Fondeko svijet

produŽeno 

CVJETANJE

Kada se tretira 

sintetičkom verzijom 

biljnog hormona 

citokinina biljka se 

sporije suši

S

vakom bude žao kada cvijeće u saksiji 

ili rezano cvijeće u vazi traje kratko, pa 

brzo uvene. Pronađen je način kako se 

cvijeće može održati svježim dvostruko 

duže. Kako izvještava časopis Agricultural 

Research izvještava, američki naučnici su 

proučavali šta utiče na starenje i venjenje 

cvjetova, koji geni to regulišu. Ustanovljeno 

je da biljke izlučuju etilen koji ubrzava stare-

nje. Na osnovu toga napravili su gensku ma-

nipulaciju kojom  se proizvodi manje etilena, 

pa se starenje i venjenje cvjetova usporava. 

Za tu svrhu proizveden je komercijalni pre-

parat tidiazuron (TDZ), derivat ureje. On je 

sintetička verzija biljnog hormona citokini-

na kojim se prskaju biljke u fazi cvjetanja. 

Za prskanje se TDZ rastvara u vodi u kon-

centraciji 5-10 ppm (dijelova na milion). 

Rezultat toga je da i listovi i cvjetovi ostaju 

svježi mjesec dana duže, pa i više.

Ovaj tretman nema nikakvih nepoželjnih 

posljedica po okolinu. Treba naglasiti da se 

ureja ili karbamid koristi u poljoprivredi 

kao mineralno đubrivo za ishranu svih 

usjeva.

Ovaj preparat, kada se u višim koncentracija-

ma prska po zrelim biljkama pamuka, pona-

ša se kao defolijant, tj. suši listove, pa omogu-

ćava lakšu žetvu pamuka kombajnima.

Sada se proučava zašto ovaj preparat djeluje 

na neke vrste cvijeće, a na neke ne. Primjena 

ovog preparata doprinijeće da cijeće u na-

šim stanovima i vrtovima traje duže i izgle-

da ljepše.  (T.Š.)   

Prenj planina nije 

Visok grad je vila, 

Sijelo je bogova 

Drevnih bogumila: 

Još vrijeme brazde 

Po čelu mu ore; 

U njem se žestoko 

Dobro i zlo bore. 

 

Prenj planina nije, 

Divova je kuća, 

Kojom bitka bjesni 

Sve veća i ljuća: 

Rat naših vrlina 

S našim porocima, 

Borba u još divljim 

Barbarskim grudima. 

Po izboru Slobodana Žalice

Prenj

 

I Prenj stoji. -- Sav je 

Od jednog komada; 

Krvav je kad sunce 

U maglu zapada; 

U jesenje dane 

Kao žuć se žuti, 

Grozan kad prozbori, 

Strašan kada šuti. 

 

Prenj planina nije, 

Žrtvovni je kamen 

Što čeka da sveti 

Očisti ga plamen, 

I Bijeli Svećenik 

K njemu jednom stigne, 

Pa k zvijezdama i Suncu 

Sebe i nas digne.  

Vladimir Nazor (1943.)

60

FONDEKO SVIJET/34/2011.

tragom otkrića

ekologija duše

Foto: S. Žalica - Osobac (2026 m), 

jugozapadna strana, u Prenju

---

spoznaja odgovornosti

Svijet kakav poznajemo polako počinje ne-

stajati. Način na koji čovjek 21. stoljeća misli 

o sebi i djeluje jednosmjerno je kretanje u 

smjeru katastrofe i kolapsa čitave biosfere.

Kako bi bio spreman za izazove nove epohe 

koja se nazire na horizontu pred čovjeka se 

postavlja zahtjevna ontološka i spoznajna 

zadaća- Ona se satoji u promišljanju pita-

nja “Tko je čovjek?” i “Koje je njegovo mje-

sto u svijetu?” Kad ontološki i spoznajni 

imperativi  budu zadovoljeni moguća je i 

etička i civlizacijska obnoviteljska zadaća. 

Smjer u kojem treba krenuti je spoznaja 

ljudske odgovornosti, a neprocjenljivi do-

prinos daje jedno relativno novo područje 

razmišljanja i rješevanja problema koji se 

tiču života. Put kojim treba krenuti nije la-

gan, međutim promjena smjera jedina je 

mogućnost održive budućnosti za čovjeka, 

živa bića i okoliš.

Igor Lukić 1. gimnazija Zagreb (Hrvatska)

"Čovjek na prijelomu epoha i održiva budućnost"

susreti različitosti

Globalizacija je složen i proturječan proces 

izgradnje svijeta kao cjeline stvaranjem 

globalnih institucionalnih struktura i glo-

balnih kulturnih oblika. Očituje se kao 

gospodarsko-tržišno, socijalno, demokrat-

sko, ali i moralno ujedinjenje svijeta oko 

nekih središnjih humanističkih vrijednosti 

bitnih za održiv razvoj čovječanstva i živo-

ta u cjelini.

Koncept integrativne bioetike kao pluri-

perspektivističkog i interdisciplinarnog 

područja nastoji integrirati filozofski i 

znanstveni multidisciplinarni pristup  etici 

života s različitim njezinim kulturno-civi-

lizacijskim dimenzijama. Na tragu tog 

koncepta integrativnu bioetiku određuje se 

kao otvoreno područje susreta i dijaloga 

različitih znanosti, djelatnosti, svjetona-

zornih i kulturnih perspektiva, u kojima se 

promišljaju etička pitanja života u cjelini i 

u globalnom kontekstu. Tako shvaćena, in-

tegrativna bioetika se, uz projekt svjetskog 

ethosa nadaje kao komplementarni model 

za novu etiku globalizacije.

Mislav Kukoč, 

Filozofski fakultet u Splitu (Hrvatska)

"Integrativna bioetika kao etika globalizacije" 

pitanje opstanka

Premda rezultati znanstvenih dostignuća 

primarno tendiraju ka progresu i ostvare-

nju najviših ljudskih vrijednosti, oni u isti 

mah mogu imati negativne pa i katastro-

falne posljedice. Utilitarističkim i redukci-

Ko upravlja 

SVIJETOM

Izgleda da čovjek živi opasni zaborav sebe, da gubi sposobnost da ozbiljuje 

puninu svoje ljudskosti i da se punoljetno brine o svom dostojanstvu

onističkim rezoniranjem znanstvenika 

može biti doveden u pitanje opstanak ljud-

ske vrste i same planete. Postojeće, pretež-

no, heteronomne zabrane, iako potrebne, 

nisu dovoljne ukoliko kod samih znanstve-

nika ne bude razvijana svijest da treba sli-

jediti opća, humanistička, moralna načela 

znanstvene kritičnosti.

U složenim vremenima snaženja socijalnih 

i tehničko tehnoloških efekata znanosti, 

potrebno je (bio)etički kodificirati pitanje 

društvene odgovornosti znanstvenika, 

koje zbog njegove adekvatne interiorizacije 

mora biti imaginarni dio njihove paideje 

od najranijih dana. Odgovarajući interdis-

ciplinarni i pluriperspektivni pristup treba 

razultirati drugačijim i delikatnijim odno-

som samih znanstvenika prema mogućno-

stima vlastite znanstvene discipline i zna-

čaja njenih učenika, a ipak ne treba biti 

razlog za odustajanje od važnih projekata.

Željko Kaluđerović 

Filozofski fakultet u Novom Sadu (Srbija)

"Znanost između mogućnosti i zbiljnosti"

Moralna kontrola

Naš svijet je dospio u najkritičniju fazu 

svoga postojanja. U njemu su na smrt 

ugroženi priroda, čovjek i život, opasnosti i  

prijetnje suspendiraju nadu i svladavaju 

spasonosnost. Svijetom upravljaju i o nje-

govoj sudbini odlučuju intelektualno ne-

prosvijetljene, nemoralne i neograničeno 

pohlepne osobe koje se ponašaju kao da im 

je dopušteno sve što je moguće. Znanost i 

tehnika se nastavljaju nesuzdržano razvija-

ti, bez moralne kontrole i stvarne svrhe za 

čovjeka. Najopasnijim se nadaje gubitak 

svijesti o istinskom značenju čovjeka i vi-

šem smislu života. Ono najvrednije u svije-

tu ljudskog opstanka izloženo je diktatu 

logike biološkog redukcionizma, lišavano 

svake duhovne okomice i ontološke hije-

rarhije bića. Izgleda da čovjek nakon zabo-

rava Boga, živi opasni zaborav sebe, da 

gubi sposobnost da ozbiljuje puninu svoje 

ljudskosti i da se punoljetno brine o svom 

dostojanstvu. Zaboravio je da je on smisao 

Zemlje i svrha života na njoj. Središnja za-

daća suvremenog filozofskog, teološkog i, 

napose, etičkog mišljenja trebalo bi biti re-

habilitiranje svijesti o fundamentalnom 

značenju čovjeka i višem smislu života. To 

bi trebalo biti i središnja zadaća bioetike.

Nusret Isanović, Islamsko-pedagoški fakultet 

Univerziteta u Zenici  (BiH)  

Bioetika u dobu zaborava čovjeka

 

norma ponašanja

Da bi se došlo do zahtijevnog (bio)etizira-

nja ekonomije i života, oni koji upravljaju 

njima moraju imati vrijednosni sistem čija 

će aksiologija biti (bioetički) nesumnjiva. 

Ovo ujedno znači da zahtijevane etičke vri-

jednosti pri upravljanju moraju postati i 

norma u ponašanju i radu svakog me-

nadžera. Dogodi li se to bit će omogućena i 

promjena dosadašnje politike ekonomije. 

Naime, time će se omogućiti  da, umjesto 

dosadašnje usmjerenosti na sebe i vlastite 

interese, ekonomija i politika budu preu-

smjeravane ka socijalnoj odgovornosti i 

partnerstvu, tj. da se proizvodnja podredi 

potrebi da se stvori nova globalna ekono-

mija koja će biti svjesna da je njena uloga 

stvaranje takvih uvjeta proizvodnje koji će 

biti etički i ekološki održivi kao preduvjet 

daljnjeg bioetički opravdanog razvoja 

društva i čovječanstva uopće. To će ujedno 

dovesti do onoga čemu bi čitav svijet tre-

bao stremiti; naime globalnom, realno de-

mokratiziranom građanskom društvu koje 

je svjesno posljedica neracionalnog troše-

nja resursa, ali potrebe za stvaranjem uvje-

ta za opstanak vrste, tj. da bioetička svijest 

bude svijest koja će određivati svakog čo-

vjeka! Do ovakve će se ekonomije moći 

doći samo ako će svako upravljanje biti 

određivano bioetičkom sviješću.

Dejan Donev,

Centar za integrativnu bioetiku (Makedonija)

"Integrativnošću (bio)etike do nove ekonomije"

 

(Iz radova prezentiranih na 10. Lošin-

skim danima bioetike, maj 2011. godine)

Odabrao i priredio H. Arifagić) 

61

FONDEKO SVIJET/34/2011.

tragom otkrića

Bioetička promišljanja

---