Fondeko svijet

FONDEKO SVIJET/34/2011.

56

aktivnosti nevladinih organizacija

F

ONDEKO u saradnji sa Bosnalijekom 

Sarajevo realizira projekat “Čovjek je 

čovjeku životna sredina” na području 

Kantona Sarajevo. Osnovni cilj projekta je 

izgradnja ekološke svijesti i bolja ekološka 

kultura učenika. Projekat se provodi kroz 

radionice u četiri škole: OŠ “Mehmed beg 

Kapetanović Ljubušak”, OŠ “Zajko Delić”, 

OŠ “Vrhbosna” OŠ “Pofalići”.

učenje o čovjeKu 

I ŽIVOTNOJ SREDINI

emina Šabanović, dipl. ing. maš.

U 

namjeri da se ostva re humanitarni 

i pleme niti ciljevi za zaštitu od sva-

kodnevno prisutne civilizacijske 

devastacije barem dijelova prirodnih cjeli-

na i ambijentalnih vrijednosti kulturnog i 

graditeljskog naslijeđa padina Bjelašnice, 

Igmana, Treskavice i kanjona Rakitnice (i 

Visočice), osnovna je Fondacija „pro-BI-

TR-a“. 

Operativni rad Fondacije usmjeren je na 

interesovan je i djelovanje zaštite graditelj-

skog naslijeđa, tradicionalne gradnje, kao i 

revitalizacije i re konstrukcije naše baštine 

koja je u toku rat nih dešavanja na ovim 

prostorima gotovo do temelja uništena. 

U tom smislu i zaštita preostalih ali naža-

lost devastiranih naselja predstavljali su 

osnov sveukupnog djelovanja Fondacije. 

Na tim os novama, Fondacija je dizala svoj 

glas i upo zoravala na ponašanja i djelova-

nja u prosto ru koja su suprotna sa etičkim, 

kulturnim i ekološkim normama ponaša-

nja u prirodi.

Fondacija je i upozoravala i apelovala na 

bemis lenost graditeljskih aktivnosti u dije-

lu izgradn je kao što su Dom lutrije BiH na 

obali vododo toka rijeke Bijela, na devasti-

ranje prirode, graditeljski grandioznih 

objekata na olimpi jskoj planini Bjelašnici, 

kao i na ponašanje oko izgradnje šumskog 

puta Dubočani u kanjonu rijeke Rakitnice.

Na polju zaštite i revitalizacije fenomeno-

logije tradicionalne gradnje arhitekture 

bosanske kuće Fondacija je svojim djelova-

njem uticala na poštivanje iste kod obnove 

i izgradnje ob jekata novih vlasnika naroči-

to u selu Ledići.

Selo je postalo predmetom posebnog 

interes ovanja Fondacije zbog njegovog izu-

zetnog prirodnog i kulturno- historijskog 

bogatstva u cjelini.

FondaCija

 DIŽE GLAS

Među onima što se bore protiv ugrožavanja prirodne i kulturne baštine je i “pro-

BITR-a” posebno fokusirana na Bjelašnicu, Igman, Treskavicu i kanjon Rakitnice

Jedan od projekata na koji je Fondacija 

„pro-BITR-a“ ponosna je knjiga „Planinar-

sko-turistički vodič po planinama oko Sa-

rajeva“ na bosanskom i engleskom jeziku.

Ekološkim obrazovanjem i podizanjem 

svijesti o značaju zaštite okoliša Fondacija 

„pro-BITR-a“ aktivnosti je usmjeravala 

kroz: 

• Obilježavanje datuma vezanih za zaštitu 

životne sredine: Međunarodni dan planete 

zemlje, Dan zaštite životne sredi ne, Svjet-

ski dan voda; 

• Podsticanje aktivnog učešća javnos ti u do-

nošenju odluka vezanih za životnu sredinu; 

• Organizacija „Škole u prirodi“ – kreativ-

ne radionice tokom boravka u prirodi uz 

korištenje edukativnog materi jala; 

•  Promocija  volonterizma  i  saradnja  sa 

drugim nevladinim organizacijama; 

• Eko-turizam, valorizacija i promocija eko-

loških vrijednosti kao turističkog po tencijala; 

• Kontinuirana afirmacija i edukacija zašti-

te okoliša kao esencijalnih i egzistenci-

jalnih potreba svake osobe pojedinačno ali 

i bitan segment kulture življenja današnji-

ce i sutrašnjice; 

•  Promocija  edukacijsko-komunika tivnog 

okvira za razvijanje sklada u sebi, sa dru-

gim ljudima i prirodom; 

•  Saradnja  s  drugim  nevladinim  or-

ganizacijama i institucijama i realizacija 

partnerskih odnosa.

Obilježavanje deset godina aktivnog djelo-

vanja Fondacije desilo se na Husremovcu 

11.juna 2011.godine. Oko 150 prijatelja 

Fondacije okupili su se uživajući u vrelima 

Senabot, Zbišće i Husrevbegovim vrelima.

U 2011.godini Fondacija je realizovala 

prvu fazu projekta “Zaštita izvora Zbišće” 

finansiranog od Fonda za okoliš Federacije 

Bosne i Hercegovine. 

Kod formiranja određene ličnosti značajnu 

ulogu ima znanje, običaji, navike, vjerova-

nje i određeni stavovi koji bi trebali utjeca-

ti na ponašanje određene osobe, njenog 

individualnog sklopa, njenog životnog sta-

va, njenog socijalnog bića i njenog pozitiv-

nog uklapanja u životne tokove. Sve ovo 

doprinosi održavanju i razvoju zdravog 

društva. 

projekti

Okupljanje u prirodi

---

57

FONDEKO SVIJET/34/2011.

učenje o prirodi

sakib Kliko

I

deja Botaničke bašte „Humljanka“ se 

počela ostvarivati 2009. godine. U po-

četku se više bazirala na izgradnji in-

frastrukture bašte (staze, podizanje parcela 

i kamenjara, izrada klupa i sjenica, tvrdo 

ograđivanje bašte), a nešto manje intenziv-

no na unošenju bilja u baštu. Ipak, u pro-

ljeće 2011. godine u bašti se našlo preko 

200 biljaka sa planina BiH, od toga dvade-

setak endema i isto tako glacijalnih relika-

ta. Bašta je locirana na padinama Hum 

planine, 2 km jugoistočno od Jajca. Prema 

sjeverozapadu Hum prelazi u visoku površ 

Podhuma, koja se prema zapadu spušta do 

Vrbasa. Na Podhumu, zaseok Klike, je loci-

rana Botanička bašta „Humljanka“. Nešto 

prije osnivanja ove bašte, klub „Prijatelji 

prirode“ iz Jajca je započeo aktivnosti oko 

uspostave ekološko-pokazne staze koja bi 

obilazila zanimljive lokalitete Podhuma i 

završavala ispod humskih stijena Orlovača. 

Staza je obilježena standardnim planinar-

skim markacijama, iskrčena je uz Prisoje 

do stijena. Ova staza polazi iz Botaničke 

bašte, prolazi kroz selo Podhum i na lokali-

tetu Dropnja kroz listopadnu šumu skreće 

do špilje – Antina pećina. Na ovom potezu 

se obilaznik susreće sa šumskom zajedni-

com bjelogorice, zajednicom planinskih 

BudiMo 

prijatelji 

BAŠTE

Na padinama Huma moguće je vidjeti bogatstvo 

flore bosanskohercegovačkih planina

pašnjaka i zajednicom koja obitava u sjeni 

(ulaz u Pećinu). Pećina nije istražena, a 

svakako je vrijedna posjete. Od Antine pe-

ćine staza vodi rubom bjelogorične šume 

(gaj) i planinskih livada do stijene iz koje 

izvire potok Raševik. Lokalni naziv je Špi-

lja. Ovdje se upoznaje zajednica koja egzi-

stira uz vodotoke i vlažna mjesta. Dalje se 

ide pedesetak metara uz periodični potok 

koji opet nudi posebnu zajednicu bilja. Na-

kon kraćeg vremena se stiže do mjesta gdje 

se na malom prostoru mogu vidjeti zajed-

nica bare, smrčeve šume, brezove šume i 

planinskog pašnjaka. Nedugo staza zalazi u 

prostor Prisoje (južne padine Huma), 

gdje se sreću zajednica šikara, sipina i pu-

kotine u stijenama. Posebno su zanimljivi 

punktovi na kamenitim kukovima, Mali 

Princ i Krčanski kamen, kako za botaniča-

re tako i sa geomorfološkog gledišta, a i 

estetskog. EPS završava pod liticama Malih 

Orlovača koja je prirodna botanička bašta. 

Pored niza raznovrsnih vrsta i rodova, jed-

nu pored druge ćemo sresti dvije endemič-

ke biljke: oštriku i blijedo žutu mlađu čiji je 

ovo locus clasicus (mjesto otkrića i opisa). 

Bašta je uspostavljena i svoje postojanje 

bazira na sljedećim ciljevima: 

· Uvid u bogatstvo flore planina BiH na jed-

nom mjestu,

· Skretanje pažnje na rijetko i ugroženo bi-

lje BiH i njegova zaštita, kao i na ljekovito i 

jestivo bilje,

· Buđenje svijesti i interesovanja kod mla-

dih ljudi za zaštitu i unapređenje čovjekove 

okoline,

· Pružanje pomoći pri naučnim istraživa-

njima iz oblasti botanike i drugih grana 

biologije. 

Sa ciljem skretanja pažnje na rad Botanič-

ke bašte kao i ostvarivanje ciljeva, Bašta je 

osmislila cjelosedmičnu aktivnost povo-

dom Dana planete Zemlje koji je zvanično 

i dan Botaničke bašte „Humljanka“. Poslije 

dvije godine postojanja Bašta je ustanovila 

posebno pismeno priznanje PRIJATELJ 

PRIRODE, a uručivalo bi se na Dan planete 

Zemlje. Prijetelj Bašte može postati svako 

lice, ustanova ili udruženje koje pomogne 

razvoj bašte, a ta pomoć se ogleda kao: fi-

nansijska pomoć, unošenje živog bilja u 

baštu, darivanje stručne literature, afirma-

tivno pisanje o Bašti, dobrovoljni fizički 

rad (odstranjivanje korova, uređenje sta-

za u Bašti i na Ekološko–pokaznoj stazi, 

izrada putokaza i info tabli i sl.), materi-

jalna pomoć (kancelarijski materijal, hu-

mus, materijal za klupe i putokaze), or-

ganizovanje masovnih posjeta Bašti, 

učešće u botaničkim ekskurzijama, stručni 

rad u Bašti na identifikaciji unesenog bilja 

i njegovo unošenje u katalog. 

Svileni dubac 

(Vincetoxicum hirundinaria Medicus)

Blijedo žuta mlađa 

(Corydalis ochroleca)

Merinka 

(Moehringia muscosa)

Detalji bašte

---