RAZBRA LI? NAU^I LI?
1.
Dali poimite
hemiski proces i
hemiska reakcija ozna~uvaat isto ne{to, t.e. dali tie se
sinonimi?
2.
Kako znaeme dali nekoja reakcija se odviva – so nabquduvawe, so merewe ili nekako poinaku?
3.
Koi od dolunavedenite procesi mo`e da gi smetame za
hemiski reakcii: (a) Obrazuvawe gasovita
voda pri
gorewe na vodorod vo kislorod; (b) Obrazuvawe te~na voda pri topewe na mraz; (v)
Obrazuvawe do`dovni kapki pri ladewe i kondenzacija na vodnata para vo oblacite?
4.
Nabroj gi osnovnite tipovi na hemiski reakcii.
5.
Jaglerod dioksid se obrazuva pri
pe~eweto na varovnikot pri {to vo pe~kata ostanuva negasena
var (kalcium oksid).
Koi supstanci se reaktanti, a koi produkti na ovoj proces?
6.
Vo koj tip reakcii spa|a pe~eweto na varovnikot?
7.
Dali povratnite reakcii spa|aat vo elementarni ili vo slo`eni reakcii?
8.
Koj hemiski element e zastapen vo voobi~aenite goriva (jagleni, nafta, priroden gas itn.)? Vo koj
tip reakcii spa|a goreweto? Koj e produktot (ili – koi se produktite) na goreweto na gorivata vo
vozduh?
9.
Ako vo rastvor na barium hlorid se dodade razreden rastvor od sulfurna kiselina, se obrazuva
te`ok bel talog. Koj e (ili, koi se) produktot (produktite) na ovaa reakcija?
Vo koj tip reakcii
spa|a opi{anata reakcija?
10. Termohemiskata ravenka za procesot na gorewe na magneziumot e
Mg(s) + ½ O
2
(g) = MgO(s)
'
r
H = –601 kJ/mol
Kolku toplina }e se razmeni (}e se oslobodi li ili }e treba da se dovede?) ako sogori koli~estvo
od 1 mol magnezium?
11. Dali, ako nekade sretne{ ravenstvo CaCO
3
= CaO + CO
2
+ 155 kJ/mol }e smeta{ deka avtorot
napravil nekakva gre{ka (mo`ebi, i pove}e od edna)? Objasni!
12. Kako }e glasi pravilno napi{anata termohemiska ravenka za pogore opi{aniot proces? Dali toj
e egzotermen ili endotermen?
13. Nabroj gi pravilata za opredeluvawe na oksidacionite broevi na atomite od
elementite vo edno
soedinenie. Kako se ozna~uva vrednosta na oksidacionite broevi?
14. So pomo{ na oksidacionite broevi i nivnata promena se definiraat procesite na oksidacija i
redukcija. Kako?
15. Znae{ li nekoe silno oksidaciono sredstvo? A silno redukciono sredstvo?
16. Kako se definira brzinata na hemiskata reakcija
J ?
17. [to e toa
konstanta na brzinata za dadena reakcija?
18. Vo koi edinici se merat konstantite na brzinata na elementarnite nepovratni reakcii vo ~ija
osnova se elementarnite akti na hemiska transformacija od vidot A + B = AB?
19. Mo`e{ li so svoi zborovi da go objasni{ vlijanieto na temperaturata vrz brzinata na hemiskite
reakcii?
143
20. Smeta{ li deka vlijanieto na temperaturata brz brzinata na hemiskite reakcii e pova`no od
prisustvoto ili otsustvoto na katalizatori?
21. Ako smeta{ deka za edna hemiska reakcija
temperaturniot koeficient
J
iznesuva 2, za kolku pati
}e se zabrza taa reakcija ako temperaturata se poka~i za 20 qC? A za 30 qC?
22. Od {to zavisi dali eden metal }e reagira so hlorovodorodna kiselina ili toa nema da se slu~uva?
23. Napi{i ravenka na reakcijata me|u voden rastvor od bakar(II) sulfat i metalen nikel.
Sovet:
Prvin napi{i gi ravenkite na polureakciite na oksidacija i redukcija.
24. Dali soodvetna reakcija }e ima i ako bakarna spirala se potopi vo rastvor od nikel sulfat?
Obrazlo`i go odgovorot.
25. Srebroto se rastvora vo azotna kiselina, a produkti na reakcijata se srebro nitrat, azot monok-
sid i voda. Napi{i ja ravenkata za ovaa reakcija i izramni ja spored pravilata za izramnuvawe na
ravenki za redoks procesi.
26. Smesata od koncentrirana hlorovodorodna kiselina i koncentrirana azotna kiselina (3
volumenski dela od HCl i
eden volumenski del od HNO
3
) se vika
carska voda bidej}i vo nea se
rastvora “carot na metalite” – zlatoto. Reakcijata te~e slo`eno, no nakraj se dobiva kompleks-
nata kiselina HAuCl
4
. Eden od stepenite mo`e da se pretstavi so ravenkata
Au + HNO
3
+ 3HCl = AuCl
3
+ NO + 2H
2
O
Dopi{i ja ravenkata i na krajniot stepen na procesot i gornata ravenka izramni ja spored
pravilata za izramnuvawe na ravenki za redoks procesi.
27. Koi industriski proizvodi gi smetame za
bazni (podobro
bi bilo da se vikaat bazi~ni)
hemika-
lii? Od kade vakviot naziv?
28. Vodnite rastvori na amonijak mo`e da go rastvoruvaat srebro hloridot, inaku edno od najte{ko
rastvorlivite soedinenija. {to se dobiva pri toa? Napi{i ja ravenkata na ovaa reakcija.
29. Kako se vika procesot za dobivawe amonijak?
30. Osven vo laboratoriskata praktika i vo hemiskata industrija, amonijakot se koristi i vo
zemjodelstvoto. Za koi celi?
31. Vo osnovniot tekst se zboruva za najmalku edna va`na industriska primena na amonijakot. Za {to
se raboti? Napi{i gi ravenkite na procesite {to se slu~uvaat.
32. Koi se najva`nite primeni na azotnata kiselina?
33. Vo zemjodelstvoto se koristat
azotni ve{ta~ki |ubriva. Za koi soedinenija se raboti?
34. Zo{to e potrebna upotrebata na azotni ve{ta~ki |ubriva?
35. Na {to
mislime koga zboruvame za fiksirawe na atmosferskiot azot? Koi se na~inite ova da se
postigne?
36. Pokraj azotnite, se koristat i drugi vidovi ve{ta~ki |ubriva. Nabroj gi klasite na ve{ta~ki
|ubriva i soedinenijata {to se nivnite aktivni sostojki.
37. Koja e
{tetata od koristeweto na ve{ta~kite |ubriva?
38. Vo {to se sostoi
kontaktniot proces za dobivawe na sulfurna kiselina?
39. Koga natrium karbonatot se dobiva i se koristi vo industriski (i drugi prakti~ni) celi, za nego
se koristi eden trivijalen naziv. Koj? Koja e va`nosta na natrium karbonatot?
40. Kako se vika procesot za dobivawe na natrium karbonat koj dolgo vreme bil najva`en? Zo{to sega
toj pomalku se koristi?
144