetka; roman (klasični i moderni), pripovijest, novela; “jednostavni oblici”; memoari, biografije, autobiografije – primjeri: ep, roman – moderni i povijesni, pripovijest, novela, bajka, basna).

  • Homer (8. st. pr. K.), Ilijada, pjevanje 1., XVI. (ep)

Ezop - I. A. Krilov ili J . de la Fontaine: Basne (po izboru)

H. C. Andersen, Kraljevo novo ruho – I.Brlić-Mažuranić, Kako je Potjeh tražio istinu (bajka)

August Šenoa, Zlatarovo zlato (povijesni roman)

J. D. Salinger, Lovac u žitu (moderni roman)

Vjenceslav Novak, U glib ili Mile Budak, Opanci dida Vidurine (pripovijest)

Altun G. Matoš, Cvijet sa raskršća

Vjekoslav Kaleb,Gost (novela)

Pavao Pavli

i

, Dobri duh Zagreba: (priča - po



izboru)

-Zaklju


ak (sinteza)

    • Drama

  • Pojam – razvoj – vrste, oblici i značajke – primjeri: tragedija, komedija

  • Sofoklo, Antigona (tragedija)

  • Marin Držić, Skup (komedija)

  • Zaključak (sinteza)




  • Diskurzivni književni oblici

  • Pojam – razvoj – vrste, oblici i značajke – putopis, studija, esej, članak; kritika, feljton, polemika, primjeri: putopis, esej

  • Antun Nemčić, Putositnice (Porod putne misli, Križevci, Zagreb, Jastrebarsko, u Karlovcu, Rijeka... (putopis)

  • M. de Montaigne, O odgoju (O cilju odgoja) – esej

  • Zaključak (sinteza)

POVIJEST KNJIŽEVNOSTI



  • Klasična književnost

  • Biblija: Knjiga Postanka, Knjiga Izlaska, Judita, Evanđelje po Ivanu, Psalmi (po izboru)

  • Homer, Odiseja (pjevanje I.,XIX.,XXI.)

  • Eshil, Okovani Prometej

  • Palut, Škrtac




  • Srednjovjekovna književnost

  • Trubadurska lirika – najstariji hrvatski pisani spomenici – ćirilometodska tradicija, biblijski liturgijski tekstovi – povijesni i pravni tekstovi – crkvena i svjetovna proza – drama, prikazanja

  • Pjesan o Rolandu (franc. ep) – Pjesan o Cidu (španj. ep) – Pjesan o Nibelunzima (njem. ep) Roman o Tristanu i Izoldi (viteški roman), sv. Augustin, Ispovijesti (1. I 9.) autobiografija

  • Bašćanska ploča – Vinodolski zakon – Lucidar

  • Zapis popa Martinca – Ljetopis popa Dukljanina (smrt kralja Zvonimira), Novo pismo Nikole Modruškoga – Hrvojev Misal

  • Šibenska molitva

  • Va se vrime godišća, Muka sv Margarite

  • Zaključak (sinteza)




JEZIČNO IZRAŽAVANJE

  • U skladu s nastavom jezika i književnosti u prvome se razredu uvježbavaju oblici jezičnog izražavanja i stvaranja.

  • Pisano i govoreno izražavanje kao jezična djelatnost.

  • Glavne značajke pisanja kao jezične djelatnosti.

  • Pisanje kao priopćavanje (komunikacija) i kao umjetničko stvaranje

  • Pisanje, pravopis i grafostilistika.

  • Govorenje kao jezična djelatnost. Govorenje i pravogovor.

  • Neutralno i stilski obilježeno govorenje .

  • Uloga i važnost vrednosta govorenoga jezika (intonacija, intenzitet, stanka, rečenični tempo, mimika i geste).

  • Govorenje, slušanje i šutnja.

  • Čitanje: usmjereno i izražajno.

  • Prepričavanje: sažetak,

  • Bilježenje u obliku natuknica i stvaranje podsjetnika.

  • Bio - bibliografske bilješke.

  • Navođenje

  • Dnevnik: osobni, stručni i dnevnik čitanja.

  • Tekst.

  • Načini oblikovanja teksta.

  • Vrste teksta: opis raščlamba (analiza), tumačenje (interpretacija), samogovor (monolog), dvogovor (dijalog) i unutarnji monolog.

  • Opis kao vrsta teksta.

  • Glavne značajke logičke i jezične organizacije opisa.

  • Umjetnički i znanstveni opis: jezične i stilske razlike i sličnosti.

  • Usmeni i pisani opis.

  • Dinamični i statični opis.

  • Opis vanjskog i unutarnjeg svijeta.

  • Tumačenje (interpretacija, eksplikacija).

  • Logička i jezična organizacija tumačenja.

  • Usmeno i pisano tumačenje.

  • Analitičko i sintetičko tumačenje.

  • Tumačenje umjetničkog djela.

  • Denotativno i konotativno značenje riječi.

  • Služenje stručnim rječnikom.

  • Dijalog i monolog.

  • Vrste dijaloga.

  • Uspostava dijaloga.

  • Vođenje dijaloga.

  • Dijalog u razgovoru i u umjetničkom djelu (drami, televizijskoj drami, filmu).

  • Jezično oblikovanje dijaloga: jezična ekonomija i vrednote govorenog jezika. Euharistički dijalog.

  • Poslovnostručni dijalog.

  1. razred – 70 sati

Nastavni predmet: HRVATSKI JEZIK

Nastavne cjeline

Razrada – Nastavne teme / sadržaji

HRVATSKI JEZIK

  • Morfem. Morfem po značenju: gramatički i leksički

  • Morfemi po položaju: korijenski, prefiksalni i sugiksalni. Rječotvorni (derivacijski) i oblikotvorni (relacijski) morfemi

  • Morfem, morf, alomorf (morfemska inačica). Izraz i sadržaj gramatičkih i leksičkih morfema. Morfemska analiza. Morfem i oblik, morfem i osnova. Osnava i korijen. Struktura osnove. Alterniranost osnove (aloosnove). Supletivni oblici.

  • Pojam gramatičke kategorije. Tipovi gramatičkih katerorija, katerije vrste riječi. Kategorije oblika riječi. Kategorije položaja riječi. Kategorije riječi.

  • Kategorije vrste riječi. Kriteriji razdiobe riječi na vtste. Promjenljive i nepromjenljive vrste riječi. Imenice. Gramatička i leksička predmetnost. Sklonidba (deklinacija) imenica. Gramatička obilježja imenica: rod, broj i padež.

  • Pojedinačna (singulativna) i zbirna (kolektivna) množina. Vlastite i opće imenice.

Pisanje imenica (malo i veliko početno slovo).

Pisanje stranih vlastitih imena, posebno osobnih i zemljopisnih.



  • Zamjenice.

  • Rod, broj, padež i lice.

  • Funkcije zamjenica.

  • Zamjenice kao imeničke, pridjevne ili priložne riječi. Zamjenice po značenju. Osobne, povratne, posvojne, pokazne, upitne, odnosne i neodređene.

  • Vrste zamjenica.

  • Sklonidba zamjenica

  • Pridjevi.

  • Rod, broj, padež i stupanj. Određeni i neodređeni pridjevi.

  • Sklonidba određenih i neodređenih pridjeva.

  • Stupnjevanje (komparacija) pridjeva.

Podjela pridjeva po značenju. Kvalitativni, diferencijalni , posvojni i opisni.

  • Brojevi.

  • Rod, broj (djelomično) padež.

  • Glavni i redni brojevi.

  • Brojevi kao imeničke, pridjevne i priložne riječi.

  • Glagoli.

  • Vrijeme, način, vid (svršenost, nesvršenost, dvovidnost), lice.

  • Glagolsko stanje. Aktiv, pasiv i medij.

  • Prijelaznost, neprijelaznost i povratnost. Lični i bezlični glagolski oblici.

  • Jednostavni glagolski oblici: infinitiv, prezent, aorist, imperfekt, imperativ, glagolski pridjevi i prilozi.

  • Složeni glagolski obilci: perfekt, pluskvamperfekt, futuri i kondicionali.

  • Pasivni glagolski oblici.

  • Nepromjenljive vrste riječi. Prilozi i prijedlozi.

  • Nepromjenljive vrste riječi. Veznici, uzvici i čestice.

  • Pravopis i morfologija.

  • Morfološka homonimija i sinonimija.

  • Morfostilistika i morostilem.

  • Stilska obilježenost padežnih oblika, vremena, načina te ostalih oblika

  • Glavne značajke oblikotvornog ustrojstva čakavskog narječja prema hrvatskome standardnom jeziku (padežni sustav, sustav glagoslih oblika i drugih oblika promjenjivih riječi).

  • Glavne značajke oblikotvornog ustrojstva kajkavskog narječja prema hrvatskome standardnom jeziku (padežni sustav, sustav glagoslih oblika i drugih oblika promjenjivih riječi).

  • Hrvatski jezik od XVI. do kraja XVIII. stoljeća.

KNJIŽEVNOST

  • Predrenesansa i humanizam




  • Pojam, trajanje, značajke – humanizam kao kulturni i književni pokret – latinizam – književni život – književni oblici i značajke – glavni pisci i djela.

  • Dante Alighieri, Božanstvena komedija (Pakao, I._V.)

  • Francesco Petrarca, Kanconijer (I., III., V.,XIII.)

  • Giovanni Boccaccio, Decameron (Uvod; 1. dan 1. novela; 2. dan 3. novela)

  • Marko Marulić, Davidijada (1. pjevanje; stih 1-11, stih 140-160)

  • Ivan Česmički, U smrt majke Barbare – Juraj Šiškorić, Elegija o pustošenju šibenskog polja

  • Zaključak (sinteza)

  • Renesansa

  • Europska renesansa-renesansa kao kulturni i književni pokret. odnos prema prirodi i čovjeku-odnos prema antici-književni oblici i značajke-glavni pisci i djela; hrvatska renesansa i njezina središta: Dubrovnik, Split, Hvar, Šibenik, Zadar – odnos prema talijanskoj renesansi – književni oblici i značajke – glavni pisci i djela.

  • Miguel de Cervantes, Don Quijote (ulomci)

  • Wiliam Shakespeare, Hamlet

  • Marko Marulić, Judita

  • Šiško Menčetić, Prvi pogled- Blaženoi čas i hip

  • Hanibal Lucić, Jur nijedna na svit vila – iz Robinje: skazanje 2., stih 685-755 (Robinja i Derenčin)

  • Mavro Vetranović, Moja plavca (stih 1-26, 197-222) – Posvetilište Abamovo (skazanje 1., stih 83-184)

  • Brne Karnarutić, Vazetje Sigeta grada (treti dil, stih 597-638)

  • Petar Zoranić, Planine (Otkuda bura ishodi i zač se ove ili Zač se grad Nin zove i gdo ga najpri sazida) – Perivoj od Slave i v njem vile

  • Petar Hektorović, Ribanje i ribarsko prigovaranje (Parvi dan, stih 1-20, 497-508;

Drugi dan, stih 595-685; Treti dan, stih 1510-1532)

  • Marin Držić, Dundo Maroje (predgovor i odlomak iz komedije o zlatu)

  • Zaključak (sinteza)

  • Barok

  • Pojam, trajanje, značajke – manirizam naprama baroku – hrvatski barok – katolička obnova (protureformacija) – književni oblici i značajke, dubrovačko-dalmatinski, kajkavski, slavonski barok, i barok ozaljskog kruga – bosanski i franjevci – glavni pisci i djela.

  • Torquato Tasso, Oslobođeni Jeruzalem (I. i II. pjevanje; prijevod M. Tomasovića, 1990.)

  • Ivan Gundulić, Suze sina razmetnoga – Dubravka – Osman (I., 1-36; IV., 345-432; VII., 269-308; VIII., 569-592; IX., 321-408; XI., 1-184; XX., 289-376)

  • Ivan Bunić Vučić, Nemoj, nemoj, ma ljubice – Slatka dušo mom životu

  • Junije Palmotić; Pavlimir (Činjenje 3., skazanje četrnaesti i skazanje petnaesto) ili Ignjat Đurđević, Slici svojoj u ruci gospođe, - Suze Marunkove

  • Fran Krsto Frankopan, Napojnice pri stolu – Človištvo zove se prava lipota –

Cvitja razmišlenje i žalosno protuženje ili Ana Katarina Frankopan Zrinska, Vsakomu onomu, ki štal bude ove knjižice

  • Juraj Habdelić, Pervi oca našega Adama greh (Gizdos ženska ili gizdos mladeh ljudi)

  • Antun Kanižlić, Sveta Rožalija (početak)

  • Matija Divković, Beside (odlom.)

  • Bartul Kašić, Ritual rimski (Predgovor)

  • Juraj Križanić, Politika (Predgovor)

  • Zaključak (sinteza)

  • KLASICIZAM I PROSVJETITELJSTVO

  • Klasicizam kao europski pokret – racionalizam: R. Decartes-Prosvjetiteljstvo: Voltaire-klasicistički latinizam-književnost u Slavoniji-književni oblici i značajke – glavni pisci i djela).

  • Moliere, Mizantrop ili Umišljeni bolesnik, Candide

  • Matija Petar Katančić, Jesenji plodovi (Ševa-Vinobera u zelenoj Molbice dolini)

  • Matija Antun Reljković, Satir iliti divji čovik (Kazuje lipotu ležaja Slavojije, stih 1-29

Porušenje Slavojije kroz česte rata i bojeve, stih 131-152)

  • Andrija Kačić Miošić, Razgovor ugodni naroda sovinskoga (Slidi pisma Radovana i Mjelovana-Tomislav, kralj slovinski-Pisma od Radoslava)

  • Filip Grabovac, Cvit razgovora-Slava Dalmacije

  • Tituš Brezovački, Matijaš Grabancijaš dijak Predgovor k dobrovoljnom čitavcu, Dogod 1., spelanje 1. i spelanje II.)

  • Zaključak (sinteza)

  • PREDROMANTIZAM I ROMANTIZAM

  • Europski predromantizam-zanimanje za starinu, folklor i “grobljanske” ugođaje; europski romantizam-glavni predstavnici francuskog, njemačkog, talijanskog, ruskog, poljskog romantizma i romantizma u nordijskim zemljama – engleski jezerski pjesnici: W Wordssworth, S.T. Coleridge, R. Southey-Scottov povijesni roman

  • Johann W. Goethe, Patnje mladog Werthera

  • F. Schiller, Razbojnici

  • George G. Byron, Putovanje Childea Harolda (ulomak)

  • Alphonse de Lamartine, Jezero – W. Wordsworth, Sunovrati; Edgar Allan Poe, Gavran- Ubojstvo u ulici Morgue

  • A.S.Puškin, Trenutka još se sjećam

  • Zaključak (sinteza)




JEZIČNO IZRAŽAVANJE

  • Životopis (biografija) kao vrsta teksta.

  • Vlastiti životopis (autobiografija) i životopis poznate osobe (književnika, umjetnika, pjevača, sportaša).

  • Logička i jezična organizacija životopisa.

  • Uloga činjenica u oblikovanju životopisa.

  • Razlikovanje činjenica po važnosti. Životopis prema stilskim značajkama: subjektivni (literarni i literarizirani) i objektivni (poslovni, službeni).

  • Enciklopedijski prikaz životopisa: Hrvatski biografski leksikon.

  • Prikaz kao vrsta teksta.

  • Objasnidbeno-obavijesna narav prikaza.

  • Usmeni i pisani prikaz: sličnosti i razlike.

  • Prikaz i medij: novinski, radijski i televizijski prikaz.

  • Tematska raznolikost prikaza: prikaz knjige, kazališne predstave, filma, stripa, televizijske emisije, koncerta, izložbe i dr.

  • Stručni prikaz.

  • Upućivanje (instrukcija) kao vrsta teksta kojim se planira bilo kakvo ponašanje u budućnosti: upravne, tehničke, poslovne, metodičke i druge upute – glagoli i glagolski oblici zahtijevanja, zapovijedanja, poticanja, upozoravanja kao nositelji upućivačkih (instruktivnih) rečenica.

  • Linearni odnos rečenica u upućivačkome tekstu.

  • Pismo: osobno i poslovno.

  1. razred – 70 sati

Nastavni predmet: HRVATSKI JEZIK

Nastavne cjeline

Razrada – Nastavne teme / sadržaji

HRVATSKI JEZIK

  • Pojam sintakse.

  • Sintaktičke jedinice: riječ, skup riječi (sintagma) i rečenica.

  • Riječ u rečenici.

  • Spojevi riječi.

  • Tipovi odnosa među sastavnicama spojeva riječi: sročnost (kongruencija), upravljanje rekcija) i pridruživanje.

  • Pojam rečenice.

  • Članjivost.

  • Ciljna usmjerenost: izjavne, upitne i usklične rečenice.

  • Obavijesna članjivost: dato i novo (tema i rema).

  • Članovi rečeničnog ustrojstva.

  • Predikat.

  • Glagolski i neglagolski predikat.

  • Glagolski oblici u predikatu.

  • Subjekt, atribut i apozicija.

  • Objekt i priložna oznaka.

  • Rečenice po sastavu.

  • Sklapanje rečenica: nizanjem i povezivanjem.

  • Nezavisnosložene rečenice.

  • Tipovi odnosa među dijelovima sastavnih, suprotnih i rastavnih rečenica.

  • Sklapanje uvrštavanjem.

  • Zavisnosložene rečenice (subjektne, predikatne, objektne, atributne i apozitivne).

  • Priložne (adverbne) rečenice.

  • Sklapanje rečenica bez veznika.

  • Nezavisnosložene asindetske rečenice.

  • Zavisnosložene asindetske rečenice.

  • Intonacija rečenice.

  • Rečenični naglasak, rečenična melodija, stanka, intenzitet, tempo.

  • Rečenični znakovi: točka, zarez, dvotočje, trotočje, uskličnik, upitnik.

  • Sintaktostilistika.

  • Red riječi u rečenici (osnovni i aktualizirani)

  • Rečenica i tekst.

  • Povezivanje rečenica u tekstu.

  • Tipovi teksta.

  • Osnove sintaktičke osobitosti čakavaksog i kajkavskog narječja prema hrvatskome standardnom jeziku.

  • Hrvatski standardni jezik u XIX.stoljeću.

KNJIŽEVNOST


  • Ilirizam

  • (Hrvatski romantizam-hrvatski narodni preporod, ilirski pokret, ilirizam-uloga književnosti u buđenju nacionalne svijesti-budnice i davorije-temeljni tekstovi: Mihanovićeva “Reč domovini o hasnovitosti pisanja vu domorodnom jezik”, Draškovićeva “Disertacija iliti razgovor darovan gospodi poklisarom”, Gajeva “Kratka osnova horvatsko-slovenskog pravopisanja” – Novine i Danica ilirska – Kolo, prvi književni časopis).

  • Ljudevit Gaj, Horvatov sloga i zjedninjenje (budnica)

  • Dimitrije Demeter, Grobničko polje (davorija)

  • Pavao Štoos, Kip domovine vu početku leta, 1831.

  • Stanko Vraz, Đulabije - Gazela: Ždral putuje k toplom jugu – Otkud modre oči?

  • Petar Preradović, Putnik – Ljudsko srce

  • Ivan Mažuranić, Smrt Smail-age Čengića (Harač i Kob)

  • Matija Mažuranić, Pogled u Bosnu (Predgovor, 1. Put u Bosnu i natrag /opis Sarajeva/)

  • Grgo Martić, Zapamćenja (odlomak) – Ivan Franjo Jukić, Putovanje po Bosni 1843 (odlomak)

  • Zaključak (sinteza)

  • Protorealizam (Šenoino doba)

  • M. Bogović, L. Botić, A.V. Tkalčević, F. Marković, J.E. Tomić, V. Jagić, publicistika A. Starčevića, pučka drama i J. Freudenreich).

  • Šenoa: Budi svoj! – Ribareva Jana – Postolar i vrag – Zlatarovo zlato

  • Zaključak (sinteza)

  • Realizam

  • Europski realizam – pozitivizam i scijentizam – H. Taine – glavni predstavnici

  • francuskog, ruskog i engleskog realizma – E. Zola i naturalizam).

  • Honore de Balzac, Otac Goriot

  • Fjodor M. Dostojevski, Zločin i kazna

  • Lav N. Tolstoj, Ana Karenjina ili Uskrsnuće

  • Zaključak (sinteza)

  • Hrvatski realizam – odraz francuskog realizma i naturalizma: E. Kumičić i njegov članak “O romanu” - polemika i stvaranje kritike – pravaštvo i književnost – religinizam).

  • E. Kumičić, Začuđeni svatovi

  • K.Š. Gjalski, Perillustris ac generosus Cintek –Nacionalna ekonomija ili

  • Čudnovati tesar

  • Ante Kovačić, U registraturi; J. Kozarac, Oprava ili Slavonska šuma

  • V. Novak, Posljedni Stipančići

  • S.S. Kranjčević., Mojsije

  • Zaključak (sinteza)

  • Modernizam

  • Parnasovstvo-dekadencija-simbolizam-individualizam-esteticizam-secesija-bečka moderna

  • Charles Baudelaire, Suglasja-Albatros-Stranac

  • Reiner Maria Rilke: jesenja pjesma ili Ja živim u kruzima koji se šire

  • Henrik Ibsen, Lutkina kuća (Nora)

  • Zaključak (sinteza)

  • Moderna

  • Modernistički pokret i moderna-sukob “starih” i “mladih” – secesija-bečka i praška skupina mladih-časopisi-kritike i polemike-Hrvatska mlada lirika, 1914.

  • J. Leskovar, Misao na vječnost

  • A.G.Matoš, Utjeha kose – 1909. –Kip domovine na početku leta 188-

  • Oko Lobora

  • D. Šimunović, Duga

  • F. Galović, Kopači-Jesenski veter ili D. Domjanić, Bele rože-Portret

  • V. Vidrić, Dva pejsaža – Pomona – Plakat –Adieau

  • V. Nazor, Zvonimirova lađa – Maslina – Seh duš dan

  • M. Begović, Pustolov pred vratima

  • I.Kozarac, Đuka Begović

  • Zaključak (sinteza)

JEZIČNO IZRAŽAVANJE

  • Dokazivanje (argumentacija), vrste dokaza, važnost dokaza u raspravljačkim tekstovima

  • Recenzija kao vrsta raspravljačkog teksta

  • Usmeno predavanje.

  • Glavne faze oblikovanja usmenoga predavanja: određivanje teme, sklupljanje građe o temi, sređivanje građe, izrada nacrta (predloška) predavanja.

  • Poraba podataka i stručnih naziva.

  • Javni govor.

  • Priprema javnog govora.

  • Pisana podloga za javni govor (bilješke, navodi, podaci).

  • Neutralan i emocionalno obilježen govor.

  • Uvažavanje vrednota govorenog jezika i poznavanje govorničkih figura.

  • Priopćenje.

  • Jezične i stilske značajke priopćenja.

  • Usmeno i pisano priopćenje.

  • Tumačenje.

  • Stručno izlaganje, stručni članak, stručni referat, stručni dopis.

  • Zamolba i žalba.

  • Čitanje stručnog teksta s komentarom. Korekturni znaci.

  • Paralela književnih razdoblja.




  1. razred – 64 sata

Nastavni predmet: HRVATSKI JEZIK

Nastavne cjeline

Razrada – Nastavne teme / sadržaji

HRVATSKI JEZIK

  • Znak i sustav znakova.

  • Jezični sustav i jezični znak.

  • Struktura jezičnoga znaka.

  • Označitelj, označenik, i izvanjezična zbilja.

  • Riječ i leksem.

  • Leksikologija i semantika.

  • Izraz i sadržaj leksema.

  • Jednoznačnost i višeznačnost.

  • Metafora i metonimija.

  • Vrste metafora.

  • Osnovno i izvedeno značenje.

  • Neutralno i obilježeno značenje.

  • Podruštvljeno i individualno značenje.

  • Sinonimija i sinonimi.

  • Istoznačnice i bliskoznačnice.

  • Općejezični i individualni sinonimi.

  • Standardnojezični i nestandardnojezični sinonimi.

  • Funkcionalna vrijednost sinonima.

  • Antonimija i antonimi.

  • Vrste antonima.

  • Potpuni i djelomični antonimi. Oksimoron

  • Funkcionalna vrijednost antonima.

  • Homonimija i homonimi.

  • Morfološka i leksička homonimija.

  • Homografi i homofoni.

  • Načini nastanka homonima.

  • Funkcionalna vrijednost homonima.

  • Vremenska raslojenost leksika.

  • Aktivni i pasivni leksik.

  • Vrste pasivnih leksema.

  • Pomodnice i novotvorenice.

  • Područna raslojenost leksika.

  • Lokalizmi, regionalizmi i dijalektizmi. Vrste dijalektizama.

  • Stilska obilježenost dijalektizama.

  • Funkcionalna raslojenost leksika.

  • Stil i stilistika.

  • Funkcionalni stilovi hrvatskoga standardnog jezika.

  • Glavne leksičke značajke književnoumjetničkog, publicističkog i razgovornog stila.

  • Međujezični dodiri i leksičko posuđivanje.

  • Razlozi leksičkog posuđivanja.

  • Vrste leksičkoga posuđivanja.

  • Vrste posuđenica.

  • Prilagodba posuđenica.

  • Leksička norma prema ostalim normama hrvatskoga standardnog jezika.

  • Jezični purizam i jezična kultura. Osnovna pravila jezičnog purizma.

  • Frazeologija i frazem.

  • Uvjeti postanka frazema.

  • Frazemska višeznačnost i jednoznačnost.

  • Frazemska sinonimija i antonimija. Vrste frazema.

  • Funkcionalna vrijednost frazema.

  • Leksikografija.

  • Vrste leksikografije.

  • Rječnik.

  • Vrste rječnika.

  • Načini sastavljanja rječnika.

  • Vrste jezičnih rječnika.

  • Najvažniji rječnici hrvatskoga jezika.

  • Hrvatski jezik u XX. stoljeću.

  • Periodizacija.

  • Glavne značajke svakoga razdoblja.

  • Društveni i politički položaj hrvatskoga standardnog jezika.

  • Borba za ravnopravnost hrvatskoga jezika.

  • Odnos između hrvatskog i srpskog jezika.

  • Važnija djela o hrvatskome jeziku.

KNJIŽEVNOST





  • Avangarda, modernistički pokreti i socijalna književnost

  • (Stilski pluralizam-avangarda-ekspresionizam, dadaizam, nadrealizam, imažinizam, kubizam, futurizam, simultanizam, konstrukrivizam – socijalni realizam . “lijeva” i “desna” kritika – egzistencijalizam –imanentna kritika-kazalište apsurda-epsko kazalište-trivijalna književnost-socijalistički realizam).

  • I.RAZDOBLJE (1914. –1929.)

  • Marcel Proust, U traženju izgubljena vremena (Combray)

  • S. Jesenjin, Pjesma o kuji – Doviđenja, dragi, doviđenja

  • Zaključak (sinteza)

  • EKSPRESIONIZAM

  • A.B. Šimić, Pjesnici-Moja preobraženja-Hercegovina-Povratak-Smrt i ja-

  • Ručak siromaha

  • M. Krleža, Snijeg – Čežnja – Nemir

  • Andrić, Ex Ponto, Noćni nemir – Epilog Zaključak (sinteza)

  • II.RAZDOBLJE (1929.-1952.)

  • M. Krleža, Khevenhiller – Povratak Filipa Latinovicza – Gospoda Glembajevi

  • I.Andrić, Prokleta avlija

  • T. Ujević, Svakidašnja jadikovka – Blažena ženo, gospo nepoznata – Pobratimstvo lica u svemiru - Notturno

  • D. Gervais, Tri nonice

  • D. Cesarić, oblak – povratak – Balada iz predgrađa

  • D. Tadijanović, Dugo u noć, u zimsku bijelu noć – Prsten

  • G. Kovačić, Moj grob

  • Zaključak (sinteza)

  • DRUGA MODERNA (1952. – 1968.)

  • Kritika socrealizma – “Krugovi” 1952. – utjecaj angloameričkih i španjoslih pisaca- “Razlog” 1961. – utjecaj francuskih i njemačkih pisaca – modernistička poezija, utjecaj filozofije egzistencijalizma “Umjetnost riječi”, 1957. i znanost o književnosti

  • Bertol Brecht, Majka Hrabrost i njezina djeca

  • Albert Camus, Kuga

  • Zaključak (sinteza)

  • Petar Šegedin, Novele (izbor)

  • Vladan Desnica, Zimsko ljetovanje ili pripovijesti (po izboru)

  • Ranko Marinković, Kiklop

  • Jure Kaštelan, Tvrđava koja se ne predaje – Konjic bez konjanika

  • Vesna Parun, Ti koja imaš nevinije ruke

  • Josip Pupačić, more – Tri moja brata ili Moj križsvejedno gori

  • SUVREMENA KNJIŽEVNOST

  • Proza u trapericama, fantastičari, novi historizam – pjesništvo egzistencijalizma, ludizam, obnova zatvorene forme – drama – kritika i znanost – književnost u dijaspori – glavni časopisi – postmoderna: intertekstualnost – intermedijalnost

  • Antun Šoljan, Luka

  • Ivo Slamnig, Barbara

  • Slavko Mihalić, Približavanje oluje – Majstore, ugasi svijeću

  • Zvonimir Lukić, Sobe za prolaz

  • Ivan Brešan, Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja, Ivan Aralica, Okvir za mržnju ili Nedjeljko Fabrio Smrt VronskogPavao Pavličić, Dunav

  • Zaključak (sinteza)

JEZIČNO IZRAŽAVANJE





  • Rasprava (diskusija).

  • Strukturna trodijelnost rasprave: teza, antiteza i sinteza ili postavljanje teze, dokazivanje teze i prihvaćanje ili odbacivanje, odnosno modificiranje teze.

  • Stručno nazivlje i profesionalizam u raspravi.

  • Usmena i pismena rasprava. Stručno argumentiranje, komentiranje i apeliranje.

  • Esej (ogled). Znanstvene, publicističke i umjetničke značajke.

  • Otovrenost eseja kao tekstovne vrste. Subjektivni i objektivni elementi u eseju.

  • Stvaranje eseja.

  • Komunikacijski tekstovi: vijest, obavijest, oglas, reklama, zahvalnica, pozivnica, sažalnica. privatni i javni komunikacijski tekstovi.

  • Razlike u oblikovanju komunikacijskih tekstova.

  • Referat kao vrsta teksta.


1. razred – 35 sati

Nastavni predmet: NJEMAČKI JEZIK

Nastavne cjeline

Razrada – Nastavne teme / sadržaji

GRAMATIKA


  • vrste riječi, rečenični dijelovi, jezične promjene

  • Imenice

  • vrste, broj, rod, određeni član

  • upitne riječi, postavljanje pitanje

  • Zamjenice

  • osobne, pokazne i posvojne – deklinacije

  • Glagoli

  • prezent, reflexive verben, zusammengesetzte verben

RED RIJEČI U REČENICI


  • inverzija, modalni glagoli

  • perfekt, pomoćni glagoli haben i sein

  • zamjenica „man“

  • komparacija pridjeva

2. razred – 35 sati

Nastavni predmet: NJEMAČKI JEZIK

Nastavne cjeline

Razrada – Nastavne teme / sadržaji

GLAGOLSKA VREMENA

  • preterit, starke i schwache Verben

  • futur

  • pasiv i pasivna transformacija (prezent i preterit)

  • Konjuktiv I.

REČENICE

  • neupravna pitanja

  • nebensatz - Wortfolge

  • Reaktionen

  • Zussammensetzungen

  • Derivationen

  1. razred – 35 sati

Nastavni predmet: NJEMAČKII JEZIK

Nastavne cjeline

Razrada – Nastavne teme / sadržaji

GLAGOLSKA VREMENA
JAKI GLAGOLI

  • Žargon

  • Prisutnost

  • Pasivno obrazovanje

  • Impersonalni pasiv

  • Upitne zamjenice, Upitni prilozi

  • Pasiv preterituma

  • Konjuktiv II

  • Indirektne rečenice

  • Uvjetne rečenice

  • Zahtjevne rečenice

  • Tehnike prijevoda

  • Jaki glagoli

  • Povećanje i usporedba

  • Deklinacija pridjeva




4. razred – 32 sata

Nastavni predmet: NJEMAČKI JEZIK

Nastavne cjeline

Razrada – Nastavne teme / sadržaji

PONAVLJANJE, PROŠIRIVANJE I SISTEMATIZIRANJE GRAMATIČKIH SADRŽAJA IZ PRETHODNIH RAZREDA



  • Sistematizacija vremenima

  • Korištenje glagola

  • Složene rečenice

  • Uvjetne rečenice u prošlom vremenu

  • Reakcije

  • Deklinacija imenica

  • Prilozi

  • Komparativne rečenice

  • Relativne rečenice

  • Vremenske rečenice

  • Prevođenje s hrvatskog na njemački jezik



1. razred – 35 sati

Nastavni predmet: ENGLESKI JEZIK

Nastavne cjeline

Razrada – Nastavne teme / sadržaji

PONAVLJANJE, PROŠIRIVANJE I SISTEMATIZIRANJE SLJEDEĆIH GRAMATIČKIH SADRŽAJA: IMENICE

  • Vrste, broj, rod posvojni oblik i fraza ''of''

ZAMJENICE

  • Osobne, upitne, pokazne (it, there is, there are), relativne zamjenice (who,which, whose, that)

GLAGOLI

  • Pet osnovnih oblika osnova –soblik –ed oblik, particip s nastavkom –ing, particip s nastavkom –ed.

  • Glagolska vremena i njihovi odnosi prema aspektu; pojam aktiva i pasiva; pravilni i nepravilni glagoli.

  • Ponavljanje glagolskih vremena – tvorba i uporaba present simple i continuous- tvorba i uporaba present perfekt tense, simple i continuous- tvorba i uporaba budućih vremena; pomoćni glagoli za tvorbu vremena, modalni glagoli

PRIDJEVI

  • Tvorba vremena i uporaba

  • Osnovne uporabe određenog i neodređenog člana, odsutnost određenog člana

  • Učestali idiomi ''a'' , ''the'' i bez člana

  • Pokazni i prisvojni pridjevi

  • Jednina i množina

  • Brojevi

  • Pridjevi neodređene količine

  • Opisni pridjevi

PRILOZI

  • Mjesta određenog i neodređenog vremena

VEZNICI

  • And, or yes, so, when, until, if, although, since, itd.

REČENICE

  • Red riječi u nezavisno složenoj rečenici

2. razred – 35 sati

Nastavni predmet: ENGLESKII JEZIK

Nastavne cjeline

Razrada – Nastavne teme / sadržaji

ZAMJENICE

  • Refleksivne, posvojne i neodređene

GLAGOLI

  • Tvorba i uporaba glagolskih vremena

  • Present perfect tense – simple continuous

  • Present perfect tense – tense past

  • Perfect tense –simple i continuous.

  • Future perfect tense

  • Načelo tvorbe upitnih i negativnih oblika u jednostavnim i složenim vremenima

PRIDJEVI

  • Comparison of equality

ČLANOVI

  • Uporaba neodređenog i određenog člana

PRIJEDLOZI

  • Vrijeme, mjesto i pravac, uzrok

TVORBA RIJEČI

  • Compound, derivatives in ESP

3. razred – 35 sati

Nastavni predmet: ENGLESKI JEZIK

Nastavne cjeline

Razrada – Nastavne teme / sadržaji

GRAMATIKA

TENSES


SLAGANJE VREMENA

POGODBENE REČENICE

MODALNI GLAGOLI

PASIVNE REČENICE

PRIJEDLOZI

PHRASAL VERBS



  • Ponavljenje

  • Osobne, upitne, pokazne (it, there is, there are), relativne zamjenice (who,which, whose, that)

  • Pet osnovnih oblika osnova –s oblik –ed oblik, particip s nastavkom –ing, particip s nastavkom –ed.

  • Glagolska vremena i njihovi odnosi prema aspektu; pojam aktiva i pasiva; pravilni i nepravilni glagoli.

  • Ponavljanje glagolskih vremena – tvorba i uporaba present simple i continuous- tvorba i uporaba present perfekt tense, simple i continuous- tvorba i uporaba budućih vremena; pomoćni glagoli za tvorbu vremena, modalni glagoli

  • Tvorba i uporaba glagolskih vremena

  • Present perfect tense – simple continuous

  • Present perfect tense – tense past

  • Perfect tense –simple i continuous.

  • Future perfect tense

  • Načelo tvorbe upitnih i negativnih oblika u jednostavnim i složenim vremenima

  • Ing. Forma glagola

4. razred – 32 sata

Nastavni predmet: ENGLESKI JEZIK

Nastavne cjeline

Razrada – Nastavne teme / sadržaji

GLAGOLSKA VREMENA

SLAGANJE VREMENA

POGODBENE REČENICE

PASIVNE REČENICE

ODNOSNE REČENICE

SLOŽENICE

PRIJEDLOZI

COISATIVE „HAVE“



  • Ponavljanje

  • Osobne, upitne, pokazne (it, there is, there are), relativne zamjenice (who,which, whose, that)

  • Pet osnovnih oblika osnova –soblik –ed oblik, particip s nastavkom –ing, particip s nastavkom –ed.

  • Glagolska vremena i njihovi odnosi prema aspektu; pojam aktiva i pasiva; pravilni i nepravilni glagoli.

  • Ponavljanje glagolskih vremena – tvorba i uporaba present simple i continuous- tvorba i uporaba present perfekt tense, simple i continuous- tvorba i uporaba budućih vremena; pomoćni glagoli za tvorbu vremena, modalni glagoli

  • Tvorba i uporaba glagolskih vremena

  • Present perfect tense – simple continuous

  • Present perfect tense – tense past

  • Perfect tense –simple i continuous.

  • Future perfect tense

  • Načelo tvorbe upitnih i negativnih oblika u jednostavnim i složenim vremenima

  • Ing. Forma glagola

  • Bezlični oblici

  • Ing. forme glagola

Yüklə 1,09 Mb.

Dostları ilə paylaş:
1   2   3   4   5   6   7   8   9   10




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©genderi.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə