Sinergijska osnova domaćinskog staranja
533
poteza, da su kosmičkog porekla životodajna voda, jezik muzike a vero-
vatno i sama svest i savest čoveka! I, da je muzika prvi jezik koji bi čovek
morao naučiti spoznavajući sebe druge i prirodu! Reć je o izvornoj ili pri-
rodnoj muzici, o sopstvenom glasu samoizlečenja, o stvoriteljskom poezi-
jusu, muzejonu, panmuzici vrhunskog upravljanja, itd.
Sinergija se obično tumači dodajnim efektima ostvarnim usled spa-
janja, zajedničkog rada i sl. Naime, uzima se primer sedam pojedinačnih
prutova koji se lako lome jedan po jedan, i njihov snop koji se ne da slo-
miti. Odnosno, dva leka, dva mišića na telu, i sl., uvek delujući zajedno,
proizvode nove i veće efekte nego što je suma njihovih pojedinačnih efe-
kata. Isti je slučaj kada pojedinačne grupe ili organizacije kao rezultat spa-
janja u zajednički rad-delovanje ostvaruju veći uspeh poslovanja.
Treba imati na umu da je po sinergijskom uviđanju potencijalna spo-
sobnost uvek veća od ostvarene, i da pod efektivnošću podrazumevamo
odnos ostvarene prema potencijalnoj sposobnosti (slično Fersterovoj for-
muli, po kojoj je ta efektivnost ili relativna organizacija jednaka idealnom
stanju (=1) umanjenom za odnos realne prema maksimalnoj entropiji, ne-
određenosti). Pri tome, treba imati u vidu da su komparacije i ponderabil-
ni rezultati (merenja) krajnje relativni, uslovni i uvek ograničene valjano-
sti. Ovo i stoga što u prirodi i nema ništa linearno, istovetno, geometrijski
idealno… ne postoje dve iste pahuljice snega, dva ista lista u šumi, ni dve
kapljice vode, ni dva ista živa bića. Isuviše je mehanički (kartezijanski) po-
jam tzv. kapaciteta životne sredine, kao da se radijaciona ozračenja, tro-
vanja i sl. destrukcije prirode ne kumuliraju (nagomilavaju) usmrćivajući
brojne biovrste koje se ne mogu obnoviti i dovodeći i do golemih klimat-
skih promena (ekološke katastrofe, pomeranje toplotne zone prema Seve-
ru uz nenadoknadivi gubitak vode!?), itd.
Sinergijsko uviđanje pretpostavlja da i efekte iskazujemo i vrednuje-
mo prirodnije, normalnije i verodostojnije. Na primer, u veoma korisnoj
knjizi: LE DOSSIER DE L’ENERGIE, CFDT
10
Groupe confédéral énergie,
Inédit Sciences, Edition du Seuih, 1984. na strani 230. u tabeli 2. iskazane
su potrebe odnosno randmani u zemlji, radu i energiji za proizvodnju ku-
kuruza s obzirom na način proizvodnje (kulture). Između ostalog iz tabele
se vidi da Meksikanac ručnim radom za proizvodnju jedne tone kukuruza
troši 330.000 Kcal, a sa stočnom vučnom troši 818.000 Kcal, dok Ameri-
kanac, (USA) sa mehanizacijom za proizvodnju jedne tone kukuruza troši
1,211.000 Kcal. Ako bi ovu analizu nastavili upoređenjem bioloških vred-
10
CFDT = Confédération française démocratique du travail
Organomatika i sinergetika
Osnove društvenog inženjerstva
534
nosti ove vrste kukuruza, onda bi tek dobili pravo tehnoekonomsko objaš-
njenje istinske prednosti strana i sastojaka prirodnosti.
Sledom objavljenih programa Pokreta Zelenih treba što pre preusme-
riti u tom pravcu delovanja i najveće snage nauke i njene tehnološke pri-
mene kako bi se zaustavio nepoželjni talas destrukcije prirode. Istovre-
meno, nužno je širiti granice naučnog znanja obuhvatajući i tzv. granične
oblasti (na primer, one o kojim piše engleski istaživač Votson kao o nat-
prirodnim čudima
11
).
3.
U tekućem talasu informatizacije inovacijske ere, zahvaljujući Teslinim
izumima i uzletu matematičke mašinogradnje, čovek računa više nego
ikad, pa je i prezasićen informacijama što ima vidne degradabilne efekte.
Zapravo, treba znati da je teže predvideti nego uvideti. Ali, bez uviđa-
nja nema uspešnijeg predviđanja. Ko zanemaruje prošlost u ime sadašnjo-
sti, on gubi budućnost. Naravno, budućnost istorije nije prosto produžava-
nje istorije prošlosti, čemu nas uvek iznova upućuje nepopravljiva sklonost
ljudi prezentizmu (vrednovanju) i prošlosti i budućnosti. Izbegavanje površ-
nosti mehaničke i sličnih paradigmi zahteva dublje uviđanje radi otkrivanja
neprolaznih vrednosti i njihovog sklada narastanja (novorođenja).
Zato, i u otkrivanju potencijalne efektivnosti i njenog pretvaranja u
efekte maksimalne efektivnosti ovde se, nadalje, ukazuje, osim na meha-
ničku, posebno na termodinamičku i sinergijsku paradigmu – i to više u
načinu popularizacije, tj. bez stroge naučne akribije.
Uz prethodno, treba se podsetiti i na to da bez informacije nema ak-
cije, bez pouke nema odluke, bez analize nema sinteze itd. i da čovek bez
ovog upravljanja ne bi mogao opstati ni trena na bilo kojem mestu (u
prostoru). Saglasno saznajno-upravljačkom ili logonskom horizontu sa se-
matansom kao upravljačkim središtem zahvaljujući kojem „Informacija je
organizacija“ (N. Viner), a „Resurs je efekt“ (M. Sinđić), uvek važi uprav-
ljačka maksima: Prava informacija (saznajnost, vrednost, ekspertnost), u
pravo vreme (blagovremenost, temporativnost, respektibilnost) i na pra-
vom mestu (kompetitivnost, meritornost, relevantnost). Maksima je uslov
efikasnosti odlučivanja (izbora). A to je, nadalje, ključni činilac maksimi-
zacije efektivnosti.
11
Dve veoma zanimljive knjige o tome napisao je Lyall Watson, i to: Supernature i
Beyond supernature, obe u prevodima Ane Sjarš i Silve Mitrović, izdate od Dosijea i Službe-
nog lista SFRJ, Beograd, 1995. i 1996.