Fondeko svijet

52

ekološki kalendar

FONDEKO SVIJET/34/2011.

Mustafa Zvizdić

Kju za zaštićena prirodna područja

K

antonalna javna ustanova za zaštiće-

na prirodna područja registrovana je 

5. februara 2010. godine i svoj rad 

definiše na osnovu planova upravljanja za 

zaštićena područja. Javna ustanova obuhva-

ta sljedeća zaštićena područja: Spomenik 

prirode „Vrelo Bosne“, Spomenik prirode 

„Skakavac“ i Zaštićeni pejzaž „Bijambare“. 

Njeni zadaci su zaštita i očuvanje izvornih 

prirodnih vrijednosti (geoloških, hidrološ-

kih, bioloških) i ambijentalne raznolikosti, 

kao i obezbjeđivanje nesmetanog odvijanja 

prirodnih procesa, te nadzor nad provođe-

njem uslova i mjera zaštite na zaštićenim 

područjima.

Kako bi skrenula pažnju na prostore kojima 

upravlja, istakla njihov značaj ne samo za gra-

đane Sarajeva, već i mnogo šire, ukazala na 

njihovu jedinstvenost (vodopad Skakavac je, 

na primjer, jedan od najvećih u Evropi!), ali 

takođe i potrebu da se zaštite, KJU za zaštićena 

područja je osmislila i pokrenula projekat pod 

nazivom „Partnerski program KJU za zaštiće-

na prirodna područja za realizaciju projekata 

iz oblasti zaštite okoliša u saradnji sa zajedni-

com – EKO-KALENDAR 2011“. Partneri, a 

ujedno i ciljna grupa ovog projekta su bile 

obrazovne institucije (osnovne i srednje škole, 

SOS Društveni centar, Sarajevo). Ispred KJU za 

zaštićena prirodna područja projekat su reali-

zirali Šejla Bašić, stručni saradnik za komuni-

kaciju s lokalnim stanovništvom i posjetioci-

ma, te Mustafa Zvizdić, stručni saradnik za 

promociju i marketing.

Model ponašanja

Cilj projekta je prevashodno bio da se učeni-

ci kroz aktivno učešće u obilježavanju zna-

čajnih ekoloških datuma educiraju o važno-

sti očuvanja prirodne sredine, imaju svijest 

o njenoj ugroženosti, te usvoje modele po-

našanja u prirodi i učestvuju u njenoj zaštiti. 

Treba spomenuti i medije (elektronske i 

printane), koji su se odazvali u velikom bro-

ju i doprinijeli da ovaj projekat bude vrlo 

uspješan. Obilježavanje značajnih ekoloških 

datuma je u javnosti izazvao izniman publi-

citet i ukazao na vrlo visok nivo zaintereso-

vanosti građana za problematiku zaštite 

prirode.

Nakon obavljenih razgovora sa gotovo svim 

sarajevskim osnovnim i srednjim školama, 

kao i SOS Društvenim centrom, određen je 

plan i program obilježavanja, kao i škole 

koje će učestvovati. 

21. marta, na Svjetski dan šuma, prigodan 

ples 

ZA SUNCE

Primjer kako se kroz aktivno učešće u obilježavanju datuma značajnih za životnu 

sredinu učenici mogu educirati o važnosti njenog očuvanja i razvijati svijest o 

ugroženosti prirode

program, koji se sastojao od dva igrokaza i 

recitala, izveli su učenici OŠ „Vladislav Ska-

rić“ iz Sarajeva. Uposlenici KJU za zaštićena 

prirodna područja su održali predavanje o 

šumama, tim „plućima planete“, neprocje-

njivoj vrijednosti kojom Bosna i Hercegovi-

na obiluje. Na predavanju je rečeno da je na 

Generalnoj skupštini Evropske poljopri-

vredne konfederacije 1971. godine odluče-

no da se Svjetski dan šuma obilježava na 

prvi dan proljeća. Učenici su potom izložili 

panoe gdje je istaknut značaj šuma za plane-

tu, ali takođe i njena ugroženost zbog ljud-

skog nemara i bahatosti. 

 22. marta, na Svjetski dan voda, predstavili 

su se učenici OŠ „Džemaludin Čaušević“ sa 

vrlo upečatljivim maskama i recitalom. 

Kroz neobičan i efektan program uposlenici 

KJU i učenici su brojnim medijima i posjeti-

ocima prezentirali mnogo zabrinjavajućih 

podataka o pitkoj vodi, preciznije o njenom 

nedostatku. Naprimjer, 1,1 milijarda ljudi 

Dan biološke raznolikosti

Učenici OŠ Vladislav Skarić

obilježavanje značajnih ekoloških datuma je u 

javnosti izazvao izniman publicitet i ukazao na 

vrlo visok nivo zainteresovanosti građana za 

problematiku zaštite prirode.

---

53

FONDEKO SVIJET/34/2011.

ekološki putopis

U odnosu na njezinu veličinu, Finska ima više vode 

nego ijedna druga zemlja na svijetu. Ona ima 187 

888 jezera veličine preko 5 ari i 22 jezera veličine 

preko 200 kvadratnih kilometara, od kojih su dva 

umjetna rezervoara. 

nema pristup pitkoj vodi, 2,5 milijardi ljudi 

nema osnovne sanitarne uslove, 5 miliona 

ljudi godišnje umre od bolesti izazvane za-

gađenom vodom itd. Na kraju manifestacije 

uposlenici KJU i učenici sa maskama „eko-

zvijeri“ izveli su akciju čišćenja Vrela Bosne. 

22. maj, Dan planete Zemlje, u već uhoda-

nom tandemu obilježili su učenici Prve 

osnovne škole Ilidža i uposlenici KJU za za-

štićena prirodna područja. Povod da se 

ustanovi ovaj datum je bila ekološka kata-

strofa koja se desila 1969. godine u blizini 

obale Santa Barbara u američkoj državi Ka-

lifornija. Tada se u more izlilo na hiljade 

tona nafte zbog čega je uginuo sav živi svijet 

u tom zaljevu. Panoima i programom medi-

jima i posjetiocima odaslana je vrlo jasna 

poruka o potrebi da se planeta zaštiti, a kroz 

diskusije su dogovorene buduće akcije.

Šarenilo detalja

3. maja, na Dan sunca, učenici OŠ „Hašim 

Spahić“ iz Ilijaša su na Bijambarama izveli 

brižljivo pripremani program, davši manife-

staciji svoj lični pečat i originalnost. Zani-

mljivo da je akcenat bio na plesu i kroz njega 

je najbolje predstavljeno Sunce i njegova 

svijetla paleta, njegov značaj za planetu Ze-

mlju i sav život na njoj.

Uz aktivnu saradnju i preciznu pripremu, 

uposlenici KJU za zaštićena prirodna pod-

ručja i učenici i nastavnici OŠ „Musa Ćazim 

Ćatić“ na Vrelu Bosne su obilježili 22. maj, 

Dan biološke raznolikosti. Smjenjivale su se 

plesne i pjevačke numere, folklorni elemen-

ti, igrokazi i recitali. Posjetioci su uživali u 

raznovrsnom programu, u šarenilu i bogat-

stvu detalja, u inventivnosti koja je stvorila 

nezaboravan događaj, za uspomenu i dugo 

sjećanje. A možda je i naizgled suhoparna 

sintagma „biološka raznolikost“ doprinijela 

toj čaroliji. Ona i podaci koji za njom dolaze: 

ukupan broj vrsta na Zemlji kreće se oko 30 

miliona, ukupan broj opisanih i kvalificira-

nih vrsta 1,1 milion, biljnih 344.000, te mi-

kroorganizama 11.200. 

 I na kraju, 5. juni, Svjetski dan zaštite okoli-

ša, obilježili su članovi SOS Društvenog cen-

tra, Sarajevo. Posebno su bile impresivne 

akrobatske tačke koje su bez daha ostavljale 

poslovično brojne posjetioce. U manifesta-

ciji je učestvovao i Pokret gorana Kantona 

Sarajevo koji je predstavio likovnu radioni-

cu u kojoj su učešće uzeli svi, „od 7 do 77 

godina“. Rezultati su bili izvanredni. 

Ovaj projekat je polučio više nego dobre re-

zultate, u potpunosti je ispunio svoje ciljeve, 

bio odlično medijski popraćen. Vremenske 

prilike su bile sklone ovim manifestacijama, 

čija izuzetna posjećenost govori o potrebi 

ljudi za ovakvim sadržajima, koji su eduka-

tivni i zabavni u isti mah, u savršenom 

omjeru, moglo bi se reći. I naravno, treba 

spomenuti entuzijazam učenika, tu pulsira-

juću mladost za koju nema nikakvih prepre-

ka i kojoj treba samo postaviti cilj, diskretni 

okvir gdje će ispoljiti svoju ogromnu energi-

ju i maštu. 

stevo Filipović

V

eć sam pogled iz aviona na Helsinki, 

okružen Baltičkim morem, s prelije-

pim parkovima punim zelenila, du-

gačkim avenijama i otmenim građevinama, 

stvara prvi dojam o Finskoj koju ću tek upo-

znati. Autoput od Helsinkija do Tamperea, 

udaljenog 200 km, predstalja remek-djelo 

građevinarstva. Zaštićen ogradom od zele-

nila, s nekim čudesno lijepim visokim pla-

vim cvijećem, on prolazi kroz besprijekorno 

obrađena polja, kroz šume sa crnogoricom i 

brezama, preko bezbrojnih malih i većih je-

zera i otkriva očaravajuću prirodu. Naši do-

maćini iz Tamperea, pored stana u gradu, 

imaju i ljetnikovac s deset dunuma okućnice 

na jezeru Nasijarvi, udaljenom 30 km od 

grada.

Za vrijeme boravka od preko mjesec dana 

u Finskoj mnogo sam saznao o toj izuzetno 

lijepoj zemlji. Mogao bih pisati o klimi, 

razdoblju godine kada ne nastupa noć... 

Mogao bih dosta kazati o porijeklu Finaca, 

o finskoj kuhinji, turističkim atrakcijama, 

državnom uređenju, istoriji i sticanju neza-

visnosti... Mogao bih pisati o industriji, 

ZeMlja 

OSLIKANA 

U JEZERU

transportu i savršenim prometnim vezama 

i o mnogo čemu drugo. Mogao bih, kako 

rekoh, pisati o mnogim znamenitostima u 

Finskoj, ali sam se s razlogom opredijelio 

na temeljitije opisivanje finskih voda. Nai-

me, rođen sam i ranu sam mladost proveo 

na sastavima triju rijeka i voda me je od 

kako znam za sebe, oduševljavala kao ele-

menat, kao prirodni fenomen. U odnosu 

na njezinu veličinu, Finska ima više vode 

nego ijedna druga zemlja na svijetu. Ona 

ima 187 888 jezera veličine preko 5 ari i 22 

jezera veličine preko 200 kvadratnih kilo-

metara, od kojih su dva umjetna rezervoa-

ra. Dakle, Finska ima ukupno 187 910 jeze-

ra. Podatak je nevjerojatan, brojka je za 

Riplija. Uzeta je iz knjige Fakta o Finskoj, 

izdane 1993.god. u Helsinkiju. Četvrto po 

veličini jezero u Evropi je finsko jezero Sa-

imma, veličine 4400 kvadratnih kilometa-

ra. Ono formira veličanstven mozaik sači-

njen od vode, stijena, šume i polja u 

jugoistočnom dijelu zemlje. Ostala jezera 

od preko 1000 kvadratnih kilometara su 

Paijaune i Nari. Prosječna dubina jezera je 

7 metara, a najveća izmjerena dubina je 95 

metara. U mnogim mjestima još uvijek lo-

---