Sinergijska osnova domaćinskog staranja
537
prisilno obaveznom u mehanizmu društva. I seljaci i intelektualci shemati-
zovali se na način tehničkih nauka. Ima mnogo sputanog u najsnažnijem
čoveku. Besumnje je dobro došlo što je došlo do pokreta čoveka društvenog:
ali će baš zato morati doći do pokreta čoveka šireg, elementnog, prirodnog,
zemljinog. Jer svaku društvenu revoluciju i pokreće i nosi i preobražava lič-
na revolucija. Lične revolucije su dublje, jače, plemenitije. Zato što je čovek
nešto široko, opšte, nepromenljivo u suštini, dok je društvo samo struktura,
oblik specijalan i prolazan. Čovek je stvarnost, kao i zemlja i priroda: druš-
tvo je stvar, kao i politika i nauka koje ga obrazuju, slažu i opet razlažu. Je-
dini stalni faktor društva to je simpatija čoveka za čoveka a to je i čitanje
osećaja i srca, dakle pitanje nagona, dakle pitanje čoveka suštinskog i zemlji-
nog. Ne može ceo čovek stati i ostati ni u kojem, ma kako dobro proučenom
poligonu jedne isključivo društvene logike i nužde: jer čovek živi energijama
zemlje, njegov se život i smisao produžavaju tamo daleko kuda se produža-
va smisao egzistencije kao nebeskog tela. I do biološke smrti zemljine, i do
astronomske smrti njene, mi smo s njom, i u njoj, i ona“.
I, u nastavku:
„Nije zaista iz bića ove naše planete proizašlo da čovek ne zna šta će i
kuda će, da se ubija od gladi, da čovek čoveku jednako gleda u zube i u tor-
bu, i da ispruža dlan. Da li je ikada pre današnjice bilo vremena kad je naj-
češći gost i svakidašnji gost bio prosjak! Zemlja ova ni po čemu nije otadžbi-
na i učiteljica prosjaka i očajnika“. (str. 37)
7.
Preživljavanje, opstojavanje i uspevanje nekog naroda određeno je njego-
vom upravljivošću ili sposobnošću za uviđanje nauke života, a pre svega,
sposobnošću za vraćanje svojim nepresušnim izvorima novorađanja.
Izvori novorađanja Srba, srpstva i Srbije bili su i ostali: domostvori-
teljska ljubav, dati nam sačinitelji prirode sa stvorenim fondovima i svet-
ski najbolji sveuzori. Jedino ta priroda, ti kulturno-istorijski koreni (naša
baština) i ti vrhovi sveta, pravi su izdanci neprolaznih vrednosti.
I, jedino to iskustvo velike tradicije prava je osnova naše samopo-
uzdanosti, naše nade u bolje dane i naše slobode. Odnosno, našeg sve-
čoveštva toliko puta osvedočenog visokoetičkom hrabrošću, plemenitim
viteštvom, prijateljskim gostoprimstvom i dobrobitnim susedstvom naših
ratnika, podvižnika i domaćina.
Razume se, to je naša najbolja strana istorijske objekcije, ono što u
nama moramo nastavljati, negovati i uzdizati po nalogu ljudskosti – svo-
je, evropske i budućnosti čovečanstva.
Organomatika i sinergetika
Osnove društvenog inženjerstva
538
Inače, dobro znamo da i mi, Srbi, imamo svetlu i tamnu stranu kao
što to ima sve na našoj planeti i u ovom delu Kosmosa. Najteže je prosve-
tliti svoju unutrašnju tminu, razgraničiti se sa sopstenim mrakom, oslo-
boditi se jastvenih tmuša i izbeći nova zatamnjenja. I na našoj putanji
nenaklonjene nam istorije bilo je tih zatamnjenja, skretanja i zastoja, una-
zađene pogibelji i svakakvog zatiranja Srba na ovoj Vetrometini, te se kroz
naša srca i domove i preko naših njiva i gradova ukrštaju koplja i vatre-
ne strele, i putanje neprijateljskih jurišnih hordi imperijalnih sila i satrap-
skih (im) nasilnika. I pored goleme žrtve kojom su svoju slobodu posve-
ćivali i spaljene domove pozlaćivali, Srbi su ostali svoj na svome, uistinu,
stalno ničući iz korena
15
.
8.
Iz počela srpske vertikalne duhovnosti i kultivacije (prirodnosti): čovečan-
stva (panhumanizam), svevrednost (pantimonika) i sverazmene (svetrgo-
vina), proizlaze težišta novorođenja, stvaranja i delovanja. To su: Prauzor
– Lepota. Ili, drugačije: Htenje – Veština – Savršenstvo, odnosno Želja –
Umetnost – Smislenost.
Sve najbolje što je rođeno, stvoreno i urađeno rezultat je prave lju-
bavi – istinskog iskustva – težnje savršenstvu. U prostoru (top-tip-ton i
fen-fan-fon) i vremenu (juče-danas-sutra i bilo-jeste-biće) stalno je savr-
šenstvovanje kao uzvišavanje, vrhunjenje i uspeće. I tako do beskraja i
do večnosti. To je smisao i čovekove nade: sve najlepše, sve najbolje i sve
najvrednije uvek je sutra, pred nama, u nastupajućoj budućnosti. Narav-
no, taj prirodni proces savršenstvovanja nije neka šematizovana (tehnič-
ka, mehanička) ekstrapolacija, niti, sa vidika prirodnosti (sinergije), po-
stoji suštinska razlika između rođenja, stvorenja i urađenja – uzvišenja,
vrhunjenja i uspenja.
Zapravo, na to stalno otkrivanje skrivenih skladova, harmonije i sa-
vršenstva, ukazivali su i najstariji mislioci Stare Grčke i drugih ranih ci-
vilizacija. A danas je, takoreći, sazrela istorijska potreba čoveka za istinski
prirodnim dubljim uviđanjem sinergije, tog vaseljenskog brujanja, tog or-
ganskog jedinstva. Iz toga uviđanja proizlazi i Novi pogled čoveka na sebe,
prirodu i druge oko sebe, Nova kultura, proizvodnje i razmene vrednosti.
15
Naš Moravac, Dobrica Ćosić, na početku karijere velikog pisca, reče: „Srbijica je liva-
da koju stalno u cvetanju kose. Zato ona niče samo iz korena, nikad iz semena“. (Pribeleže-
no po sećanju)
Sinergijska osnova domaćinskog staranja
539
9.
Nova kultura proizvodnje i razmene vrednosti pripremljena je dosadaš-
njim megaprocesima urbanizacije i industrijalizacije, prošlim tekućim i
novodolazećim talasima Naučno-tehnološke revolucije. Naročito, infor-
matizacija, biotehnologija i visokosadržajna post-industrija, posle talasa
masiranja rada, materijala, mašina i energije tokom Industrijske revoluci-
je, i talasa ubrzanja urbanizacije – komunalna, metropolska i konurbani-
zacija sa sve čvršćom mrežom infrastrukture i objekata, mreža i sistema
prostorne tehnike.
Nastupela planetarizacija proizvodnih snaga i globalizacija razmene
(svetsko tržište) nametnuli su kompetitivni zahtev visoke efektivnosti koja
danas rezultuje iz petoosovniskog sprega (pentaks): (1) visoka tehnologi-
ja, (2) visoka pouzdanost, (3) visoka relevantnost, (4) visoka ekologičnost
i (5) visoka ekonomičnost.
Istovremeno, Nova kultura življenja (kao viši kvalitet života ili život-
ni kvalitet) danas se širom sveta i u nastupajućem Vremenu Sveta postav-
lja kao problem preživljavanja (opstanka) na Zemlji
16
.
Posle Kondratljijevljevih talasa Industrijske revolucije (1750−1930),
karakterističnih po masiranju ličnih i materijalnih činilaca proizvodnje i
razmene i nekih vidova koncentracije i centralizacije (akumulacije kapita-
la), nastupila je tekuća Naučno-tehnološka revolucija sa desetak genera-
tivnih činjenica budućnosti
17
i novim središtem privrede sveta
18
.
Zahvaljujući smeni ovih središta i talasa ubrzano je produbljivanje i
multiplikovana pojedinačna, posebna i opšta svetska podela rada za nevi-
đenim narastanjem i preraspodelom ekonomskih snaga, sve do dobro po-
znatih polariteta: Sever – Jug, Razvijeni – Nerazvijeni, Bogati – Siromašni
itd. A tu su i svet nacija, Svet razvijenih područja i Svet masa
19
.
16
Taj problem, njegovo ocenjivanje i predviđanje izvesnih rešavanja po Globusu, sa do-
kumentovanošću iz oko hiljadu izvora na skoro petsto stranica prikazao je Pol Kenedi u njego-
voj knjizi: Preparing for the twenty-first century, izdanje Fontana Press, London, 1994.
17
Među ovim činjenicama istuču se sledeće: (1) lake legure, (2) plastične mase, (3) peni-
cilin, (4) mlazna, (5) raketna i (6) nuklearna propulzija (7) televizija, (8) radar i (9) kompju-
ter: i (10) konglomerat, korporacija i sl. sa istraživanjem, planiranjem i unutrašnjim preduzet-
ništvom (složeno pravno lice).
18
Prema F. Brodelu, posle Konstantinopolja (do 1204), Venecije (do 1650), Anversa-Am-
sterdama (do 1790) i Londona (do 1930) svetsko privredno središte postao je Njujork, a u ovo
vreme to se središte seli na Daleki Istok.
19
Videti knjigu François Perrous (ekonomist, nobelovac): Pour une Philosophie du Nou-
veau Development. Knjigu je, u prevodu Mirka Zurova i Veselina Đurđevića, izdala IRO Mati-
ca srpska Novi Sad i dr. Beograd, 1986. (strana 162-169 i druge).
Dostları ilə paylaş: |