Sveučilište u zagrebu

Uže područje rada:
U središtu zanimanja ove disertacije stoji analiza strukture govornih činova u razgovorima mladih ljudi s vršnjacima, osobitosti leksika u govoru kako hrvatske tako i njemačke mladeži te naposljetku usporedba dvaju žargona.

Ciljevi istraživanja:
Pragmatička analiza uključuje: a) strukturu govornoga čina (pozdrav, uvod, glavni dio, završetak, odzdrav), odnosno odgovor na pitanje jesu li govorni činovi ovoga žargona strukturirani jednako kao oni konvencionalni; b) analizu razgovora (izmjenu govornika, dinamiku razgovora te njegova implicitna pravila). U središtu zanimanja istraživanja leksičkih osobitosti bit će sljedeći aspekti: a) posebna uporaba psovki u govoru hrvatske mladeži (nerijetko u funkcijama koje nadilaze izvornu agresivnu uporabu jezika, pri čemu psovke postaju uzvici, čestice, priložne oznake, zamjenice, frazemi, konverzacijske formule, kvazi-neutralne leksičke jedinice itd.) te usporedba s uporabom psovki u govoru njemačke mladeži koja je manje izražena i ostvarena prema drukčijim principima; b) utjecaj stranih jezičnih obrazaca, pri čemu se ne misli samo na engleski već prije svega na utjecaj manjinskih jezika, kao što je u Njemačkoj slučaj s turskim; c) utjecaj formalno pismenoga medija suvremenih komunikacijskih tehnologija na govor. Cilj je objasniti specifičnosti današnjega govora mladih (njihove komunikacijske paradigme) te utvrditi sličnosti i razlike između hrvatskoga i njemačkoga modela.

Metodološki postupci:
Korpus istraživanja koji će obuhvaćati hrvatske i njemačke časopise za mlade (Teen, OK!, Bravo, Yam i dr.) usporedit će se s neposredno prikupljenim podacima. Pritom će se koristiti metode intervjua, anketa, ispitaničkih samoopažanja, tonskih snimki i bilježenja konkretnih govornih situacija te opažanja iz perspektive člana grupe (preuzimanja uloge takozvanog sudjelujućeg promatrača). Kao dopuna časopisima i neposredno prikupljenim podacima koristit će se materijali iz audiovizualnih i elektroničkih medija (uključujući suvremene komunikacijske tehnologije poput SMS-a, internetskih foruma, Facebooka itd.) te dijalozi iz suvremene stvarnosne proze.
Očekivani znanstveni doprinos:
Ovo istraživanje ponudit će prvi detaljniji opis govora hrvatske mladeži na leksičkoj i pragmatičkoj razini te usporedbu s njemačkim. Također će se produbiti spoznaje o utjecaju suvremenih komunikacijskih tehnologija na govoreni jezik te opisati neki jezični fenomeni koji su dosad bili relativno neistraženi, poput funkcionalnih osobitosti psovke u hrvatskome te utjecaj manjinskih jezika na govor dominantne jezične zajednice.
Zagreb, 2. rujna 2009.
Mentor: Voditelj studija: Kandidat:
_______________________________________________________________________

dr.sc. Zrinjka Glovacki-Bernardi dr.sc. Vesna Muhvić-Dimanovski Franjo Janeš

Dr. sc. Damir Horga, red. prof.

Dr. sc. Gordana Varošanec-Škarić, izv.prof.

Dr. sc. Nikolaj Lazić, doc.
Zagreb, 4. siječnja 2010.
VIJEĆU POSLIJEDIPLOMSKIH STUDIJA

FAKULTETSKOM VIJEĆU FILOZOFSKOG FAKULTETA

SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Zagreb, I. Lučića 3
Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta na sjednici održanoj 20 studenog 2009. godine imenovalo nas je u stručno povjerenstvo koje će utvrditi ispunjava li Gabrijela Kišiček sve uvjete predviđene programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija lingvistike i može li se odobriti tema doktorskoga rada pod naslovom Forenzično profiliranje i prepoznavanje govornika prema gradskim varijetetima hrvatskoga jezika pod vodstvom mentorice dr. sc. Gordana Varošanec-Škarić, izv.prof.

Na temelju uvida u priložene materijale stručno povjerenstvo podnosi ovaj

I Z V J E Š T A J

1. Životopis
Gabrijela Kišiček rođena je 12. listopada 1977. godine u Varaždinu. gdje je završila osnovnu školu i Medicinsku školu (1992.-1996.). Od 1999. do 2004. godine studirala je fonetiku i slavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirala je s odličnim uspjehom 2004. godine. Tada je upisala poslijediplomski znanstveni studij lingvistike, smjer fonetika na Filozofskom fakultetu Sveučilipta u Zagrebu u okviru kojeg je 30. rujna 2008. godine obranila kvalifikacijski rad pod naslovom Usporedba ženske i muške retorike u politici mentor kojeg je bio prof. emeritus Ivo Škarić.

Od 2004. do 2008. godine bila je predavač Govorništva u Varaždinskoj privatnoj gimnaziji. Od 2005 do 2008 godine bila je vanjski suradnik na Odsjeku za fonetiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu na predmetu Govorne vježbe I. a od 1. veljače 2008. godine znanstvena je novakinja i asistentica na Katedri za estetiku govora i ortoepiju hrvatskoga jezika na istom odsjeku. Vanjski je suradnik za predmet Govorništvo na Prirodoslovno-matematičkom, Kineziološkom i Agronomskom fakultetu. Od 2002. godine redovito je mentorica na Govorničkoj školi za darovite srednjoškolce u organizaciji Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i HFD-a pod ravnateljstvom do 2009. godine prof. emeritusa Ive Škarića a sada dr. sc. Gordane Varošanec-Škarić, izv.prof.

Hospitirala je u Službi za jezik i govor HRT-a (2003.), bila je suradnik na projektu Edukacija asistenata Ekonomskog fakulteta (2008.), bila je izvršna tajnica dva broja časopisa Govor (2008.), boravila je na stručnom usavršavanju na Sveučilištu u Yorku (studeni 2008.).

Aktivno je sudjelovala je na četiri međunarodna znanstvena skupa, dva u inozemstvu (Amsterdam i Leiden) i dva u Zagrebu.

Objavila je 2 izvorna znastvena članka, 1 prethodno priopćenje, 2 prikaza i 6 sažetaka u zbornicima sa skupova.

Od 2008. godine članica je Predsjedništva Odjela za fonetiku HFD-a

2. 
   Podaci o upisanom poslijediplomskom znanstvenom studiju
   

Gabrijela Kišiček upisala je poslijediplomski znanstveni studij lingvistike, usmjerenje fonetika 2004. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

2. 
   Izvršene obveze u skladu s programom poslijediplomskoga studija
   

1. 
   položila je sve propisane ispite
   
2. 
   izradila je seminarske radove
   
3. 
   prosjek ocjena je 4,5
   
4. 
   kao znanstvena novakinja sudjelovala je u znanstveno-istraživačkom radu
   
5. 
   objavila je 2 izvorna znastvena članka, 1 prethodno priopćenje, 2 prikaza i 6 sažetaka u zbornicima sa skupova
   
6. 
   s mentoricom dr.sc. Gordanom Varošanec-Škarić obavila je konzultacije i dogovorila temu disertacije
   
7. 
   izradila je i obranila kvalifikacijski rad pod naslovom Usporedba ženske i muške retorike u politici
   

2. 
   Obrazloženje i opravdanost predložene teme disertacije te njezin znanstveni doprinos
   

Gabrijela Kišiček predložila je sinopsis doktorskoga rada pod naslovom Forenzično profiliranje i prepoznavanje govornika prema gradskim varijetetima hrvatskoga jezika polazeći od činjenice da su u našim sociofonetskim istraživanjima opisi govornih varijeteta hrvatskog jezika pa onda i vrijednosnih sudova o govornicima pojedinih varijeteta tek u začetku, sporadični i nepotpuni (Škarić 1977/78., Škarić i sur. 1987. Jakovčević 1988., Desnica-Žerjavić 1994., Škarić i Varošanec-Škarić 2003, Varošanec-Škarić i Kišiček 2009.) te da zavređuju temeljito i sustavno istraživanje. Teorijsku podlogu svoga rada pristupnica nalazi u brojnim sociofionetskim istraživanjima indeksikalnih informacija u govoru američkih, engleskih i francuskih govornika u kojima se fonetske varijable koreliraju s društvenim, obrazovnim, intelektualnim, emocionalnim statusom govornika (Labov 1972., H. Giles i sur. 1975., Carranza i Moffie 1977., Paltridge i Giles 1984., Macaulay 1978., Kerswill i Williams 2002. i 2005. i drugi). Druga uporišna točka predloženog istraživanja je povezivanje rezultata sociofonetskih istraživanja s forenzičkom fonetikom i uporaba tih rezultata u identifikaciji i verifikaciji govornika. Uže područje rada predstavlja istraživanje i opis segmentalne (vokalske) i prozodijske razine govora u 11 većih hrvatskih gradova te njihovo povezivanje s nizom indeksikalnih osobina koje se pripisuju pojedinim varijetetima govora. Drugim će se dijelom istraživanja odrediti mogućnosti prepoznavanja pojedinih govornih varijeteta. Cilj i problem istraživanja je nastojanje ustanoviti koje se psihološke i društvene osobine povezuju uz koje fonetsko-fonološke karakteristike pojedinog varijeteta govora istraživanih gradova te koje se karakteristike mogu danas u standardnom govoru prihvatiti kao poželjne, prestižne a koje su neprihvatljive. To bi u konačnici dalo mapu varijeteta hrvatskog urbanog govora što bi moglo poslužiti u forenzičke svrhe identifikacije govornika. Na postavljena će se pitanja tražiti odgovori adekvatnim metodološkim postupcima. Akustičkim uzorcima snimljenog govora 200 ispitanika (dvadesetak za svaki grad) bit će pridružene indeksikalne vrijednosti sklopa osobina što će učiniti skupine naivnih i ekspertnih ocjenjivača. U drugom dijelu rada korelirat će se akustičke vrijednosti formanata vokala (mjerene u CoolEdit i Praat programu) te indeksi sličnosti i različitosti dugotrajnog prosječnog spektra glasa (mjereni programom Agos i Praat) s indeksikalnim procjenama. Konačno istražit će se odnos ostvarenih prozodijskih karakteristika u odnosu na klasičnu ortoepsku normu te prihvatljivost odstupanja od te norme u odnosu na indeksikalne vrijednosti procjene pojedinog govornog varijeteta. Uz osnovnu statitiku primjenit će se adekvatne statističke metode ekstrakcije i grupiranja faktora te hijerahijskog klastriranja. Znastveni doprinos ovog istraživanja sastojao bi se u dobivanju hijerarhijske ljestvice poželjnosti i prestižnost govornih varijeteta u hrvatskom govoru te očekivanom odstupanju poželjnog i prestižnog od klasične izgovorne norme i slaganje s onim što je Škarić odredio kao „općeprihvaćeni hrvatski izgovor“. Time bi se otvorio postupaki izrade mape hrvatskih govora koja bi nadalje poslužila u forenzičkim ispitivanjima.

2. 
   Zaključak i prijedlog
   

Uvidom u priloženu dokumentaciju povjerenstvo je utvrdilo da pristupnica ispunjava sve uvjete predviđene programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija lingvistike te da je predložila znanstveno relevantnu temu disertacije. Stoga povjerenstvo jednoglasno predlaže Vijeću poslijediplomskih studija i Fakultetskom vijeću da odobre predloženi sinopsis pod naslovom Forenzično profiliranje i prepoznavanje govornika prema gradskim varijetetima hrvatskoga jezika

Povjerenstvo je suglasno da mentor pri izradi disertacije bude dr. sc. Gordana Varošanec-Škarić, izv. prof.

Članovi povjerenstva

Dr. sc. Damir Horga, red. prof.u miru

Dr. sc. Gordana Varošanec-Škarić, izv. prof.

Dr. sc. Nikolaj Lazić, doc.

.
Fakultetsko vijeće Gabrijela Kišiček

Filozofskoga fakulteta Odsjek za fonetiku

Sveučilišta u Zagrebu Filozofski fakultet

Ivana Lučića 3 Sveučilište u Zagrebu

10000 Zagreb

Sinopsis doktorskoga rada

FORENZIČNO PROFILIRANJE I PREPOZNAVANJE GOVORNIKA PREMA GRADSKIM VARIJETETIMA HRVATSKOGA JEZIKA

Znanstveno područje: humanističke znanosti

Polje: jezikoslovlje

Grana: fonetika

1. Teorijska podloga rada

Forenzično profiliranje govornika hrvatskih gradova uključuje istraživanja indeksikalnih informacija o govorniku, a na temelju njegovoga govora. Ta su istraživanja utemeljena na sociofonetskim istraživanjima radi uspostavljanja stavova, slika o hrvatskim govorima: regionalnim dijalektalnim, gradskim i što objektivnijem opisu prihvaćenoga hrvatskoga govora na temelju evaluacije motiviranih školovanih govornika. U nas su istraživanja stavova prema govoru ispitanika počela radovima Škarić (1977/78), Škarić i sur. (1987), Jakovčević (1988), Desnica – Žerjavić (1994), Škarić i Varošanec – Škarić (2003) do Varošanec- Škarić i Kišiček (2009).

Istraživanja procjene prihvatljivosti naglaska i izgovora provodila su se u svijetu, primjerice u Kanadi. H. Giles i sur. (1975) eksperimentalno su procjenjivali izgovor pojedinih govornika te različite indeksikalne osobine (npr. inteligenciju, marljivost i sl.). Na sličan se način procjenjivao različit izgovor britanskog engleskog i rezultati su pokazali da Britanci imaju izraženu hijerarhiju prihvatljivosti određenog načina izgovora. Najprihvatljivijim se procijenio tzv. RP engleski, nakon njega škotski, velški i irski engleski. Što se tiče izgovora gradova na dnu ljestvice pozicionirani su govori Birminghama, Belfasta, Londona (Cockney), Glasgowa i Liverpoola. Zanimljivo je da se govornicima RP engleskog pripisuju osobine visoke stručnosti, sposobnosti, vodstva, samopouzdanja i ambicije. Govornici nestandardnog izgovora bolje su procijenjeni u elementima „solidarnosti“ kao što su prijateljstvo, dobrodušnost, poštenje, humor.

Slični rezultati dobiveni su i u istraživanjima francuskog jezika (Paltridge i Giles, 1984). Status i stručnost povezivali su se s prestižnim naglaskom. A isto tako karakteristike „solidarnosti“ povezivale su se s regionalnim govorima Provanse i Bretona.

Macaulay`s (1978) detaljno je istraživao o dosljednost jezičnih varijeteta kao indeksa društvenih klasa. Radio je analizu vokala govora Glasgowa i pokazao vezu između izgovora vokala i društvenih klasa.

Novije istraživanje na engleskom jeziku provedeno je 2002. i 2005. kada su Kerswill i Williams proučavali govor dvaju engleskih gradova srednje veličine – Readinga i Milton Keynes. U tom istraživanju govornici nisu bili nasumično izabrani (kao što je to činio Labov) nego su se snimali učenici namjerno kontrastirani prema socijalnom statusu. Jedan od elemenata koji se pratio je upotreba glotal stopa umjesto [t] u riječima poput letter ili [f] umjesto [th] u thin...

Istraživanje je pokazalo da učenici srednje klase koriste manje ne-standardnih oblika nego pripadnici radničke klase. Polarizacija između dviju klasa mnogo je prisutnija u starim gradovima poput Readinga nego u urbanim fluidnijim sredinama.

Čak je i u Milton Keyenesu potvrđeno da je upotreba ne-gramatičkih oblika polarizirana i prati klasnu podjelu.

Lambert i Tucker (1969), Giles (1970), Tucker (1973) i mnogi drugi autori eksperimentalno su potvrdili da slušači procjenjuju govornika prema varijetetu govora koji upotrebljava i to u pravilu tim povoljnije što je govor bliži standardnom, a negativnije ako je regionalno ili etnički obojen. Zapravo, Ryan, Carranza i Moffie 1977. pokazali su da su slušači vrlo osjetljivi na stupanj otklona od standardnog izgovora: svako malo povećanje stranog ili regionalnog akcenta dovodi do postupno nepovoljnije procjene socijalnog statusa, osobina ličnosti ili svjesne ocjene govornih obilježja. Labov (1972.) je analizirao govor engleskog jezika u New Yorku i pokazao kako ne postoje tzv. „slobodne varijacije“ u govoru već da se one prilično predvidljivo pojavljuju unutar određenih društvenih statusa.

O važnosti i doprinosu sociofonetskih istraživanja za područje forenzične fonetike govorio je Rose (2002). Izgovor i naglasak kojima se osim regionalne pripadnosti otkrivaju i socioekonomske i psihološke osobine govornika može biti od iznimne važnosti u identifikaciji i verifikaciji govornika. U novije vrijeme provode su brojna istraživanja kojima se povezuju spektralni sastav i analiza formanata s različitim varijablama, a između ostaloga i društvenim statusom (Labov, 1991; Fridland, 1999, Thomas, 2001.). Istraživanja su pokazala da vrijednost F2 više korelira s društvenim statusom govornika nego F1.

2. Uže područje rada
Rad će se baviti opisom govora 11 većih gradova nastojeći obuhvatiti različita područja Hrvatske (Zagreb, Varaždin, Čakovec, Osijek, Vukovar, Zadar, Šibenik, Split, Dubrovnik, Rijeka, Pula). Opis govora uključivat će segmentalnu i suprasegmentalnu razinu tj. opis izgovora vokala i prozodije. U radu će se istraživati i kakve se izvanjske indeksikalne osobine pripisuju govornicima različitih idiolekata i sociolekata tj. postoji li u hrvatskome (kao i u drugim jezicima) hijerarhija prihvatljivosti različitih govora. Isto tako, utvrdit će se prepoznatljivost govora pojedinih gradova.

3. Ciljevi istraživanja

Cilj rada jest utvrditi stereotipne ekstralingvističke karakteristike govora 9 hrvatskih gradova i usporediti ih sa stvarnim podacima. Cilj je također utvrditi koji segmentalni i suprasegmentalni dijelovi govora pridonose prepoznavanju govornika te koji se fonetsko-fonološki oblici mogu povezati s psihološkim i društvenim indeksikalnim osobinama govornika. Istovremeno, istraživanjem će se utvrditi što se danas u hrvatskome smatra poželjnim načinim govora, što prestižnim, a što neprihvatljivim načinom govora te s kojim se izvanjskim indeksikalnim osobinama taj govor može povezati. Rad bi u konačnici trebao pridonijeti i izradi mape hrvatskih govora koja bi poslužila u kasnijim forenzičnim istraživanjima identifikacije govornika te bi služila za utvrđivanje razlika između pojedinih načina govora.

4. Metodološki postupci u istraživanju

Korpus će se sastojati od snimljenoga govora 200 ispitanika (10 do 20 govornika iz Varaždina, Čakovca, Osijeka, Vukovara, Zadra, Šibenika, Splita, Pule Dubrovnika i Zagreba). Među ispitanicima bit će zastupljene različite dobne, spolne i društvene skupine, različitih zanimanja i stupnjeva obrazovanja. Snimat će se 10-tak minuta spontanoga govora te popisi riječi različitih naglasaka te standardiziran tekst.

Prvi dio istraživanja odnosit će se na slušnu procjenu govornika, određivanje stupnja regionalnosti te različite izvanjske indeksikalne osobine. Govornike će procjenjivati laici i ekspertna skupina, a dobiveni rezultati statistički će se obraditi i utvrđivat će se korelacije između govora i različitih društvenih i psiholoških osobina. Odredit će se ljestvica najbolje i najlošije procijenjenih govora.

Drugi dio istraživanja odnosit će se na akustičku analizu govora. Snimljeni materijal obradit će se u Cool Edit programu, a spektralne analize radit će se u programu Praat. Mjerit će se formanti i radit će se tzv. formant ploting tj. grupiranje formanata različitih govornika s ciljem utvrđivanja korelacije vrijednosti formanata i procjene indeksikalnih osobina govornika. Akustička analiza uključuje dugotrajni prosječni spektar glasa govora (LTASS: spontani govor i standardizirani tekst) i usporedbe pojedinih govornika mjerenjem indeksa sličnosti (SDDD) i indeksa razlike (R).

Treći dio istraživanja uključit će analizu prozodije snimljenih govornika, poštivanje klasičnih naglasnih normi (prebacivanje silaznih naglasaka na proklitike, pravilo o ne-silaznim naglascima na unutarnjim slogovima) te će se statistički utvrđivati korelacije s naglasnim normama i vrijednosnom procjenom slušača.

Statistička analiza uključivat će postupak grupiranja faktora VARIMAX rotacije, postupak Pearsonove korelacije te metodu hijerarhijskog klasteriranja.

5. Očekivani znanstveni i/ili praktični doprinos

Očekujemo da će rezultati pokazati da i u hrvatskome jeziku postoji hijerarhijska ljestvica poželjnosti i prestižnosti određenih izgovornih varijanata i da razlike u izgovoru nose potencijalno pozitivne ili negativne konotacije prema govorniku. Naime, smatra se da je „svijest o postojanju govornih varijanata uvijek povezana s vrijednosnim sudovima“ (Joseph, 1987). Ovim radom utvrdit će se pripada li poželjan govorni varijetet nekom regionalnom području ili neovisnost o regionalnom podrijetlu. Pretpostavlja se da će to biti općeprihvaćeni hrvatski izgovor (koji se u nekim aspektima razlikuje od klasične norme) i da će to biti govor obrazovanih govornika urbanih sredina.

Cilj ovog rada je započeti izradu mape hrvatskih govora koja će poslužiti u forenzičnim ispitivanjima.

U Zagrebu, 10. rujna 2009.

Potpis mentora Potpis voditelja studija Potpis kandidata
_____________________________________________________________________prof.dr.sc. G. Varošanec-Škarić prof.dr.sc. V. Muhvuć-Dimanovski G. Kišiček

Dr. sc. Vesna Muhvić-Dimanovski, viša znan. suradnica

Dr.sc. Josip Silić, professor emeritus

Dr. sc. Andreja Žele, izv. prof.

Predmet: Igor Smailagić – stjecanje doktorata znanosti na Poslijediplomskom doktorskom studiju lingvistike Filozofskoga fakulteta u Zagrebu
Fakultetskom vijeću

Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Fakultetsko vijeće Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na sjednici održanoj 20. studenog 2009. godine, imenovalo nas je u stručno povjerenstvo koje treba utvrditi ispunjava li Igor Smailagić uvjete predviđene programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija lingvistike i može li se odobriti tema doktorske disertacije pod naslovom Dvovidni glagoli u hrvatskome i slovenskome jeziku pod vodstvom mentora dr. sc. Josipa Silića, professora emeritusa i komentorice dr.sc. Andreje Žele, izv. profesorice s Inštituta za slovenski jezik Frana Ramovša u Ljubljani. Proučivši priloženu dokumentaciju, stručno povjerenstvo podnosi sljedeće

I z v j e š ć e
Igor Smailagić završio je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu dvopredmenti studij kroatistike i opće lingvistike. Nekoliko je godina radio kao prevoditelj u Vladinom uredu za žrtve rata. Akademske godine 2007/2008. upisao je Poslijediplomski doktorski studij lingvistike u okviru kojega je u roku položio sve predviđene ispite i ispunio seminarske obaveze te tako stekao uvjete da prijavi temu doktorskoga rada.

Još tijekom studija Igor Smailagić u više je navrata aktivno sudjelovao na skupovima Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku: 1994. s referatom „Što govore glagoljska pismena“, 1999. s izlaganjem «Parsiranje u programskom jeziku PROLOG», 2002. s referatom „Semiologija fotografije: okvir za metaforu“ te 2003. s referatom «Semiologija fotografije: ime za metaforu».

U zbornicima s tih skupova objavljena su dva njegova rada: „Što govore glagoljska pismena“, Prevođenje: suvremena strujanja i tendencije, HDPL, Zagreb, 1995, 401-406. i „Semiologija fotografije: okvir za metaforu“, Suvremena kretanja u nastavi stranih jezika, HDPL, Zagreb, 2004, 419-422.

U okviru Poslijediplomskoga doktorskoga studija kandidat je osim nekoliko manjih seminarskih radova napisao i dva opsežna rada koja su predviđena programom tijekom 5. i 6. semestra: oba su rada pripremna istraživanja vezana uz doktorsku disertaciju, a obrađuju najčešće dvovidne glagole u slovenskom i hrvatskom, posebice u odnosu na različite izvore u oba jezika (objavljene rječnike i računalne korpuse).

Na temelju objavljenih radova te seminarskih radova nastalih u sklopu doktorskoga studija povjerenstvo je zaključilo da je kandidat Igor Smailagić ovladao tehnikama i metodama istraživačkog rada na području lingvistike.

Tema doktorskoga rada Dvovidni glagoli u hrvatskome i slovenskome jeziku dogovorena je s mentorom i s komentoricom – s oboje je kandidat obavio konzultacije tijekom kojih je detaljno raspravljen teoretski okvir unutar kojega će se disertacija kretati te metodološki postupci koji će se u njoj primijeniti.

Polazište je rada činjenica da glagoli u rječnicima nisu dovoljno vidski određeni, a ako jesu, to nije uvijek i pravilno. Kandidat polazi od dosadašnjih radova o glagolskome vidu kao kategoriji koja se, premda je univerzalna, interpretira na različite načine, vrlo često ovisno o jeziku u kojemu se istražuje. Poznato je da je glagolski vid važno svojstvo upravo slavenskih jezika pa je stoga uže područje rada usmjereno na morfologiju dvovidnih glagola u hrvatskome i slovenskom jeziku. U radu će se obraditi lingvistički kriteriji uz pomoć kojih autori rječnika određuju vid pojedinih glagola. S obzirom na to da glagoli u različitim jezicima imaju istu semantičku podlogu, očekivalo bi se da su i na jednak način aspektualno određeni bez obzira na to u kojem se jeziku javljaju. Činjenice, međutim, pokazuju da tome nije tako pa kandidat namjerava istražiti koji su razlozi za ponekad veoma različite interpretacije vida u dva različita jezika. Situacija je još složenija kad je riječ o dva srodna (u ovom slučaju slavenska) jezika u kojima su brojni glagoli identični po svojemu morfološkom obliku, ali ne i po semantičkome polju koje pokrivaju. Znanstveni doprinos koji se očekuje od predložene disertacije ponajprije je usmjeren na jasno obrazložene kriterije prema kojima se u analiziranim jezicima obrađuje glagolski vid, dok bi težište praktičnoga dijela bilo na primjeni tih kriterija u obradi dvovidnih glagola u rječnicima.

Za mentora je predložen dr. sc. Josip Silić, professor emeritus, a s obzirom na temu koja osim hrvatskoga jezika istražuje i slovenski, komentorica, dr.sc. Andreja Žele, izv. profesor iz Ljubljane.

Na temelju navedenoga smatramo da Igor Smailagić ispunjava sve uvjete predviđene programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija lingvistike koji su potrebni za prijavu doktorskoga rada, te Vijeću predlažemo da prihvati temu disertacije pod naslovom Dvovidni glagoli u hrvatskome i slovenskom jeziku.

U Zagrebu, 26. siječnja 2010.

Stručno povjerenstvo:

Dr. sc. Vesna Muhvić-Dimanovski, viša znan. suradnica

Dr.sc. Josip Silić, professor emeritus

Dr.sc. Andreja Žele, izv. prof., Inštitut za slovenski jezik

Frana Ramovša, Ljubljana

Igor Smailagić, prof. Fakultetsko vijeće

Branimirova 5 Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

10000 Zagreb Ivana Lučića 3

10000 Zagreb
SINOPSIS doktorskoga RADA