Sl. 4.48. Kru`ewe na azotot vo prirodata ({ematski)
Zapomni:
vozdu{niot azot se fiksira so deluvaweto na azotnite bakterii i sekavicite, a od izmetot i
so gniewe na ostatocite na `ivite organizmi vo po~vata se zgolemuva sodr`inata na azot koj
mo`e da bide polzuvan od rastenijata; od druga strana, so deluvaweto na nekoi bakterii, kako
i pri gnieweto, del od svrzaniot azot se vra}a vo atmosferata.
Fosforot vo prirodata se nao|a vo vid na
fosfati. Rastenijata se sposobni da go polzuvaat
vakviot fosfor i da go pretvoraat vo forma {to mo`at da ja koristat i drugi organizmi
(`ivotnite, ~ovekot).
Kaj
rastenijata najmnogu fosfor ima vo plodovite i semiwata, a kaj
`ivotnite vo koskite,
zabite i, osobeno va`no, vo nervnite tkiva. Po umiraweto na `ivotnite, fosforot se vra}a vo
po~vata.
Taka, i fosforot na nekakov na~in vr{i kru`no dvi`ewe od po~vata vo rastenijata, ottamu vo
`ivotnite i nazad vo po~vata.
Me|utoa, aktivnostite na ~ovekot ja naru{uvaat prirodnata ramnote`a. Zgolemuvaweto na
brojot na `iteli na Zemjata
i porastot na nivniot standard, doveduvaat do zgolemuvawe na
potrebite od hrana. Zaradi toa, zemjata sè pointenzivno se obrabotuva, no so toa vo po~vata se
namaluva sodr`inata na soedinenija na azotot {to sodr`at nitratni ili amoniumovi joni i koi
rastenijata mo`at da gi polzuvaat. Na vakvi, siroma{ni so azot, po~vi rastenijata rastat
pobavno, listovite im se `olti i prinosite se pomali. So intenzivnata obrabotka na zemji{-
teto se namaluva i sodr`inata na drugi biolo{ki va`ni elementi vo po~vata.
140
Kako {to se gleda,
postoi i kru`ewe na fosforot vo prirodata, no aktivnostite na ~ovekot vo mnogu ne{ta ja
naru{uvaat prirodnata ramnote`a i pridonesuvaat i za osiroma{uvawe na po~vata vo odnos
na sodr`inata na azot, fosfor i drugi biolo{ki va`ni elementi vo nea.
Po~vata treba da se na|ubruva
Poradi toa {to vo po~vata se namaluva koli~estvoto na azotot i na fosforot koi{to mo`e da
bidat polzuvani
od strana na rastenijata, potrebno e obrabotlivoto zemji{te da se
na|ubruva.
So |ubrewe, pokraj zbogatuvaweto na po~vata so azot i fosfor, vo nea treba da se vnesuva i
kalium, a ponekoga{ i drugi elementi.
Edna mo`nost za zgolemuvawe sodr`inata na azot e za ovaa
cel da se polzuva t.n.
arsko
*
|ubre. Druga, isto taka pri-
rodna, mo`nost e vo edna sezona obrabotlivite povr{ini
da se posejat so detelina ili so lucerka, ovaa da se o`nee
(i da se polzuva kako dobito~na hrana), a korenite
ostaveni vo po~vata da slu`at kako |ubrivo.
Vakvite mo`nosti, za `al, se ograni~eni. Mora da se
polzuvaat industriski prigotveni supstanci, t.n.
ve{ta~ki |ubriva. Ve{ta~kite |ubriva mo`e da bidat
kaliumovi,
azotni,
fosforni ili
slo`eni. Podolu se
dadeni samo osnovnite podatoci za nekoi najva`ni
vidovi
ve{ta~ki |ubriva.
Sl. 4.49. So te~en amonijak se na|ubruva
po~vata
Od
kaliumovite |ubriva, sekako najzna~aen e
kalium hloridot. Prakti~no seto proizvedeno
koli~estvo KCl se upotrebuva tokmu kako ve{ta~ko |ubrivo
†
.
Od
azotnite |ubriva ve}e be{e spomnat
amonijakot (sl. 4.49). Za vakvi celi se upotrebuva i
amonium nitratot (za da se namali opasnosta od eksplozija, na amonium nitratot mu se dodava
kalcium karbonat).
Kako |ubrivo
se koristi i karbamidot (odnosno,
ureata), H
2
N
(C O)NH
2
ili, nakuso,
C(NH
2
)
2
O.
Od
fosfornite |ubriva va`ni se
superfosfatot,
trojniot superfosfat i
precipitatot.
Superfosfatot e smesa od Ca(H
2
PO
4
)
2
i CaSO
4
. Rastenijata mo`at dobro da go ispolzuvaat
kalcium dihidrogenfosfatot, no od kalcium sulfatot nema prakti~no nikakva polza, a i toj
treba da se transportira od fabrikata do nivite (~ista {teta!).
Od prakti~na gledna to~ka, podobar e kalcium dihidrogenfosfat
monohidratot,
Ca(H
2
PO
4
)
2
H
2
O koj se prodava kako
troen superfosfat (ponekoga{ se vika i
dvoen superfos-
fat).
*
Ili
{talsko.
†
Se upotrebuva, osven toa, i kako zamena na NaCl pri srcevi zaboluvawa. Ramnote`ata me|u kaliumovi i natriumovi
joni vo telesnite te~nosti e izvonredno va`na za zdravjeto na ~ovekot.
141
U{te
eden fosfat, CaHPO
4
·
2H
2
O se upotrebuva kako ve{ta~ko |ubrivo i se prodava pod imeto
precipitat. Makar {to CaHPO
4
·
2H
2
O e
te{ko rastvorliv vo voda, rastenijata sepak mo`at
da go koristat.
Od
slo`enite |ubriva va`ni se kalium nitratot (izvor na kalium i na azot ili, kako {to se
vika,
NK |ubrivo), kako i t.n.
NPK |ubriva {to sodr`at kalium nitrat, amonium dihidro-
genfosfat i diamonium hidrogenfosfat vo razli~ni soodnosi.
Zapomni :
vo praktikata najmnogu se upotrebuvaat kaliumovi, azotni, fosforni i slo`eni |ubriva.
\ubrivata ne se samo korisni
Samo
del od upotrebenite ve{ta~ki |ubriva se koristi od rastenijata.
Ostatokot se prenesuva, zaedno so do`dovnata voda, vo potocite,
rekite, ezerata i moriwata. So toa se zgolemuva koncentracijata na
nitrati i fosfati vo prirodnite vodi.
Dodaten izvor na fosfati vo vodite pretstavuvaat otpadnite vodi vo
koi se sodr`ani ostatoci od upotrebuvanite detergenti. Imeno, vo
detergentite ~estopati ima natrium trifosfat koj{to pridonesuva
da se zgolemi koncentracijata na fosfati vo rekite, i ezerata (pa i
vo moriwata).
Sl. 4.50. Ezero prepolno
so algi
Vo vodite koi{to se bogati so fosfati (i so nitrati koi, glavno, poteknuvaat tokmu od
ve{ta~kite |ubriva), algite brzo se razmno`uvaat (sl. 4.50), a rekite
ili ezerata ja gubat bis-
trinata.
Navistina, nekoi ribi se hranat so algi, pa izgleda deka ova e, sepak, korisno. Me|utoa, koga
algite }e izumrat i }e po~nat da gnijat, se namaluva koli~estvoto na rastvoren kislorod vo
vodata, a toa doveduva do nevozmo`nost ribite da `iveat vo vakva voda. Tie izumiraat.
Prekumernata i nekontrolirana upotreba na ve{ta~kite |ubriva mo`e da ima {tetni posle-
dici i za ~ove~koto zdravje.
Taka,
ve{ta~kite |ubriva, zaradi {tetnite posledici {to mo`e da gi predizvika nivnata
nekontrolirana upotreba, mora da se upotrebuvaat so pretpazlivost.
Vo posledno vreme sè pove}e se ceni hrana proizvedena bez upotreba na ve{ta~ki |ubriva
(
organska hrana).
142