*Napomena: TZK- satnica svrstana je u teorijsku nastavu
RN – redovita nastava OO – obrazovanje odraslih SK – skupne konzultacije IK – individualne konzultacije
*strukovna se praksa obavlja tijekom ljetnih praznika
**sati za izradu praktičnog dijela završnog rada
5.2. NASTAVNI PROGRAM
ZAJEDNIČKI DIO - OPĆEOBRAZOVNI PREDMETI
Važeći izvori:
Glasnik Ministarstva prosvjete i športa RH, posebno izdanje, br. 11, Zagreb, lipanj 1997. – Okvirni nastavni programi općeobrazovnih predmeta u srednjim školama.
Hrvatski jezik: Nastavni programi za gimnazije, mrežna stranica NCVVO-a.
Povijest: Program povijesti za III. razred u kojem se povijesni sadržaji obrađuju kao alternativni s Etikom i kulturom nije razrađen. Predlažemo da taj program naprave sami nastavnici i da se obrađuju povijesni sadržaji zavičajnog prostora (županije ili grada).
Latinski jezik: Glasnik Ministarstva prosvjete i športa RH, posebno izdanje br. 12, Zagreb, prosinac 1997., Nastavni planovi i okvirni programi za područje zdravstva.
Računalstvo: Škola za medicinske sestre Vrapče, Bolnička cesta 32, 10090 Zagreb.
*Napomena: Vjeronauk: Odluka o donošenju nastavnog plana za predmet katolički vjeronauk za četverogodišnje srednje škole od 20. 1. 2009. - mrežna stranica NCVVO-a
Etika: mrežna stranica NCVVO-a, Nastavni planovi i programi, Program nastavnog predmeta etika u srednjim školama, Izborni predmeti.
-
razred – 70 sati
|
Nastavni predmet: HRVATSKI JEZIK
|
Nastavne cjeline
|
Razrada – Nastavne teme / sadržaji
|
HRVATSKI JEZIK
| -
Jezik i priopćavanje (komunikacija).
-
Jezik kao sustav znakova.
-
Narav jezičnog znaka.
-
Izraz i sadržaj.
-
Supstacija i forma
-
Jezična ekonomija i zalihost(redundacija)
-
Fonem.
-
Razlikovna (distinktivna) obilježja fonema.
-
Fonem, alofon (fonemska inačica) i fon (glas).
-
Fonetska (akustična i artikulacijska), te fonološka (funkcionalna) svojstva fonema.
-
Fonetika i fonologija.
-
Razdioba fonema
-
Samoglasnici (vokali)
-
Suglasni (konsonanti)
-
Samoglasnici po mjestu tvorbe i načinu tvorbe: prednji i stražnji te visoki, srednji i niski.
-
Sonanti (dvonki) i šumni sugasnici
-
Suglasnici po mjestu tvorbe, dvousneni, zubnousneni, zubni, alveoralni, tvrdonepčani, mekonepčani
-
Suglasnici po načinu tvorbe (zatvorni, poluzatvorni i pjesnačni). Zvučni i bezvučni suglasnici. Slogotovroni i neslogotvorni fonemi.
-
Pismo.
-
Grafem (slovo) i fonem.
-
Oblikovanje hrvatskoga latiničkoga grafijskog sustava.
-
Govorni i pisani jezik.
-
Gramatika i stilistika.
-
Pravopis (ortografija) i pravogovor (ortoepija).
-
Fonemi č, dž, ć i đ s pravopisnog i pravogovornog (ortopepija) stajališta.
-
Fonem kao sastavi dio morfema. Morfo(fo)nem kao alternanta fonema. Morfo(fo)nologija
-
Alternacije fonema i fonemskih skupina: jednačenje (asimilacija) suglasnika po zvučnosti i po mjestu tvorbe.
-
Gubljenje suglasnika i/ili pojednostavljivanje suglasničkih skupina. Palatalizacija, sibilarizacija i jotacija.
-
Alternacije ije/je/e/i te alternacije l/o u govoru i pismu.
-
Segmentna (odsječna) i suprasegmentna (nadodsječna) obilježja.
-
Naglasak (akcent) i dužina (kvantiteta).
-
Naglasni sustav hrvatskoga standardnog jezika
-
Naglašene i nenaglašene riječi. Prislonjenice i naslonjenice (enklitike i proklitike). Suprasegmentna (intonativna) obilježja na razini rečenice: rečenični naglasak, rečenična melodija, tempo, intenzitet, stanka (vrednote govorenoga jezika).
-
Grafijska realizacija intonativnih sredstava: točka, upitnik, uskličnik, upitnik i uskličnik. Ostali interpunkcijski znakovi (razgoci). Hijerarhija razgodaka.
-
Fonostilistika. Stilska obilježenost i funkcionalna vrijednost fonoloških jedinica.
-
Impresivna i ekspresivna svojstva fonema, naglasaka i intonacije. Grafostilistika.
-
Pojam idioma. Organski i neorganski idiomi. Standardni jezik.
-
Norma i kodifikacija. Standardni jezik s povjesnoga stajališta. Standardni jezik i narječja. Glavne osobitosti i fonemskog i naglasnog sustava čakavskog i kajkavskog narječja u usporedbi sa hrvatskim standardnim jezikom. Jezik i pismo hrvatskih pisanih spomenika od početka pismenosti dokraja XV. stoljeća.
|
KNJIŽEVNOST
|
Književnost:
Naziv i pojam – rodovi i vrste – znanost o književnosti – povijest književnosti – teorija književnosti – kritika – odnos književnosti i jezika – tekst, književnost i društvo – književnost i druge umjetnosti – svrha učenja – nacionalna i komparativna (poredbena) književnost – epohe i razdoblja – stilovi i smjerovi – klasična i moderna književnost – usmena i pisana književnost – analiza i interpretacija
-
Lirika:
-
Pojam – razvoj – vrste, oblici i značajke – usmena i pisana književnost – tematska podjela: domoljubna, socijalna, duhovno-religiozna, misaona, ljubavna, pejsažna... – primjeri: himna, oda, elegija, ditiramb, balada, sonet, epigram, epitaf
-
A.Mihanović, Horvatska domovina (himna)
-
P. Preradović, Rodu o jeziku (oda)
-
S.S. Kranjčević, Iseljenik (elegija)
-
V. Nazor, Cvrčak (ditiramb)
-
Hasanaginica (narodna balada)
Šenoa, Mom stolu – A.G. Matoš, Ad hominem (epigrami)
-
Stećci, hrvatski srednjovjekovni spomenici – M. Dizdar, Zapis o zemlji (epitaf)
-
J. Pupačić, Zaljubljen u ljubav (ljubavna)
-
D. Cesarić, Vagonaši (misaona – socijalna)
-
S.S. Kranjčević, Moj dom (domoljubna)
-
N. Šop, Kuda bih vodio Isusa (duhovno – religiozna)
-
A.G. Matoš, Jesenje veče (sonet) – Lj. Wiesner, Blago veče (pejsažna)
-
F. Mažuranić, Budi svoj! (pjesma u prozi)
-
M. Balota, Roženice – D. Domjanić, Ciklame, krvave ciklame (dijalektalna)Zaključak (sinteza)
-
Epika
-
Pojam – razvoj – vrste, oblici i značajke – ep i manje epske forme) epilij, spjev, stihovana pripovijetka; roman (klasični i moderni), pripovijest, novela; “jednostavni oblici”; memoari, biografije, autobiografije – primjeri: ep, roman – moderni i povijesni, pripovijest, novela, bajka, basna).
-
Homer (8. st. pr. K.), Ilijada, pjevanje 1., XVI. (ep)
Ezop - I. A. Krilov ili J . de la Fontaine: Basne (po izboru)
H. C. Andersen, Kraljevo novo ruho – I.Brlić-Mažuranić, Kako je Potjeh tražio istinu (bajka)
August Šenoa, Zlatarovo zlato (povijesni roman)
J. D. Salinger, Lovac u žitu (moderni roman)
Vjenceslav Novak, U glib ili Mile Budak, Opanci dida Vidurine (pripovijest)
Altun G. Matoš, Cvijet sa raskršća
Vjekoslav Kaleb,Gost (novela)
Pavao Pavli
i
, Dobri duh Zagreba: (priča - po
izboru)
-Zaklju
ak (sinteza)
-
Pojam – razvoj – vrste, oblici i značajke – primjeri: tragedija, komedija
-
Sofoklo, Antigona (tragedija)
-
Marin Držić, Skup (komedija)
-
Zaključak (sinteza)
-
Diskurzivni književni oblici
-
Pojam – razvoj – vrste, oblici i značajke – putopis, studija, esej, članak; kritika, feljton, polemika, primjeri: putopis, esej
-
Antun Nemčić, Putositnice (Porod putne misli, Križevci, Zagreb, Jastrebarsko, u Karlovcu, Rijeka... (putopis)
-
M. de Montaigne, O odgoju (O cilju odgoja) – esej
-
Zaključak (sinteza)
POVIJEST KNJIŽEVNOSTI
-
Klasična književnost
-
Biblija: Knjiga Postanka, Knjiga Izlaska, Judita, Evanđelje po Ivanu, Psalmi (po izboru)
-
Homer, Odiseja (pjevanje I.,XIX.,XXI.)
-
Eshil, Okovani Prometej
-
Palut, Škrtac
-
Srednjovjekovna književnost
-
Trubadurska lirika – najstariji hrvatski pisani spomenici – ćirilometodska tradicija, biblijski liturgijski tekstovi – povijesni i pravni tekstovi – crkvena i svjetovna proza – drama, prikazanja
-
Pjesan o Rolandu (franc. ep) – Pjesan o Cidu (španj. ep) – Pjesan o Nibelunzima (njem. ep) Roman o Tristanu i Izoldi (viteški roman), sv. Augustin, Ispovijesti (1. I 9.) autobiografija
-
Bašćanska ploča – Vinodolski zakon – Lucidar
-
Zapis popa Martinca – Ljetopis popa Dukljanina (smrt kralja Zvonimira), Novo pismo Nikole Modruškoga – Hrvojev Misal
-
Šibenska molitva
-
Va se vrime godišća, Muka sv Margarite
-
Zaključak (sinteza)
|
JEZIČNO IZRAŽAVANJE
| -
U skladu s nastavom jezika i književnosti u prvome se razredu uvježbavaju oblici jezičnog izražavanja i stvaranja.
-
Pisano i govoreno izražavanje kao jezična djelatnost.
-
Glavne značajke pisanja kao jezične djelatnosti.
-
Pisanje kao priopćavanje (komunikacija) i kao umjetničko stvaranje
-
Pisanje, pravopis i grafostilistika.
-
Govorenje kao jezična djelatnost. Govorenje i pravogovor.
-
Neutralno i stilski obilježeno govorenje .
-
Uloga i važnost vrednosta govorenoga jezika (intonacija, intenzitet, stanka, rečenični tempo, mimika i geste).
-
Govorenje, slušanje i šutnja.
-
Čitanje: usmjereno i izražajno.
-
Prepričavanje: sažetak,
-
Bilježenje u obliku natuknica i stvaranje podsjetnika.
-
Bio - bibliografske bilješke.
-
Navođenje
-
Dnevnik: osobni, stručni i dnevnik čitanja.
-
Tekst.
-
Načini oblikovanja teksta.
-
Vrste teksta: opis raščlamba (analiza), tumačenje (interpretacija), samogovor (monolog), dvogovor (dijalog) i unutarnji monolog.
-
Opis kao vrsta teksta.
-
Glavne značajke logičke i jezične organizacije opisa.
-
Umjetnički i znanstveni opis: jezične i stilske razlike i sličnosti.
-
Usmeni i pisani opis.
-
Dinamični i statični opis.
-
Opis vanjskog i unutarnjeg svijeta.
-
Tumačenje (interpretacija, eksplikacija).
-
Logička i jezična organizacija tumačenja.
-
Usmeno i pisano tumačenje.
-
Analitičko i sintetičko tumačenje.
-
Tumačenje umjetničkog djela.
-
Denotativno i konotativno značenje riječi.
-
Služenje stručnim rječnikom.
-
Dijalog i monolog.
-
Vrste dijaloga.
-
Uspostava dijaloga.
-
Vođenje dijaloga.
-
Dijalog u razgovoru i u umjetničkom djelu (drami, televizijskoj drami, filmu).
-
Jezično oblikovanje dijaloga: jezična ekonomija i vrednote govorenog jezika. Euharistički dijalog.
-
Poslovnostručni dijalog.
| -
razred – 70 sati
|
Nastavni predmet: HRVATSKI JEZIK
|
Nastavne cjeline
|
Razrada – Nastavne teme / sadržaji
|
HRVATSKI JEZIK
| -
Morfem. Morfem po značenju: gramatički i leksički
-
Morfemi po položaju: korijenski, prefiksalni i sugiksalni. Rječotvorni (derivacijski) i oblikotvorni (relacijski) morfemi
-
Morfem, morf, alomorf (morfemska inačica). Izraz i sadržaj gramatičkih i leksičkih morfema. Morfemska analiza. Morfem i oblik, morfem i osnova. Osnava i korijen. Struktura osnove. Alterniranost osnove (aloosnove). Supletivni oblici.
-
Pojam gramatičke kategorije. Tipovi gramatičkih katerorija, katerije vrste riječi. Kategorije oblika riječi. Kategorije položaja riječi. Kategorije riječi.
-
Kategorije vrste riječi. Kriteriji razdiobe riječi na vtste. Promjenljive i nepromjenljive vrste riječi. Imenice. Gramatička i leksička predmetnost. Sklonidba (deklinacija) imenica. Gramatička obilježja imenica: rod, broj i padež.
-
Pojedinačna (singulativna) i zbirna (kolektivna) množina. Vlastite i opće imenice.
Pisanje imenica (malo i veliko početno slovo).
Pisanje stranih vlastitih imena, posebno osobnih i zemljopisnih.
-
Zamjenice.
-
Rod, broj, padež i lice.
-
Funkcije zamjenica.
-
Zamjenice kao imeničke, pridjevne ili priložne riječi. Zamjenice po značenju. Osobne, povratne, posvojne, pokazne, upitne, odnosne i neodređene.
-
Vrste zamjenica.
-
Sklonidba zamjenica
-
Pridjevi.
-
Rod, broj, padež i stupanj. Određeni i neodređeni pridjevi.
-
Sklonidba određenih i neodređenih pridjeva.
-
Stupnjevanje (komparacija) pridjeva.
Podjela pridjeva po značenju. Kvalitativni, diferencijalni , posvojni i opisni.
-
Brojevi.
-
Rod, broj (djelomično) padež.
-
Glavni i redni brojevi.
-
Brojevi kao imeničke, pridjevne i priložne riječi.
-
Glagoli.
-
Vrijeme, način, vid (svršenost, nesvršenost, dvovidnost), lice.
-
Glagolsko stanje. Aktiv, pasiv i medij.
-
Prijelaznost, neprijelaznost i povratnost. Lični i bezlični glagolski oblici.
-
Jednostavni glagolski oblici: infinitiv, prezent, aorist, imperfekt, imperativ, glagolski pridjevi i prilozi.
-
Složeni glagolski obilci: perfekt, pluskvamperfekt, futuri i kondicionali.
-
Pasivni glagolski oblici.
-
Nepromjenljive vrste riječi. Prilozi i prijedlozi.
-
Nepromjenljive vrste riječi. Veznici, uzvici i čestice.
-
Pravopis i morfologija.
-
Morfološka homonimija i sinonimija.
-
Morfostilistika i morostilem.
-
Stilska obilježenost padežnih oblika, vremena, načina te ostalih oblika
-
Glavne značajke oblikotvornog ustrojstva čakavskog narječja prema hrvatskome standardnom jeziku (padežni sustav, sustav glagoslih oblika i drugih oblika promjenjivih riječi).
-
Glavne značajke oblikotvornog ustrojstva kajkavskog narječja prema hrvatskome standardnom jeziku (padežni sustav, sustav glagoslih oblika i drugih oblika promjenjivih riječi).
-
Hrvatski jezik od XVI. do kraja XVIII. stoljeća.
|
KNJIŽEVNOST
| -
Predrenesansa i humanizam
-
Pojam, trajanje, značajke – humanizam kao kulturni i književni pokret – latinizam – književni život – književni oblici i značajke – glavni pisci i djela.
-
Dante Alighieri, Božanstvena komedija (Pakao, I._V.)
-
Francesco Petrarca, Kanconijer (I., III., V.,XIII.)
-
Giovanni Boccaccio, Decameron (Uvod; 1. dan 1. novela; 2. dan 3. novela)
-
Marko Marulić, Davidijada (1. pjevanje; stih 1-11, stih 140-160)
-
Ivan Česmički, U smrt majke Barbare – Juraj Šiškorić, Elegija o pustošenju šibenskog polja
-
Zaključak (sinteza)
-
Renesansa
-
Europska renesansa-renesansa kao kulturni i književni pokret. odnos prema prirodi i čovjeku-odnos prema antici-književni oblici i značajke-glavni pisci i djela; hrvatska renesansa i njezina središta: Dubrovnik, Split, Hvar, Šibenik, Zadar – odnos prema talijanskoj renesansi – književni oblici i značajke – glavni pisci i djela.
-
Miguel de Cervantes, Don Quijote (ulomci)
-
Wiliam Shakespeare, Hamlet
-
Marko Marulić, Judita
-
Šiško Menčetić, Prvi pogled- Blaženoi čas i hip
-
Hanibal Lucić, Jur nijedna na svit vila – iz Robinje: skazanje 2., stih 685-755 (Robinja i Derenčin)
-
Mavro Vetranović, Moja plavca (stih 1-26, 197-222) – Posvetilište Abamovo (skazanje 1., stih 83-184)
-
Brne Karnarutić, Vazetje Sigeta grada (treti dil, stih 597-638)
-
Petar Zoranić, Planine (Otkuda bura ishodi i zač se ove ili Zač se grad Nin zove i gdo ga najpri sazida) – Perivoj od Slave i v njem vile
-
Petar Hektorović, Ribanje i ribarsko prigovaranje (Parvi dan, stih 1-20, 497-508;
Drugi dan, stih 595-685; Treti dan, stih 1510-1532)
-
Marin Držić, Dundo Maroje (predgovor i odlomak iz komedije o zlatu)
-
Zaključak (sinteza)
-
Barok
-
Pojam, trajanje, značajke – manirizam naprama baroku – hrvatski barok – katolička obnova (protureformacija) – književni oblici i značajke, dubrovačko-dalmatinski, kajkavski, slavonski barok, i barok ozaljskog kruga – bosanski i franjevci – glavni pisci i djela.
-
Torquato Tasso, Oslobođeni Jeruzalem (I. i II. pjevanje; prijevod M. Tomasovića, 1990.)
-
Ivan Gundulić, Suze sina razmetnoga – Dubravka – Osman (I., 1-36; IV., 345-432; VII., 269-308; VIII., 569-592; IX., 321-408; XI., 1-184; XX., 289-376)
-
Ivan Bunić Vučić, Nemoj, nemoj, ma ljubice – Slatka dušo mom životu
-
Junije Palmotić; Pavlimir (Činjenje 3., skazanje četrnaesti i skazanje petnaesto) ili Ignjat Đurđević, Slici svojoj u ruci gospođe, - Suze Marunkove
-
Fran Krsto Frankopan, Napojnice pri stolu – Človištvo zove se prava lipota –
Cvitja razmišlenje i žalosno protuženje ili Ana Katarina Frankopan Zrinska, Vsakomu onomu, ki štal bude ove knjižice
-
Juraj Habdelić, Pervi oca našega Adama greh (Gizdos ženska ili gizdos mladeh ljudi)
-
Antun Kanižlić, Sveta Rožalija (početak)
-
Matija Divković, Beside (odlom.)
-
Bartul Kašić, Ritual rimski (Predgovor)
-
Juraj Križanić, Politika (Predgovor)
-
Zaključak (sinteza)
-
KLASICIZAM I PROSVJETITELJSTVO
-
Klasicizam kao europski pokret – racionalizam: R. Decartes-Prosvjetiteljstvo: Voltaire-klasicistički latinizam-književnost u Slavoniji-književni oblici i značajke – glavni pisci i djela).
-
Moliere, Mizantrop ili Umišljeni bolesnik, Candide
-
Matija Petar Katančić, Jesenji plodovi (Ševa-Vinobera u zelenoj Molbice dolini)
-
Matija Antun Reljković, Satir iliti divji čovik (Kazuje lipotu ležaja Slavojije, stih 1-29
Porušenje Slavojije kroz česte rata i bojeve, stih 131-152)
-
Andrija Kačić Miošić, Razgovor ugodni naroda sovinskoga (Slidi pisma Radovana i Mjelovana-Tomislav, kralj slovinski-Pisma od Radoslava)
-
Filip Grabovac, Cvit razgovora-Slava Dalmacije
-
Tituš Brezovački, Matijaš Grabancijaš dijak Predgovor k dobrovoljnom čitavcu, Dogod 1., spelanje 1. i spelanje II.)
-
Zaključak (sinteza)
-
PREDROMANTIZAM I ROMANTIZAM
-
Europski predromantizam-zanimanje za starinu, folklor i “grobljanske” ugođaje; europski romantizam-glavni predstavnici francuskog, njemačkog, talijanskog, ruskog, poljskog romantizma i romantizma u nordijskim zemljama – engleski jezerski pjesnici: W Wordssworth, S.T. Coleridge, R. Southey-Scottov povijesni roman
-
Johann W. Goethe, Patnje mladog Werthera
-
F. Schiller, Razbojnici
-
George G. Byron, Putovanje Childea Harolda (ulomak)
-
Alphonse de Lamartine, Jezero – W. Wordsworth, Sunovrati; Edgar Allan Poe, Gavran- Ubojstvo u ulici Morgue
-
A.S.Puškin, Trenutka još se sjećam
-
Zaključak (sinteza)
|
JEZIČNO IZRAŽAVANJE
| -
Životopis (biografija) kao vrsta teksta.
-
Vlastiti životopis (autobiografija) i životopis poznate osobe (književnika, umjetnika, pjevača, sportaša).
-
Logička i jezična organizacija životopisa.
-
Uloga činjenica u oblikovanju životopisa.
-
Razlikovanje činjenica po važnosti. Životopis prema stilskim značajkama: subjektivni (literarni i literarizirani) i objektivni (poslovni, službeni).
-
Enciklopedijski prikaz životopisa: Hrvatski biografski leksikon.
-
Prikaz kao vrsta teksta.
-
Objasnidbeno-obavijesna narav prikaza.
-
Usmeni i pisani prikaz: sličnosti i razlike.
-
Prikaz i medij: novinski, radijski i televizijski prikaz.
-
Tematska raznolikost prikaza: prikaz knjige, kazališne predstave, filma, stripa, televizijske emisije, koncerta, izložbe i dr.
-
Stručni prikaz.
-
Upućivanje (instrukcija) kao vrsta teksta kojim se planira bilo kakvo ponašanje u budućnosti: upravne, tehničke, poslovne, metodičke i druge upute – glagoli i glagolski oblici zahtijevanja, zapovijedanja, poticanja, upozoravanja kao nositelji upućivačkih (instruktivnih) rečenica.
-
Linearni odnos rečenica u upućivačkome tekstu.
-
Pismo: osobno i poslovno.
| -
razred – 70 sati
|
Nastavni predmet: HRVATSKI JEZIK
|
Nastavne cjeline
|
Razrada – Nastavne teme / sadržaji
|
HRVATSKI JEZIK
| -
Pojam sintakse.
-
Sintaktičke jedinice: riječ, skup riječi (sintagma) i rečenica.
-
Riječ u rečenici.
-
Spojevi riječi.
-
Tipovi odnosa među sastavnicama spojeva riječi: sročnost (kongruencija), upravljanje rekcija) i pridruživanje.
-
Pojam rečenice.
-
Članjivost.
-
Ciljna usmjerenost: izjavne, upitne i usklične rečenice.
-
Obavijesna članjivost: dato i novo (tema i rema).
-
Članovi rečeničnog ustrojstva.
-
Predikat.
-
Glagolski i neglagolski predikat.
-
Glagolski oblici u predikatu.
-
Subjekt, atribut i apozicija.
-
Objekt i priložna oznaka.
-
Rečenice po sastavu.
-
Sklapanje rečenica: nizanjem i povezivanjem.
-
Nezavisnosložene rečenice.
-
Tipovi odnosa među dijelovima sastavnih, suprotnih i rastavnih rečenica.
-
Sklapanje uvrštavanjem.
-
Zavisnosložene rečenice (subjektne, predikatne, objektne, atributne i apozitivne).
-
Priložne (adverbne) rečenice.
-
Sklapanje rečenica bez veznika.
-
Nezavisnosložene asindetske rečenice.
-
Zavisnosložene asindetske rečenice.
-
Intonacija rečenice.
-
Rečenični naglasak, rečenična melodija, stanka, intenzitet, tempo.
-
Rečenični znakovi: točka, zarez, dvotočje, trotočje, uskličnik, upitnik.
-
Sintaktostilistika.
-
Red riječi u rečenici (osnovni i aktualizirani)
-
Rečenica i tekst.
-
Povezivanje rečenica u tekstu.
-
Tipovi teksta.
-
Osnove sintaktičke osobitosti čakavaksog i kajkavskog narječja prema hrvatskome standardnom jeziku.
-
Hrvatski standardni jezik u XIX.stoljeću.
|
KNJIŽEVNOST
| -
Ilirizam
-
(Hrvatski romantizam-hrvatski narodni preporod, ilirski pokret, ilirizam-uloga književnosti u buđenju nacionalne svijesti-budnice i davorije-temeljni tekstovi: Mihanovićeva “Reč domovini o hasnovitosti pisanja vu domorodnom jezik”, Draškovićeva “Disertacija iliti razgovor darovan gospodi poklisarom”, Gajeva “Kratka osnova horvatsko-slovenskog pravopisanja” – Novine i Danica ilirska – Kolo, prvi književni časopis).
-
Ljudevit Gaj, Horvatov sloga i zjedninjenje (budnica)
-
Dimitrije Demeter, Grobničko polje (davorija)
-
Pavao Štoos, Kip domovine vu početku leta, 1831.
-
Stanko Vraz, Đulabije - Gazela: Ždral putuje k toplom jugu – Otkud modre oči?
-
Petar Preradović, Putnik – Ljudsko srce
-
Ivan Mažuranić, Smrt Smail-age Čengića (Harač i Kob)
-
Matija Mažuranić, Pogled u Bosnu (Predgovor, 1. Put u Bosnu i natrag /opis Sarajeva/)
-
Grgo Martić, Zapamćenja (odlomak) – Ivan Franjo Jukić, Putovanje po Bosni 1843 (odlomak)
-
Zaključak (sinteza)
-
Protorealizam (Šenoino doba)
-
M. Bogović, L. Botić, A.V. Tkalčević, F. Marković, J.E. Tomić, V. Jagić, publicistika A. Starčevića, pučka drama i J. Freudenreich).
-
Šenoa: Budi svoj! – Ribareva Jana – Postolar i vrag – Zlatarovo zlato
-
Zaključak (sinteza)
-
Realizam
-
Europski realizam – pozitivizam i scijentizam – H. Taine – glavni predstavnici
-
francuskog, ruskog i engleskog realizma – E. Zola i naturalizam).
-
Honore de Balzac, Otac Goriot
-
Fjodor M. Dostojevski, Zločin i kazna
-
Lav N. Tolstoj, Ana Karenjina ili Uskrsnuće
-
Zaključak (sinteza)
-
Hrvatski realizam – odraz francuskog realizma i naturalizma: E. Kumičić i njegov članak “O romanu” - polemika i stvaranje kritike – pravaštvo i književnost – religinizam).
-
E. Kumičić, Začuđeni svatovi
-
K.Š. Gjalski, Perillustris ac generosus Cintek –Nacionalna ekonomija ili
-
Čudnovati tesar
-
Ante Kovačić, U registraturi; J. Kozarac, Oprava ili Slavonska šuma
-
V. Novak, Posljedni Stipančići
-
S.S. Kranjčević., Mojsije
-
Zaključak (sinteza)
-
Modernizam
-
Parnasovstvo-dekadencija-simbolizam-individualizam-esteticizam-secesija-bečka moderna
-
Charles Baudelaire, Suglasja-Albatros-Stranac
-
Reiner Maria Rilke: jesenja pjesma ili Ja živim u kruzima koji se šire
-
Henrik Ibsen, Lutkina kuća (Nora)
-
Zaključak (sinteza)
-
Moderna
-
Modernistički pokret i moderna-sukob “starih” i “mladih” – secesija-bečka i praška skupina mladih-časopisi-kritike i polemike-Hrvatska mlada lirika, 1914.
-
J. Leskovar, Misao na vječnost
-
A.G.Matoš, Utjeha kose – 1909. –Kip domovine na početku leta 188-
-
Oko Lobora
-
D. Šimunović, Duga
-
F. Galović, Kopači-Jesenski veter ili D. Domjanić, Bele rože-Portret
-
V. Vidrić, Dva pejsaža – Pomona – Plakat –Adieau
-
V. Nazor, Zvonimirova lađa – Maslina – Seh duš dan
-
M. Begović, Pustolov pred vratima
-
I.Kozarac, Đuka Begović
-
Zaključak (sinteza)
|
JEZIČNO IZRAŽAVANJE
| -
Dokazivanje (argumentacija), vrste dokaza, važnost dokaza u raspravljačkim tekstovima
-
Recenzija kao vrsta raspravljačkog teksta
-
Usmeno predavanje.
-
Glavne faze oblikovanja usmenoga predavanja: određivanje teme, sklupljanje građe o temi, sređivanje građe, izrada nacrta (predloška) predavanja.
-
Poraba podataka i stručnih naziva.
-
Javni govor.
-
Priprema javnog govora.
-
Pisana podloga za javni govor (bilješke, navodi, podaci).
-
Neutralan i emocionalno obilježen govor.
-
Uvažavanje vrednota govorenog jezika i poznavanje govorničkih figura.
-
Priopćenje.
-
Jezične i stilske značajke priopćenja.
-
Usmeno i pisano priopćenje.
-
Tumačenje.
-
Stručno izlaganje, stručni članak, stručni referat, stručni dopis.
-
Zamolba i žalba.
-
Čitanje stručnog teksta s komentarom. Korekturni znaci.
-
Paralela književnih razdoblja.
| -
razred – 64 sata
|
Nastavni predmet: HRVATSKI JEZIK
|
Nastavne cjeline
|
Razrada – Nastavne teme / sadržaji
|
HRVATSKI JEZIK
| -
Znak i sustav znakova.
-
Jezični sustav i jezični znak.
-
Struktura jezičnoga znaka.
-
Označitelj, označenik, i izvanjezična zbilja.
-
Riječ i leksem.
-
Leksikologija i semantika.
-
Izraz i sadržaj leksema.
-
Jednoznačnost i višeznačnost.
-
Metafora i metonimija.
-
Vrste metafora.
-
Osnovno i izvedeno značenje.
-
Neutralno i obilježeno značenje.
-
Podruštvljeno i individualno značenje.
-
Sinonimija i sinonimi.
-
Istoznačnice i bliskoznačnice.
-
Općejezični i individualni sinonimi.
-
Standardnojezični i nestandardnojezični sinonimi.
-
Funkcionalna vrijednost sinonima.
-
Antonimija i antonimi.
-
Vrste antonima.
-
Potpuni i djelomični antonimi. Oksimoron
-
Funkcionalna vrijednost antonima.
-
Homonimija i homonimi.
-
Morfološka i leksička homonimija.
-
Homografi i homofoni.
-
Načini nastanka homonima.
-
Funkcionalna vrijednost homonima.
-
Vremenska raslojenost leksika.
-
Aktivni i pasivni leksik.
-
Vrste pasivnih leksema.
-
Pomodnice i novotvorenice.
-
Područna raslojenost leksika.
-
Lokalizmi, regionalizmi i dijalektizmi. Vrste dijalektizama.
-
Stilska obilježenost dijalektizama.
-
Funkcionalna raslojenost leksika.
-
Stil i stilistika.
-
Funkcionalni stilovi hrvatskoga standardnog jezika.
-
Glavne leksičke značajke književnoumjetničkog, publicističkog i razgovornog stila.
-
Međujezični dodiri i leksičko posuđivanje.
-
Razlozi leksičkog posuđivanja.
-
Vrste leksičkoga posuđivanja.
-
Vrste posuđenica.
-
Prilagodba posuđenica.
-
Leksička norma prema ostalim normama hrvatskoga standardnog jezika.
-
Jezični purizam i jezična kultura. Osnovna pravila jezičnog purizma.
-
Frazeologija i frazem.
-
Uvjeti postanka frazema.
-
Frazemska višeznačnost i jednoznačnost.
-
Frazemska sinonimija i antonimija. Vrste frazema.
-
Funkcionalna vrijednost frazema.
-
Leksikografija.
-
Vrste leksikografije.
-
Rječnik.
-
Vrste rječnika.
-
Načini sastavljanja rječnika.
-
Vrste jezičnih rječnika.
-
Najvažniji rječnici hrvatskoga jezika.
-
Hrvatski jezik u XX. stoljeću.
-
Periodizacija.
-
Glavne značajke svakoga razdoblja.
-
Društveni i politički položaj hrvatskoga standardnog jezika.
-
Borba za ravnopravnost hrvatskoga jezika.
-
Odnos između hrvatskog i srpskog jezika.
-
Važnija djela o hrvatskome jeziku.
|
KNJIŽEVNOST
| -
Avangarda, modernistički pokreti i socijalna književnost
-
(Stilski pluralizam-avangarda-ekspresionizam, dadaizam, nadrealizam, imažinizam, kubizam, futurizam, simultanizam, konstrukrivizam – socijalni realizam . “lijeva” i “desna” kritika – egzistencijalizam –imanentna kritika-kazalište apsurda-epsko kazalište-trivijalna književnost-socijalistički realizam).
-
I.RAZDOBLJE (1914. –1929.)
-
Marcel Proust, U traženju izgubljena vremena (Combray)
-
S. Jesenjin, Pjesma o kuji – Doviđenja, dragi, doviđenja
-
Zaključak (sinteza)
-
EKSPRESIONIZAM
-
A.B. Šimić, Pjesnici-Moja preobraženja-Hercegovina-Povratak-Smrt i ja-
-
Ručak siromaha
-
M. Krleža, Snijeg – Čežnja – Nemir
-
Andrić, Ex Ponto, Noćni nemir – Epilog Zaključak (sinteza)
-
II.RAZDOBLJE (1929.-1952.)
-
M. Krleža, Khevenhiller – Povratak Filipa Latinovicza – Gospoda Glembajevi
-
I.Andrić, Prokleta avlija
-
T. Ujević, Svakidašnja jadikovka – Blažena ženo, gospo nepoznata – Pobratimstvo lica u svemiru - Notturno
-
D. Gervais, Tri nonice
-
D. Cesarić, oblak – povratak – Balada iz predgrađa
-
D. Tadijanović, Dugo u noć, u zimsku bijelu noć – Prsten
-
G. Kovačić, Moj grob
-
Zaključak (sinteza)
-
DRUGA MODERNA (1952. – 1968.)
-
Kritika socrealizma – “Krugovi” 1952. – utjecaj angloameričkih i španjoslih pisaca- “Razlog” 1961. – utjecaj francuskih i njemačkih pisaca – modernistička poezija, utjecaj filozofije egzistencijalizma “Umjetnost riječi”, 1957. i znanost o književnosti
-
Bertol Brecht, Majka Hrabrost i njezina djeca
-
Albert Camus, Kuga
-
Zaključak (sinteza)
-
Petar Šegedin, Novele (izbor)
-
Vladan Desnica, Zimsko ljetovanje ili pripovijesti (po izboru)
-
Ranko Marinković, Kiklop
-
Jure Kaštelan, Tvrđava koja se ne predaje – Konjic bez konjanika
-
Vesna Parun, Ti koja imaš nevinije ruke
-
Josip Pupačić, more – Tri moja brata ili Moj križsvejedno gori
-
SUVREMENA KNJIŽEVNOST
-
Proza u trapericama, fantastičari, novi historizam – pjesništvo egzistencijalizma, ludizam, obnova zatvorene forme – drama – kritika i znanost – književnost u dijaspori – glavni časopisi – postmoderna: intertekstualnost – intermedijalnost
-
Antun Šoljan, Luka
-
Ivo Slamnig, Barbara
-
Slavko Mihalić, Približavanje oluje – Majstore, ugasi svijeću
-
Zvonimir Lukić, Sobe za prolaz
-
Ivan Brešan, Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja, Ivan Aralica, Okvir za mržnju ili Nedjeljko Fabrio Smrt VronskogPavao Pavličić, Dunav
-
Zaključak (sinteza)
|
JEZIČNO IZRAŽAVANJE
|
-
Rasprava (diskusija).
-
Strukturna trodijelnost rasprave: teza, antiteza i sinteza ili postavljanje teze, dokazivanje teze i prihvaćanje ili odbacivanje, odnosno modificiranje teze.
-
Stručno nazivlje i profesionalizam u raspravi.
-
Usmena i pismena rasprava. Stručno argumentiranje, komentiranje i apeliranje.
-
Esej (ogled). Znanstvene, publicističke i umjetničke značajke.
-
Otovrenost eseja kao tekstovne vrste. Subjektivni i objektivni elementi u eseju.
-
Stvaranje eseja.
-
Komunikacijski tekstovi: vijest, obavijest, oglas, reklama, zahvalnica, pozivnica, sažalnica. privatni i javni komunikacijski tekstovi.
-
Razlike u oblikovanju komunikacijskih tekstova.
-
Referat kao vrsta teksta.
|
1. razred – 35 sati
|
Nastavni predmet: NJEMAČKI JEZIK
|
Nastavne cjeline
|
Razrada – Nastavne teme / sadržaji
|
GRAMATIKA
| -
vrste riječi, rečenični dijelovi, jezične promjene
-
vrste, broj, rod, određeni član
-
upitne riječi, postavljanje pitanje
-
osobne, pokazne i posvojne – deklinacije
-
Glagoli
-
prezent, reflexive verben, zusammengesetzte verben
|
RED RIJEČI U REČENICI
| -
inverzija, modalni glagoli
-
perfekt, pomoćni glagoli haben i sein
-
zamjenica „man“
|
2. razred – 35 sati
|
Nastavni predmet: NJEMAČKI JEZIK
|
Nastavne cjeline
|
Razrada – Nastavne teme / sadržaji
|
GLAGOLSKA VREMENA
| -
preterit, starke i schwache Verben
-
futur
-
pasiv i pasivna transformacija (prezent i preterit)
|
REČENICE
| -
neupravna pitanja
-
nebensatz - Wortfolge
-
Reaktionen
-
Zussammensetzungen
| -
razred – 35 sati
|
Nastavni predmet: NJEMAČKII JEZIK
|
Nastavne cjeline
|
Razrada – Nastavne teme / sadržaji
|
GLAGOLSKA VREMENA
JAKI GLAGOLI
| -
Žargon
-
Prisutnost
-
Pasivno obrazovanje
-
Impersonalni pasiv
-
Upitne zamjenice, Upitni prilozi
-
Pasiv preterituma
-
Konjuktiv II
-
Indirektne rečenice
-
Uvjetne rečenice
-
Zahtjevne rečenice
-
Tehnike prijevoda
-
Jaki glagoli
-
Povećanje i usporedba
-
Deklinacija pridjeva
|
4. razred – 32 sata
|
Nastavni predmet: NJEMAČKI JEZIK
|
Nastavne cjeline
|
Razrada – Nastavne teme / sadržaji
|
PONAVLJANJE, PROŠIRIVANJE I SISTEMATIZIRANJE GRAMATIČKIH SADRŽAJA IZ PRETHODNIH RAZREDA
| -
Sistematizacija vremenima
-
Korištenje glagola
-
Složene rečenice
-
Uvjetne rečenice u prošlom vremenu
-
Reakcije
-
Deklinacija imenica
-
Prilozi
-
Komparativne rečenice
-
Relativne rečenice
-
Vremenske rečenice
-
Prevođenje s hrvatskog na njemački jezik
|
1. razred – 35 sati
|
Nastavni predmet: ENGLESKI JEZIK
|
Nastavne cjeline
|
Razrada – Nastavne teme / sadržaji
|
PONAVLJANJE, PROŠIRIVANJE I SISTEMATIZIRANJE SLJEDEĆIH GRAMATIČKIH SADRŽAJA: IMENICE
| -
Vrste, broj, rod posvojni oblik i fraza ''of''
|
ZAMJENICE
| -
Osobne, upitne, pokazne (it, there is, there are), relativne zamjenice (who,which, whose, that)
|
GLAGOLI
| -
Pet osnovnih oblika osnova –soblik –ed oblik, particip s nastavkom –ing, particip s nastavkom –ed.
-
Glagolska vremena i njihovi odnosi prema aspektu; pojam aktiva i pasiva; pravilni i nepravilni glagoli.
-
Ponavljanje glagolskih vremena – tvorba i uporaba present simple i continuous- tvorba i uporaba present perfekt tense, simple i continuous- tvorba i uporaba budućih vremena; pomoćni glagoli za tvorbu vremena, modalni glagoli
|
PRIDJEVI
| -
Tvorba vremena i uporaba
-
Osnovne uporabe određenog i neodređenog člana, odsutnost određenog člana
-
Učestali idiomi ''a'' , ''the'' i bez člana
-
Pokazni i prisvojni pridjevi
-
Jednina i množina
-
Brojevi
-
Pridjevi neodređene količine
-
Opisni pridjevi
|
PRILOZI
| -
Mjesta određenog i neodređenog vremena
|
VEZNICI
| -
And, or yes, so, when, until, if, although, since, itd.
|
REČENICE
| -
Red riječi u nezavisno složenoj rečenici
|
2. razred – 35 sati
|
Nastavni predmet: ENGLESKII JEZIK
|
Nastavne cjeline
|
Razrada – Nastavne teme / sadržaji
|
ZAMJENICE
| -
Refleksivne, posvojne i neodređene
|
GLAGOLI
| -
Tvorba i uporaba glagolskih vremena
-
Present perfect tense – simple continuous
-
Present perfect tense – tense past
-
Perfect tense –simple i continuous.
-
Future perfect tense
-
Načelo tvorbe upitnih i negativnih oblika u jednostavnim i složenim vremenima
|
PRIDJEVI
| |
ČLANOVI
| -
Uporaba neodređenog i određenog člana
|
PRIJEDLOZI
| -
Vrijeme, mjesto i pravac, uzrok
|
TVORBA RIJEČI
| -
Compound, derivatives in ESP
|
3. razred – 35 sati
|
Nastavni predmet: ENGLESKI JEZIK
|
Nastavne cjeline
|
Razrada – Nastavne teme / sadržaji
|
GRAMATIKA
TENSES
SLAGANJE VREMENA
POGODBENE REČENICE
MODALNI GLAGOLI
PASIVNE REČENICE
PRIJEDLOZI
PHRASAL VERBS
| -
Ponavljenje
-
Osobne, upitne, pokazne (it, there is, there are), relativne zamjenice (who,which, whose, that)
-
Pet osnovnih oblika osnova –s oblik –ed oblik, particip s nastavkom –ing, particip s nastavkom –ed.
-
Glagolska vremena i njihovi odnosi prema aspektu; pojam aktiva i pasiva; pravilni i nepravilni glagoli.
-
Ponavljanje glagolskih vremena – tvorba i uporaba present simple i continuous- tvorba i uporaba present perfekt tense, simple i continuous- tvorba i uporaba budućih vremena; pomoćni glagoli za tvorbu vremena, modalni glagoli
-
Tvorba i uporaba glagolskih vremena
-
Present perfect tense – simple continuous
-
Present perfect tense – tense past
-
Perfect tense –simple i continuous.
-
Future perfect tense
-
Načelo tvorbe upitnih i negativnih oblika u jednostavnim i složenim vremenima
-
Ing. Forma glagola
|
4. razred – 32 sata
|
Nastavni predmet: ENGLESKI JEZIK
|
Nastavne cjeline
|
Razrada – Nastavne teme / sadržaji
|
GLAGOLSKA VREMENA
SLAGANJE VREMENA
POGODBENE REČENICE
PASIVNE REČENICE
ODNOSNE REČENICE
SLOŽENICE
PRIJEDLOZI
COISATIVE „HAVE“
| -
Ponavljanje
-
Osobne, upitne, pokazne (it, there is, there are), relativne zamjenice (who,which, whose, that)
-
Pet osnovnih oblika osnova –soblik –ed oblik, particip s nastavkom –ing, particip s nastavkom –ed.
-
Glagolska vremena i njihovi odnosi prema aspektu; pojam aktiva i pasiva; pravilni i nepravilni glagoli.
-
Ponavljanje glagolskih vremena – tvorba i uporaba present simple i continuous- tvorba i uporaba present perfekt tense, simple i continuous- tvorba i uporaba budućih vremena; pomoćni glagoli za tvorbu vremena, modalni glagoli
-
Tvorba i uporaba glagolskih vremena
-
Present perfect tense – simple continuous
-
Present perfect tense – tense past
-
Perfect tense –simple i continuous.
-
Future perfect tense
-
Načelo tvorbe upitnih i negativnih oblika u jednostavnim i složenim vremenima
-
Ing. Forma glagola
-
Bezlični oblici
-
Ing. forme glagola
|
Dostları ilə paylaş: |