Fondeko svijet

prof. dr. aleksandar Knežević

U 

Banja Luci je krajem septembra og 

održana konstituirajuća sjednica Iz-

vršnog odbora Ovlaštenog tijela 

DNA BiH za provođenje mehanizama čistog 

razvoja u okviru protokola iz Kjota (CDM), 

te donesen Poslovnik o radu DNA BiH tijela, 

čime su stvoreni i osigurani uvijeti za proce-

duru CDM-a na nivou zemlje i regulisanje 

svih projektnih aktivnosti CDM-u skladu sa 

nacionalnim prioritetima.

Okvirnom konvencijom Ujedinjenih nacija 

o promjeni klime (UNFCCC) i Protokolom 

iz Kyota, najrazvijenije zemlje svijeta su 

priznale svoju odgovornost za klimatske 

promjene, te potvrdile činjenicu da će po-

sljedice najviše trpiti zemlje u razvoju koje 

nemaju značajnih sposobnosti za adaptaci-

ju klimatskim promjenama. Iz tog razloga, 

Konvencija i Protokol su predvidjeli Meha-

nizam čistog razvoja (eng. Clean Deve-

lopment Mechanism – CDM) koji omogu-

ćava razvijenim zemljama da svoju obvezu 

snižavanja emisije stakleničkih plinova re-

alizuju, ne samo u svojim zemljama, nego i 

u zemljama u razvoju, jer je djelovanje tih 

Konačno

 IMAMO 

MEHANIZAM

Nakon deset godina uzaludnih pokušaja i međunarodne pomoći uspostavljeno je 

ovlašteno tijelo DNA BiH za provođenje obaveza proisteklih iz Kyoto protokola

plinova globalno. Na taj način one smanju-

ju globalne promjene i podstiču održivi 

razvoj zemalja u razvoju.

Ovaj fleksibilni finansijski mehanizam je u 

funkciji od 2000. godine. Iako je postojao 

interes privrede BiH, ovo tijelo je osnovano 

tek krajem 2011. godine. Značajno je na-

pomenuti da je međunarodna zajednica 

cijelu deceniju pokašavala da pruži pomoć 

bh. vlastima da se uspostavi ovo, za privre-

du BiH, važno tijelo.Vlade Grčke i Austrije 

su finansirale održavanje dva seminara, 

GEF i UNDP još dva, te su dvije strane fir-

me (uz pomoć svojih partnera u BiH) tako-

đe održale dva seminara. Karaktersitično 

je da je svaki od tih šest seminara trajao 

jedan dan, sa tri dijela. Scenario je uvijek 

bio isti. Nakon što televizija obavi svoj po-

sao, a najkasnije nakon prvog dijela duž-

nosnici relevantnih ministarstava, njihovi 

savjetnici i saradnici napuštaju seminar. 

Nakon drugog dijela predstavnici privred-

nih komora i ljudi iz biznisa napuštaju se-

minar. Na trećem dijelu gdje se govori kon-

kretno kako osnovati to tijelo, bili su samo 

domaći eksperti i predstavnici nevladinih 

organizacija koji su ta znanja stekli i bez 

seminara. Rijetko neodgovoran odnos vla-

sti. Na kraju je izradu potrebnih dokume-

nata finansirala Evropska komisija.

Međutim, to ne bilo tako tragično da me-

hanizmi uz protokol iz Kjota ne vrijede 

samo do kraja 2012. godine, a procedura 

izrade odgovarajućeg dokumenta (PDD) i 

njegove revizije traje 12 mjeseci, tako da će 

ovo tijelo praktično biti u funkciji samo 3 

mjeseca! Ipak, za nadati je da će protokol 

koji će zamijeniti Protokol iz Kjota predvi-

djeti ovaj ili sličan mehanizam, tj da će tije-

lo raditi duže od tri mjeseca. 

U vezi izrade zakona, uredbi i pravilnika u 

BiH koji se odnose na zaštitu okoline i suz-

bijanje klimatskih promjena, važno je ovom 

prilikom još nešto reći. Ovi propisi ne bi 

smjeli da regulišu zaštitu okoline i suzbija-

nje klimatskih promjena, nego da regulišu 

ekonomski razvoj države, posebno zapošlja-

vanje, sa aspekta zaštite okoline i suzbijanje 

klimatskih promjena. U razvijenom svijetu 

nema ekonomije bez zaštite okoline, ali 

nema ni zaštite okoline bez ekonomije. Tako 

bi trebalo biti i u BiH, mada u svijetu biznisa 

tako ne doživljavaju ove propise, posebno 

ne posljednjih godina. 

Foto: Dž. Agić - Konjuh, Živinice

FONDEKO SVIJET/34/2011.

30

prijetnje otuđenog sistema

---

31

FONDEKO SVIJET/34/2011.

postojani organski polutanti

dr. sc. Miroslav Šober 

sa saradnicima* 

P

ostojani organski polutanti obuhva-

taju više različitih grupa spojeva koji 

imaju zajednička svojstva: postoja-

nost u okolišu, bioakumulacija, toksičnost 

i posljedično rizik od štetnih efekata na 

zdravlje ljudi i na životnu sredinu.

Postojani organski polutanti (POP) uklju-

čuju:

- organohlorirane insekticide (OC)-deriva-

te ciklodiena i derivate etana,

- industrijske hemikalije-polihlorirani bi-

fenili (PCB),

- sporedne produkte industrijskih procesa 

(npr. dioksini i furani) i policiklične aro-

matske ugljikovodike (PAH).

Postojani organski polutanti su semivola-

tilni, što im omogućuje transport atmosfe-

rom na velike udaljenosti i kondenziranje 

u hladnijim krajevima, tako da se njihovo 

djelovanje može ispoljiti i na mjestima koja 

su veoma udaljena od mjesta nastanka. Za-

pravo, problem kontaminacije okoliša po-

stojanim organskim polutantima je postao 

značajan nakon spoznaje o prisustvu ovih 

spojeva na Arktiku i tada je prepoznat kao 

globalna prijetnja. Istovremeno su ovi spo-

jevi veoma lipofilni, pa se kumuliraju u 

masnom tkivu životinja i ljudi. Kao poslje-

dica ovih spoznaja uslijedile su mnoge me-

đunarodne aktivnosti i sporazumi sa ci-

ljem smanjenja produkcije, korištenja i 

oslobađanja u okoliš supstanci prepozna-

tih kao postojani organski polutanti. Naj-

značajniji međunarodni sporazumi koji se 

odnose na ovaj problem su Štokholmska 

konvencija, Aarhus protokol i Baselska 

konvencija.

Štokholmska konvencija

Bosna i Hercegovina je ratificirala Štokholm-

sku konvenciju u decembru 2009. godine. 

Kao zemlja potpisnica time se obavezuje da 

će poduzeti sve mjere u cilju smanjenja ili eli-

minacije otpuštanja u okoliš postojanih or-

ganskih polutanata koji su navedeni u aneksu 

ove Konvencije (Tabela 1). Lista polutanata 

Štokholmske konvencije je uključivala uku-

pno 12 spojeva, a 2009. godine proširena je sa 

opasni putniCi

 

NA VELIKE DALJINE

BiH je ratificirala Štokholmsku konvenciju i time se obavezala da će poduzeti 

sve mjere u cilju smanjenja ili eliminacije otpuštanja u okoliš organohlorirane 

insecticide, industrijske, hemijske i sporedne produkte

devet novih spojeva, među kojima su i poli-

bromirani difenil eteri (PBDE).

Rana faza u implementaciji konvencije je 

razvoj nacionalnih planova za implemen-

taciju, koji bi trebalo da uključe procjenu 

izvora i utjecaja POP, postojeću infrastruk-

turu potrebnu za implementaciju i potreb-

ne dodatne kapacitete.

Za izradu Nacionalnog implementacionog 

plana (NIP), kao i uopšte strategije za zašti-

tu i očuvanje okoliša neophodno je imati 

podatke o prisustvu i koncentracijama na-

vedenih zagađivača u okolišu. U Bosni i 

Hercegovini (BiH) zapravo ne postoje po-

daci o sadržaju ovih spojeva u okolišu, s 

izuzetkom nekoliko pojedinačnih lokacija 

na kojima je utvrđeno prisustvo polihlori-

ranih bifenila. Krajnji rok za podnošenje 

NIP-a za BiH je juni 2012. godine. Proces 

donošenja NIP-a je otežan složenom socio-

političkom situacijom u zemlji, te nedostat-

kom materijalnih resursa i kapaciteta. Je-

dan od osnovnih problema je činjenica da 

su i donesene regulative usvojene na nivou 

entiteta umjesto na državnom nivou. Zada-

ci koji stoje pred Bosnom i Hercegvinom 

uključuju formiranje registra zagađivača, 

izgradnju analitičkih kapaciteta, uspostavu 

adekvatnog monitoringa i izvještavanja o 

stanju okoliša.

U periodu od 2007. do 2011. godine reali-

zirana su dva projekta u suradnji Farmace-

utskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i 

Norveškog instituta za istraživanje voda 

(NIVA) u Oslu, finansirani od strane Nor-

veškog instituta za nauku i Ministarstva 

vanjskih poslova Kraljevine Norveške. U 

sklopu navedenih projekata dobiveni su 

prvi opširniji podaci o koncentracijama 

postojanih organskih polutanata (PCB, 

PAH, OC) u vodotocima Neretve i Bosne 

(Slika 1), uključujući i nove polutante 

(PBDE). Pri tome je tim sa Farmaceutskog 

fakulteta obučen za provođenje uzorkova-

nja i analize uzoraka iz okoliša na prisustvo 

POP. 

U uzorcima vode i sedimenta sa različitih 

lokaliteta duž cijelog toka Neretve i Bosne 

dokazano je prisustvo velikog broja posto-

janih organskih polutanata, uključujući i 

PBDE koji su po prvi put određivani u regi-

onu. Rezultati ukazuju na nizak stepen 

kontaminacije ispitivanih vodotoka veći-

nom analiziranih POP, ali uz neke značajne 

izuzetke. Sadržaj PAH u rijeci Bosni je viši 

od postojećih standarda kvaliteta za okoliš, 

u uzorcima vode i 

sedimenta sa 

različitih lokaliteta 

duž cijelog toka 

neretve i Bosne 

dokazano je 

prisustvo velikog 

broja postojanih 

organskih 

polutanata, 

uključujući i pBde 

koji su po prvi put 

određivani u 

regionu.

Tabela 1. Lista polutanata Štokholmske konvencije

---