Fondeko svijet

Lj

udi su hiljadama godina koristili 

prirodna vlakna: pamuk, vunu, svi-

lu, lan, konoplju, jutu, kenafu, rafiju 

itd. Prvo sintetičko vlakno najlon proizvela 

je firma Du Pont 1935. godine.

Američki časopis National Geographic je 

objavio članak u kojem se govori o novim 

perspektivnim vrstama vlakna. Jedno od ta-

kvih se zasniva na osnovu paukove svilen-

kaste niti. Paukova nit je pet puta jača od 

čelične iste debljine. Ljudi bi htjeli iskoristiti 

to svojstvo, ali pauke ne mogu da proizvode 

na farmama, pa su pribjegli novom metodu 

uz pomoć genetičkog inžinjerstva.

U poglavlju Pauk-koza se kaže: Koze uzgoje-

ne u Nexia Biotechnologies u Montrealu sa-

drže gene pauka koji uzrokuju proizvodnju 

dostignuće genetičkog inžinjeringa

BiočeliK 

IZ KOZIJEG MLIJEKA

 

Svaka etapa civilizacije odlikuje se novim materijalima

proteina paukove svile u njihovom mlijeku. 

Ovaj protein se koristi kao novo vlakno koje 

je pet puta jače od čelika sa potencijalnom 

primjenom za prsluke otporne na metke. 

Vlakno je nazvano biočelik.

Gen proteina paukove svile unesen je u 

kozu. Taj gen utiče samo na mliječne žlijez-

de koze. Iz mlijeka takve koze vadi se prote-

in od kojeg se zatim pravi paukova svila.

Tako genetski modificirana koza slična je 

običnim kozama. Ona ima 70.000 normal-

nih gena koze i samo jedan gen proteina 

paukove svile.

U članku je priložena i slika jedne krave 

obučene u bluzu napravljenu od svilenka-

stog vlakna proizvedenog iz mliječnog pro-

teina kazeina (bez genetičke manipulacije).

Osim neprobojnih pancirnih prsluka, ovo 

vlakno bi se koristilo i za druge namjene: za 

šivanje pri operacijama oka (tanje je, finije i 

jače od sadašnjeg najlona), za ribarske mre-

že itd. Autori predviđaju izgradnju kosmič-

kog lifta od biočelika. Sadašnji kosmički 

brodovi se ispaljuju u orbitu ogromnim ra-

ketama, što je vrlo skupo i rizično. Oni pred-

viđaju slanje jednog velikog satelita u orbi-

tu, iz kojeg bi se užadima od biočelika 

podizali liftovi i spuštali na Zemlju. Nijedan 

drugi konop ne bi mogao izdržati dizanje 

lifta na visinu od 330 km, a autori vlakna 

misle da bi biočelik to mogao.

Ovo danas izgleda fantastično, kao što su 

neke druge stvari izgledale juče.

Svaka etapa civlizacije odlikuje se novim 

materijalima. Industrijska revolucija je pro-

izvela čelik. Kompjuteri su došli sa silicijem 

(silikonom). Sada sa nekim proizvodima 

ulazimo u eru biomimikrije ili oponašanja 

prirode, odnosno povratku prirodi.

Od pauka i paučine, preko kozijeg mlijeka 

do biočelika! (T. Š.)   

FONDEKO SVIJET/34/2011.

62

tragom novih otkrića

P

oznato je koliko plastika zagađuje 

okolinu, posebno zbog činjenice da 

je nerazgradljiva i može trajati stoti-

nama godina. Već su pronađene neke vrste 

biorazgradljive plastike, a sada nam ame-

rički istraživači nude potpuno novu vrstu. 

Ne pravi se od nafte, nego od kokošijeg 

perja, otpada koji je također zagađivao 

okolinu.  

Do sada su američki rasadnici cvijeća sva-

ke godine koristili desetine miliona malih 

plastičnih saksija - kontejnera za rasad cvi-

jeća, a i za neke vrste povrća. Ta velika ko-

ličina plastike bila je praktično nerazgrad-

ljiva. Sada će se novom biorazgradljivom 

plastikom taj nedostatak izbjeći. Rasad se 

sadi zajedno sa tom saksijicom, koja se u 

zemlji vremenom rastvori.

Do ovog izuma došli su istraživači Belt-

plastiKa 

OD PERJA

Novi biorazgradljivi material pronašli su američki 

istraživači

sville Agricultural Research Centera u bli-

zini Vašingtona. To je najveći i najbolji po-

ljoprivredni institut na svijetu. Taj institut 

ove godine slavi sto godina postojanja. On 

ima velik broj zgrada sa najopremljenijim 

laboratorijama i ogromna eksperimental-

na polja na kojima se pronalaze i isproba-

vaju mnoga okrića. 

Institut sada radi na preko 700 različitih 

istraživačkih projekata u poljoprivredi i 

ishrani. Proizvodi mnoge nove sorte poljo-

privrednih i šumarskih biljaka i pasmine 

domaćih životinja. Velika istraživanja obu-

hvataju pronalaženje efikasnih načina suz-

bijanja bolesti i štetočina kulturnih biljaka 

i domaćih životinja. 

Kada sam posjetio ovaj institut, trebalo mi 

je dva dana samo da obiđem mali dio labo-

ratorija i oglednih polja uže struke koja je 

mene interesovala. Bio sam veoma impre-

sioniran programima i organizacijom nji-

hovih istraživanja i dostignućima koja po-

stižu. Institut je pod direktnom upravom 

američkog Ministarstva poljoprivrede. U 

njemu se obučavaju stotine stručnjaka iz 

cijelog svijeta. (T. Š.)   

---

naša čestitka

daMir ŠečiĆ

 

DOKTOR MEDICINSKIH NAUKA

N

a Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu doktorsku disertaciju uspješ-

no je odbranio Damir Šečić i stekao zvanje doktora medicinskih nauka. U dok-

torskoj disertaciji pod naslovom „Dijagnostički značaj standardnog step testa“ 

ponudio je rješenja koja mogu uticati na napredak medicinske naučne oblasti tako što 

će afirmisati jednostavne, korisne, ekonomične, neinvazivne, lako izvodljive metode i 

procedure koje mogu biti pouzdane u procjeni odgovarajućih stanja ili kao skrining 

testovi. Modificirani standardni step test kao metoda predstavlja originalni doprinos 

jer nije prezentirana do sada mogućnost procjene dijastolne i sistolne funkcije na osno-

vu standardnog step testa. Ovaj test ima veliku ekonomičnost, lako se izvodi i može 

koristiti kao skrining metoda za procjenu srčane funkcije u primarnoj i sekundarnoj 

zdravstvenoj zaštiti. Damir Šečić je po uspješnom okončanju studija i odbrane magi-

starskog rada (2006. godine) bio zaposlen kao asistent na Katedri za Patofiziologiju 

Medicinskog fakultata u Sarajevu. U mandatu od 2001. do 2004. godine bio je i direktor 

Udruženja FONDEKO. 

Mr.dražen Kotrošanin

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine

P

atka njorka, Aythya nyroca (Gül-

denstädt, 1770), se svrstava u red 

globalno ugroženih vrsta čija svjet-

ska populacija iznosi 160,000 - 257,000 je-

dinki i u stalnom je opadanju. Ova vrsta 

obitava u močvarnim staništima. Gnijezdi 

njorKa-

UGROŽENA 

VRSTA

se u južnoj i istočnoj Evropi, te južnoj i za-

padnoj Aziji. U Bosni i Hercegovini je re-

dovna gnjezdarica, ali nažalost veoma 

ugrožena zbog nelegalnog lova. Njeno gni-

ježđenje je pouzdano zabilježeno na tri 

IBA područja u Bosni i Hercegovini Barda-

či, Hutovom blatu i Livanjskom polju. Pro-

cjenjuje se da se oko 30 parova gnijezdi na 

Hutovom blatu. Znatno je brojnija u vrije-

me seobe i zimovanja. 

sa ZnanjeM 

raste i suMnja

odabrala: anida džanko

Nije dovoljno biti samo nadaren da se 

postane pisac. Da bi se napisalo knjigu 

treba biti čovjek.

Ralph Waldo Emerson

Čovjek koji ne čita dobre knjige nema 

nikakve prednosti nad čovjekom koji ih 

uopće ne zna čitati.

Mark Twain  

Prava umjetnost ostaje za vječnost.

Beethoven 

Umjetnost nikada ne prima svijet kakvim 

ga je našla, niti ga ostavlja takvim. 

Tin Ujević  

Knjiga je velika stvar ako se čovjek umije 

njom koristiti.

Blok  

Književnost je hljeb svagdašnji za ljudsku 

dušu.

Francesco Guerrazzi

Knjige su hladni, ali pouzdani prijatelji.

Sokrat 

Nije dovoljno samo sticati znanje, već ga 

treba i upotrebljavati.

Marco Tullio Cicerone 

 

Sa znanjem raste i sumnja.

Johann Wolfgang von Goethe

Bolje je znati malo a korisno, nego mnogo 

a nekorisno.

Sokrat  

Ima mnogo ljudi koji čitaju samo zato da 

ne bi morali misliti.

Lichtenberg 

Birajte pisca, kao što biste birali prijatelja.

Ventvort Dilon 

Tri dana nemoj čitati knjige i tvoje će riječi 

izgubiti ljepotu.

Kineska izreka  

Ljudi zahtjevaju slobodu govora kao 

zamjenu za slobodu misli koju odbijaju 

koristiti. 

Søren Kierkegaard 

Ne činite nikad ništa što se protivi vašoj 

savjesti, čak ako to od vas i država traži.

Einstein

63

Zelene vijesti

Mudre misli

FONDEKO SVIJET/34/2011.

Foto: N. Drocić - Njorka 

(Aythya nyroca)

---

64

priznanja

FONDEKO SVIJET/34/2011.

jasminka avdić,prof. biologije

oŠ „safvet -beg Bašagić“ sarajevo

N

aša škola već 10 godina učestvuje u 

eko-projektima nevladinih organi-

zacija, a zadnjih godina realizuje i 

vlastite projekte. Na ovaj način direktno 

doprinosi realizaciji Lokalnog ekološkog 

akcionog plana Općine Centar (LEAP-a) i 

djeluje na razvoj ekološke svijesti građana 

u lokalnoj zajednici. 

Općina Centar je prihvatila inicijativu 

Centra za okolišno održivi razvoj (COOR-

a) da našu školu, u ovoj godini, pripremi 

za proglašenje statusa eko-škole. Ispunili 

smo određene kriterije (7 koraka) koji 

obuhvataju niz ekoloških aktivnosti i sa-

držaja koji se implementiraju u sve pore 

rada i življenja u školi. U okviru ovog pro-

grama formiran je eko-odbor od pred-

stavnika učenika, nastavnika, roditelja, 

nenastavnog osoblja, uprave škole, mje-

sne zajednice, Općine Centar, COOR-a i 

sponzora škole, radne organizacije QSS. 

Predstavnici COOR-a izvršili su procjenu 

stanja okoliša u školi na osnovu koje je 

izrađen Plan djelovanja za poboljšanje 

stanja okoliša u školi. U organizovanje 

eko-patrola uključilo se Vijeće učenika 

tako da su učestvovali svi učenici, nastav-

nici i vannastavno osoblje. Analizirano je 

postali sMo 

EKO-ŠKOLA

i stanje implementacije ekoloških sadrža-

ja kroz nastavu i vannastavne aktivnosti. 

Izrađen je prijedlog Programa časova 

odjeljenske zajednice sa sadržajima o 

održivom razvoju za učenike od 4. do 9. 

razreda devetogodišnje škole sa ciljem da 

se učenici pripreme za uključivanje u odr-

živi razvoj kroz razne oblike na višim 

stupnjevima obrazovanja kao i u razne 

nevladine organizacije. Uređen je eko-ku-

tak, usvojena je eko-himna i eko-kodeks 

koji glasi: „Obrazovanjem za održivi ra-

zvoj koračamo u ljepšu budućnost“.

Vrijedi spomenuti veoma uspješnu aktiv-

nost eko-odbora škole: „1000 aktivnosti 

za zelenu planetu“ koja je održana u po-

vodu Dana planete na trgu oslobođenja 

„Alija Izetbegović“u Sarajevu. Zajedničko 

druženje svih 11 eko-škola Kantona Sara-

jevo uljepšalo je aprilski dan i obradovalo 

građane lijepim programom. Dio progra-

ma pomenute manifestacije ponovljen je 

na Trgu djece Sarajeva za Dan općine 

Centar kada su naši učenici pokazali kako 

se brinu za okoliš. 

I tako se nižu mnoge projektne i druge 

ekološke akltivnosti koje su nas polako, ali 

sigurno vodile ka statusu eko-škole. Danas 

ga napokon i imamo! 

Svjesni značaja životne sredine

U

pravni odbor FONDEKO i redakcija 

lista imaju za potrebu da članove i či-

taoce informišu o teškoćama sa koji-

ma se susrećemo u radu i izdavanju revije.

Pod izgovorom teške ekonomske situacije 

znatan broj kolektivnih članova FONDEKO 

(kompanija, škola, institucija) jednostrano 

je otkazao članstvo čime su dovedene u pita-

nje mnoge naše planirane aktivnosti u 2012. 

godini. 

Fondeku odane članove pozivamo da u na-

rednom periodu u ličnim i poslovnim kon-

taktima promovišu aktivnosti našeg udru-

ženja te na druge načine nove pojedince i 

kolektive pokušaju privoliti na učlanjenje. 

Uz to podsjećamo da Redakcija revije Fon-

poZiv na učlanjenje 

i saradnju

deko svijet ima stalno otvoren poziv za sa-

radnju u pisanju tekstova, objavljivanju fo-

tografija, organizovanja promociju po 

izlasku svakog novog broja.

Bilo bi nam veoma dragocjeno ako bi već za 

naredni broj imali priloge novih autora, 

stručnjaka za određene oblasti zaštite život-

ne sredine, a posebno iz filozofsko-etičkog, 

društveno-humanog, medicinskog, bioetič-

kog, ekološko-pravnog, energetskog, tehno-

loško-tehničkog i drugih područja. 

Veliki  broj nevladinih ekoloških organiza-

cija kao i sekcija po školama realizuju kori-

sne akcije ali se o njima malo zna i piše. 

Izvještaje o tome spremni smo prezentirati 

na našim stranicama. 

Rado bismo objavili i fotografije sa pej-

sažima ili motivima prirode, snimke 

ekoloških incidenata, narušavanja ambi-

jenta, bogatoj građevinskoj i kulturnoj 

baštini. 

Sve rečeno proističe iz naše zajedničke že-

lje da očuvamo aktivitet Udruženja FON-

DEKO, a buduće brojeve revije pripremimo 

uz pomoć mnogo većeg broja saradnika. 

Nadamo se da ćete u ovom našem obraća-

nju pronaći izazov da za Fondeko i njegovu 

reviju uradite nešto konkretno i korisno za 

sve nas. 

 Upravni odbor Fondeka

Redakcija revije Fondeko svijet

 

---

ekološke zanimljivosti

pripremila: anida džanko

BiCiKl Za Zdraviji Život 

Izvor: http://ekologija-info.com

Kopenhagen je proglašen gradom bicikla, 

jer se njegovi stanovnici bez obzira na sni-

jeg voze na posao ili u škole upravo tim 

prijevoznim sredstvom. Tu je nagradu 

Danskoj prijestolici dodijelio UCI, Interna-

tional Cycling Union, upravo zbog načina 

na koji se biciklizam promovira u tom gra-

du. Sa više od 300 kilometara biciklističkih 

staza 36% stanovništva biciklira svakod-

nevno više od 1,2 miliona kilometara. Do 

2015. godine taj bi se postotak mogao po-

peti na polovinu stanovnika. Možda bi se 

takvo razmišljanje moglo uvesti i u naše 

gradove, bez obzira na godišnje doba 

(smanjene gužve na cestama, pozitivan 

uticaj na zdravlje, zaštita okoliša ...).

oBiljeŽen svetsKi 

dan Životinja, MnoGo 

uGroŽeniH vrsta

http://www.ekologija.rs, Beta

Svjetski dan životinja (World Animal Day) 

obilježen je 5. oktobra ove godine u cilju 

skretanja pažnje na više od 40.000 ugrože-

nih vrsta životinja na zemlji. Prema poda-

cima komiteta UN zaduženog za zaštitu 

životinja i prirode svakoga dana nestane 

oko 100 životinjskih vrsta, a sve u cilju 

ostvarivanja profita. Medju najkritičnije 

vrste po ugroženosti spadaju velike pande, 

tigrovi, morske kornjače, veliki primati, 

slonovi i nosorozi. Na sajtu www.zivotinj-

sko-carstvo.com piše da i u najrazvijenijim 

zemljama svijeta postoje sramni izuzeci 

ugrožavanja životinja. Navode se primjeri 

španske koride, engleske tradicije lova sa 

psima, koja je zabranjena u njihovom par-

lamentu, kineske farme medvjeda gajenih 

za potrebe medicine, nehumanog lovljenja 

radi izvoza mesa morskih kornjača u Indo-

neziji i Japanu... “Tigrovi su već djelimično 

istrijebljeni i tri podvrste ove najveće divlje 

mačke buduće generacije moći će da gleda-

ju samo u knjigama. Tigar sa Balija, Jave i 

Kaspijski tigar nažalost više ne postoje. 

Ukupna populacija tigrova na planeti da-

nas je manja od 7.000 dok ih je prije jednog 

vijeka bilo više od 100.000", navodi se na 

ovoj stranici.

predstavljena prva 

“eKo-BoCa”

Izvor: www.hrsvijet.net, Hina 

Američki prehrambeni div PepsiCo pred-

stavio je plastičnu bocu koja je u cijelosti 

napravljena od biljnog materijala i trebala 

bi smanjiti negativan utjecaj na okoliš. 

Boca je izrađena od ukrasnog prosa, boro-

ve kore, kukuruzovine i drugih materijala, 

a tvrtka tom popisu u konačnici planira 

dodati i koru narandže, ljusku zobi i krom-

pira, te ostale ostatke iz poslovanja s hra-

nom. Nova boca izgleda jednako kao i sa-

dašnje i podjednako efikasno štiti piće. 

„Nemoguće ih je razlikovati“, kaže Rocco 

Papalia, viši potpredsjednik Pepsija za na-

predna istraživanja. PepsiCo ističe da je to 

prva boca u svijetu napravljena od plastike 

PET koja je u potpunosti izrađena od bilj-

nih materijala. 

najManja riBa na svijetu 

www.cudaprirode.com; 23. mart 2011.

Ribu veličine komarca otkrila je ekipa eu-

ropskih i singapurskih znanstvenika u 

vlažnim močvarama indonezijskog otoka 

Sumatre. Znanstvenici upozoravaju da lju-

di ugrožavaju njena staništa, te da je njezin 

opstanak u pitanju. Kad dostigne svoju 

punu veličinu, ova riba tek je nešto veća od 

osam milimetara što je čini najmanjom ri-

bom na svijetu, a i najmanjom životinjom s 

kičmom. Najmanja riba na svijetu, Pae-

docypris progenetica, daleki je srodnik 

šarana. Otkriće je objavljeno u britanskom 

časopisu Proceedings of the Royal Society 

B. Najmanji primjerak nove vrste bila je 

odrasla ženka Paedocypris progenetice sa 

Sumatre koja je od nosa do repa bila duga 

samo 7,9 milimetara, što je čini ne samo 

najmanjom ribom, nego i najmanjim kra-

lježnjakom na svijetu. Dosadašnji rekord je 

držala jedna riba iz zapadnog Pacifika, pa-

tuljasti glavoč (Trimmatom nanus), koja 

na vrhuncu spolne zrelosti doseže veličinu 

od osam milimetara. 

GoleMa oZonsKa rupa iZnad 

arKtiKa

Izvor: www.dw-world.de 05.10. 2011.

Naučnici su ovog proljeća po prvi put doka-

zali postojanje goleme ozonske rupe nad 

Arktikom. “Gubitak ozona je u proljeće 

2011. bio najveći, koji je dosad izmjeren nad 

Arktikom“, piše međunarodni znanstveni 

tim u stručnom listu “Nature”. Ozonska 

rupa je, kako navode znanstvenici, u roku 

od dvije sedmice prešla preko istočne Evro-

pe, Rusije i Mongolije, zbog čega su ljudi bili 

izloženi visokom ultravioletnom zračenju 

(UV). Ozonska rupa nad Sjevernim polom 

bi, kao i na jugu zemljine kugle, mogla za to 

područje predstavljati opasnost za životinj-

ski i biljni svijet. Jer, ozon u stratosferi ap-

sorbira UV zrake. Zbog nedostatka ozona bi 

tako sva bića na Zemlji na određenom po-

dručju iznad kojeg se nalazi ozonska rupa, 

mogli osjetiti značajne posljedice (rak kože). 

Manjak ozona nastaje ekstremnom hladno-

ćom i ispuštanjem freona (određenih plino-

va) u atmosferu. 

FONDEKO SVIJET/34/2011.

---