II. tekst
Pejzaž II.
Nebeski putnik mjesec
Lako je odskakivo
Nad svijetlim oblačnim rubom
I opet u nebo plivo.
I kad sam otvorio prozor,
Blistav od kapi kiše,
Trznula se je grana
I još se lagano njiše.
„Gledaj” – glas mi se javi –
„Iskrice noći lete…”
I vidjeh u rosnom grmlju,
Gdje blisnuv – ginu i – svijete.
„Tko mi to kaza?” – viknuh,
Al grmlje i bašta sniva,
Tek mjesec nad svijetlim rubom
Naglije hiti i pliva.
„Zdravstvuj!” – i smijeh se pronije.
Il prosu se šaka pijeska?
Ja ne znam. – Na mokrih stazah
Tiha se voda ljeska…
Vladimir Vidrić
1. Kojemu pjesničkomu pravcu pripadaju prvi i drugi tekst?
A. nadrealizmu
B. romantizmu
C. impresionizmu
D. ekspresionizmu
2. O čemu govore tekstovi?
A. o ljepoti i tajnovitosti prirode
B. o usamljenosti čovjeka u svijetu
C. o neizbježnome protjecanju vremena
D. o neskladu čovjeka i prirode
3. Što povezuje tekstove?
A. motivi
B. tema
C. oblik
D. ugođaj
4. U kakvome su odnosu tekstovi?
A. u sukladnome
B. u oprječnome
C. u zavisnome
D. u usporednome
5. U čemu se razlikuju tekstovi?
A. u strofama
B. u rimi
C. u koloritu
D. u završnome razgotku
6. Koji se osjećaji lirskoga subjekta iščitavaju u Prvome i u Drugome pejzažu?
A. u Prvome opijenost, u Drugome ravnodušnost
B. u Prvome razdraganost, u Drugome uplašenost
C. u Prvome tugaljivost, u Drugome nostalgija
D. u Prvome spokoj, u Drugome razdraganost
7. Kakav je ritam u Vidrićevim tekstovima?
A. u prvoj usporen, a u drugoj dinamičan
B. u objema dinamičan
C. u objema smiren
D. u prvoj dinamičan, a u drugoj smiren
8. Kakva je rima u prvoj strofi Prvoga pejzaža?
A. abab
B. abba
C. abcb
D. abcd
9. Kojim se rečeničnim dijelom postiže vizualna slika Prvoga pejzaža?
A. subjektom
B. predikatom
C. objektom
D. apozicijom
10. Koliko se puta javlja auditivni motiv u Prvome pejzažu?
A. nijednom
B. jedanput
C. dvaput
D. triput
11. U kojoj se strofi Drugoga pejzaža pojavljuje lirski subjekt?
A. u prvoj
B. u drugoj
C. u trećoj
D. u četvrtoj
12. Kako se može nazvati Drugi pejzaž s obzirom na motiviku?
A. marina
B. nokturno
C. elegija
D. balada
13. Što znače sljedeći stihovi u kontekstu Drugoga pejzaža?
Ja ne znam. – Na mokrih stazah
Tiha se voda ljeska…
A. Prekinut je neugodni razgovor.
B. Vrt je lijep i mokar od kiše.
C. Nije odgonetnut tajanstveni glas.
D. Pjesnik odlazi u nepoznato.
14. Kakav je Vidrićev pjesnički izaz?
A. metaforičan
B. hermetičan
C. simboličan
D. jednostavan
15. Koji pisci pripadaju istomu književnopovijesnomu razdoblju kao i Vladimir Vidrić?
A. Petar Preradović i Ljudevit Gaj
B. A. G. Matoš i Fran Galović
C. Tin Ujević i Dobriša Cesarić
D. Slavko Mihalić i Josip Pupačić
16. Od koje jezične norme odstupa Vidrić u prvoj strofi Drugoga pejzaža?
A. od morfološke
B. od leksičke
C. od fonološke
D. od sintaktičke
17. Koji je jedini glagolski oblik koji se javlja u Vidrićevu Prvome pejzažu?
A. infinitiv
B. prezent
C. aorist
D. imperativ
18. Što označuje trotočje na kraju Vidrićevih tekstova?
A. jaču stanku
B. nizanje dijelova teksta
C. izostavljen je dio teksta
D. nedovršenost teksta
Uz treći tekst vezani su zadatci od 19. do 30.
III. tekst
(...)
U pustoši kad vidjeh kako stoji:
„Smiluj se” – viknuh – „na nevolje moje,
tko bio, sjena il’ živ čovjek koji!”
„Već nisam čovjek; bjeh u dane svoje,
a roditelji, lombardijsko pleme,
iz Mantove mi bjehu obadvoje.
Sub Julio, al’ kasno, rodiše me;
Rim me za dobrog Augusta znȁde,
kad bogova je lažnih bilo vrijeme.
Bio sam pjesnik; stih moj slavu dade
Eneji, što iz trojskog dođe grada,
Ilion gordi pošto spaljen pade.
(...)
Vidjet ćeš: neki u ognju se skruše
zadovoljni, jer nadaju se stići,
ma kada bilo, međ blažene duše;
a k potonjima htjedneš li se dići,
dostojnija će duša doći tada,
s njom ću te pustit, kad mi bude ići,
jer onaj car što tamo gore vlada,
zato što njegve nisam znao vjere
ne pušta sa mnom do svojega grada.
Dante Alighieri, Pakao (I. pjevanje)
19. Kako se zove djelo iz kojega je treći tekst?
A. Ljudska komedija
B. Božanstvena komedija
C. Put u središte Zemlje
D. Izgubljeni raj
20. Kojoj književnoj vrsti pripada djelo iz kojega je tekst?
A. religioznoj poemi
B. epu
C. crkvenomu prikazanju
D. mitu
21. Tko dolazi Danteu u susret?
A. sv. Petar
B. Eneja
C. Julije Cezar
D. Vergilije
22. O kojem svojem djelu govori Danteov došljak?
A. o rimskoj nacionalnoj epopeji
B. o grčkoj ratničkoj epopeji
C. o srednjovjekovnome prikazanju
D. o zbirci mitoloških priča
23. Što znači sljedeći stih?
Već nisam čovjek; bjeh u dane svoje,
A. izgubio je svoju ljudskost
B. prodao je dušu vragu
C. više ne zna tko je
D. sada je umrla duša
24. Koja će biti uloga Danteova došljaka u Paklu?
A. skrbnik
B. vodič
C. učitelj
D. mecena
25. Koliko krugova ima Danteov pakao u Paklu?
A. tri
B. devet
C. trideset i tri
D. stotinu
26. Zašto car što tamo gore vlada ne pušta došljaka do svojega grada?
A. bio je veliki grješnik
B. nije bio kršten
C. car ga ne poznaje
D. politički mu je protivnik
27. Tko je dostojnija duša koja će voditi Dantea međ blažene duše?
A. Beatrice
B. Djevica Marija
C. Judita
D. Laura
28. Kojim je jezikom napisan Pakao?
A. grčkim
B. latinskim
C. staroslavenskim
D. talijanskim
30. Koji bi se razgodak mogao uporabiti umjesto crtice u 1. strofi?
A. točka
B. zarez
C. dvotočje
D. kosa crta
29. Tko su dvojica pisaca koji s Danteom čine trolist predrenesanse?
A. Cervantes i Shakespeare
B. Ovidije i Plaut
C. Tasso i Ariosto
D. Boccaccio i Petrarca
Uz četvrti tekst vezani su zadatci od 31. do 49.
IV. tekst
(...)
Pojdosmo k Nečujmu za kušati sriću,
Gdi je bil Don Dujmu stan Baništriliću,
Koji Split ostavi i tamo se zavi
Cić božje ljubavi, da ga bolje slavi,
(...)
Dugo vrime Marul Marko je tuj š njim bil,
Koga, mnim, da si čul i knjige njega čtil,
Kê su raznesene po sve svita kraje,
Čudno narešene, svake slasti slaje;
Kî cića umin’ja, koja on imiše,
I čista živin’a svude poznan biše;
Kî svojom dobrotom, kud godi je hodil,
I svetim životom svim je bil drag i mil.
Svu našu okruni stranu mnogom dikom
I častju napuni i hvalom velikom;
Kim je urešen bil i jezik slovinski
I kim se je dičil tokoje latinski.
Ja mnim, ona dila, ka vidih od toga,
Da ti nisu bila brez Duha Svetoga,
Kî mu dâ nauk taj i razum u nj stavi,
Da ga zna svaki kraj, da ga vas svit slavi.
Marko Marul oni, komu se svi čude,
Koga glas svud zvoni i cvate od svude!
Znali su, njegova pisma ki su čtili,
Razuma takova jesu l’ gdi vidili.
(...)
Li Marul nad svima, za reći rič pravu,
Najveću čast ima, i diku i slavu.
Zvizdami meu svimi kako sja Danica,
Tako t’ meu mudrimi ime mu protica.
Petar Hektorović
31. Kako se zove Hektorovićevo djelo iz kojega su navedeni stihovi?
A. Razgovor ugodni naroda slovinskoga
B. Ribanje i ribarsko prigovaranje
C. Osman
D. Planine
32. Kojemu književnopovijesnomu razdoblju pripada Hektorović?
A. srednjovjekovlju
B. renesansi
C. romantizmu
D. prosvjetiteljstvu
33. Kojim je stihom pisan četvrti tekst?
A. epskim narodnim desetercem
B. lirskim jedanaestercem
C. dvostruko rimovanim dvanaestercem
D. stihom bugarštice
34. Od kuda je krenuo Hektorović u Nečujam?
A. s Hvara
B. iz Splita
C. s Korčule
D. iz Dubrovnika
35. Koliko je dana trajalo Hektorovićevo putovanje?
A. jedan dan
B. tri dana
C. tjedan dana
D. mjesec dana
36. Što je djelo iz kojega je četvrti tekst po vanjskoj formi, a što po sadržaju?
A. ep i ljetopis
B. epopeja i memoari
C. poslanica i putopis
D. elegija i pismo
37. Tko je pošao s Hektorovićem kad on kaže Pojdosmo k Nečujmu za kušati sriću?
A. don Dujam Baništrilić
B. Marko Marulić
C. prijatelji pjesnici
D. dvojica ribara
38. Koji stihovi govore o europskoj popularnosti Marulićevih djela?
A. Ke su raznesene po sve svita kraje,
B. Čudno narešene, svake slasti slaje;
C. Kim je urešen bil i jezik slovinski
D. Koga, mnim, da si čul i knjige njega čtil,
39. Kojim je svojim djelom Marulić stekao europsku slavu?
A. Institutionum linguae illyricae libri duo
B. Elegiarum et carminum libri tres
C. De institutione bene vivendi per exempla sanctorum
D. Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum
40. Koje Marulićevo djelo stoji na početku hrvatske umjetničke književnosti?
A. Davidijada
B. Judita
C. Molitva suprotiva Turkom
D. Pedeset priča
41. Što o Marulićevu stvaralaštvu govore sljedeći stihovi?
Kim je urešen bil i jezik slovinski
I kim se je dičil tokoje latinski.
A. Pisao je i na latinskome i na hrvatskome jeziku.
B. Stvorio je nove književne vrste na slovinskome jeziku.
C. Prevodio je antičke pisce na slavenske jezike.
D. Preveo je Bibliju s latinskoga na hrvatski jezik.
42. Što razlikuje putovanje u Zoranićevim Planinama i Hektorovićevo putovanje?
A. Hektoroviću je put lijek od ljubavnih jada, a Zoraniću odmor.
B. Hektorovićevo je putovanje prava pustolovina, a Zoranićevo istraživačko.
C. Hektorović opisuje stvarno putovanje, a Zoranić alegorijsko.
D. Hektorović se kreće zavičajnim krajolikom, a Zoranić odlazi u tuđinu.
43. Koje se od navedenih djela po temeljnome motivu povezuje s djelom iz kojega je tekst?
A. Pjesma o Rolandu
B. Kafkin Preobražaj
C. Araličini Psi u trgovištu
D. Danteova Božanstvena komedija
44. Koji je od navedenih pisaca bio Hektoroviću suotočanin?
A. Andrija Kačić Miošić
B. Hanibal Lucić
C. Ivan Gundulić
D. Vladimir Nazor
45. Kako glasi točan prepjev ovih stihova na suvremeni hrvatski jezik?
Koga, mnim, da si čul i knjige njega čtil,
A. Koga si, predmnijevam, čuo i knjige mu čitao,
B. Kome si čuo ime, mislim, i pročitao knjige,
C. Kojega znaš, smatram, i poznaješ njegove knjige,
D. Za koga si, mislim, čuo i njegove knjige čitao,
46. Koja se stilska figura nalazi u sljedećim stihovima?
Zvizdami meu svimi kako sja Danica,
Tako t’ meu mudrimi ime mu protica.
A. poredba
B. hiperbola
C. personifikacija
D. simbol
47. Koji je naglasak na riječima ki i da u stihu Kî mu dâ nauk taj i razum u nj stavi?
A. kratkosilazni
B. dugosilazni
C. kratkouzlazni
D. dugouzlazni
48. Kojoj vrsti riječi pripada riječ dâ u stihu Kî mu dâ nauk taj i razum u nj stavi?
A. česticama
B. glagolima
C. prijedlozima
D. veznicima
49. Zašto je riječ mnim u stihu Koga, mnim, da si čul i knjige njega čtil, odvojena zarezima?
A. To je umetnuta rečenica.
B. Upravni je govor.
C. Riječ je u vokativu.
D. Riječ je o nizanju.
Uz peti tekst vezani su zadatci od 50. do 66.
V. tekst
(…)
Sve bi se to dakle glatko pretvorilo u jedno više ili manje ugodno ljetovanje da nas Roko nije tjerao kao grešne duše, ili da smo imali dovoljno vlastite volje i snage da se odupremo njegovom navaljivanju. Ali čovjek je bespomoćan u prisutnosti nadmoćne energije kakva je, bez svake sumnje, bila Rokova. Čim netko poželi da nas vodi, nitko sretniji od nas; predajemo se vodstvu kao da je to jedina stvar koju smo od života očekivali. Možda je naša žeđ za vodstvom (jer sami nismo vidjeli dalje od nosa) učinila od Roka vođu, a možda je u samoj prirodi vođe da oko sebe stvara takvu žeđ, i sve se, osim puta prema fatamorgani njegove oaze na obzorju, čini neplodnom pustinjom. Ne znam. Znam samo da smo otpočetka s olakšanjem, pa čak i s oduševljenjem primili Rokovo vodstvo. (…)
Svi smo uskoro stekli dojam da njemu i nije do rezultata nego do samog kretanja. Neko unutarnje nezadovoljstvo, nemir u njemu samom, neka luda osobina njegova temperamenta tjerala je njega da tjera nas, jednako nemilosrdno. Neprestano se nešto moralo raditi. Uvijek kad bismo preko volje, i bez uvjerenja da za to postoji kakav ozbiljan razlog, krenuli pod njegovim vodstvom na idući izlet, meni se činilo, negdje u nekom mutnom i zabačenom dijelu mozga, da idemo tražiti nešto što nam zaista nedostaje, nešto vrlo važno (ne freske i crkve, ne historiju); nešto što se zapravo uopće ne može naći, ali nešto vitalno i bitno čega je jedino Roko doista svjestan, i mučio bih se pokušavajući da to dokučim, osjećajući svoju nemoć i nesposobnost i teška bi se sjena umora, malodušnosti i beznađa spustila na mene, bezrazložna ali tim strašnija, i činilo bi mi se da nešto u meni vrišti: ne idi, stani, nema se kamo. Ali nitko nije mogao odoljeti Roku. (…)
Antun Šoljan
50. Koji elementi obilježavaju književni rod kojemu pripada peti tekst?
A. rima, sažetost izraza, dijalog, pripovijedanje
B. opisivanje, stihovi, likovi, lirski subjekt
C. pripovijedanje, likovi, dijalog, opisivanje
D. prizor, lirski subjekt, unutrašnji monolog, stihovi
51. Koji skup književnih vrsta pripada književnomu rodu kojemu pripada tekst?
A. dnevnik, basna, novela, komedija
B. legenda, romanca, roman, ep
C. roman, pripovijetka, mit, bajka
D. kratka priča, epitaf, novela, esej
52. U kojem su licu ispripovijedani odlomci u tekstu?
A. u prvome licu
B. u drugome licu
C. u trećem licu
53. Kakvim se pripovijedanjem poslužio autor u tekstu?
A. objektivnim
B. ironičnim
C. subjektivnim
D. humorističnim
54. Kako se zove djelo iz kojega je tekst?
A. Soba za prolaznike
B. Okvir za mržnju
C. Vježbanje života
D. Kratki izlet
55. Koji je temeljni motiv na kojem je izgrađeno djelo iz kojega je peti tekst?
A. uništenje
B. kretanje
C. prisjećanje
D. ljetovanje
56. Tko je Roko u Šoljanovu tekstu?
A. glavni lik
B. sporedni lik
C. pripovjedač
57. Kakvi su Rokovi suputnici?
A. energični
B. pronicljivi
C. agresivni
D. inertni
58. Što je Roka učinilo vođom?
A. Organizator ga je postavio za vođu kulturno-istraživačke ekspedicije.
B. Klapa ga je izabrala na tajnome glasovanju poslije pijanstva.
C. Iz želje da imaju svojega vođu ucijenili su ga da to bude baš on.
D. Prirođena želja suputnika da budu vođeni i njegova priroda da to bude.
59. Što se događa s klapom do kraja djela iz kojega je peti tekst?
A. Ojačali su svoje zajedništvo.
B. Zajednički dolaze do cilja.
C. Postupno se raspada.
D. Dio klape smrtno stradava.
60. Kako autor imenuje dva ženska lika u djelu iz kojega je peti tekst?
A. dvije Ofelije
B. dvije Eneide
C. dvije Antigone
D. dvije Beatrice
61. Tko su likovi u djelu iz kojega je peti tekst?
A. prijatelji iz škole na zajedničkome izletu
B. sveučilišni profesori okupljeni na projektu
C. poznanici koji se nakon dugo vremena sreću
D. slučajno okupljeni mladi intelektualci
62. Kakav je, na temelju odlomaka iz teksta, Rokov utjecaj na ostale likove?
A. opčinjavajući
B. pokornički
C. ponižavajući
D. autoritativan
63. U kojem se prostoru kreću Šoljanovi likovi?
A. prema Slavoniji
B. niz Krku
C. preko Velebita
D. po Istri
64. Na čemu se temelji sljedeća rečenica?
… jer sami nismo vidjeli dalje od nosa…
A. na hiperboli
B. na frazemu
C. na metonimiji
D. na kontrastu
65. Što je zajedničko riječima vođa i beznađe?
A. provedena glasovna promjena
B. način tvorbe
C. ista osnova
D. gramatički rod
66. Što znači glagol dokučim u sljedećoj rečenici?
… pokušavajući da to dokučim,…
A. dohvatiti
B. shvatiti
C. dosegnuti
D. primaknuti
-
ZADATAK POVEZIVANJA I SREĐIVANJA
U sljedećem zadatku svakomu pojmu označenomu brojem pridružite odgovarajućipojam označen slovom.Jedan pojam ne može se povezati.
67. Autorima pridružite djela.
1. Ivo Brešan
2. Ivan Aralica
3. Slavko Mihalić
4. Ivan Slamnig
A. Psi u trgovištu
B. Majstore, ugasi svijeću
C. Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja
D. Moj križ svejedno gori
E. Ubili su ga ciglama
-
ZADATCI ALTERNATIVNOGA IZBORA
U sljedećim zadatcima prazninama u tekstu trebate pridružiti samo jedan od dvaju ponuđenih oblika riječi.
Kako je nastao (0) ________? Od svih „izama” koji su (68) ________ zapadnu umjetnost u posljednja dva stoljeća romantizam je uvijek bilo najteže odrediti. Čini se da je romantizam bio stanje duha, a ne (69) ________ potraga za nekim ciljem. Ako pokušamo (70) ________ to stanje duha, ono se (71) ________ na niz nazora od kojih nijedan nije tipično romantički. Jedno od mnogih očitih (72) ________ romantizma jest da je on, unatoč čežnji za (73) ________ slobodom, postao umjetnost za (74) ________ građansku klasu u usponu koja je zapravo zamijenila državne (75) ________ i aristokratsko pokroviteljstvo kao najvažnije izvore potpore umjetnika. Riječ romantizam potječe od (76) ________ pustolovnih (77) ________ koje su bile u modi koncem 18. stoljeća (kao legede o kralju Arturu i Svetome Gralu) i koje su se zvale romance jer su napisane na romanskim jezicima, a ne na latinskome jeziku.
0. A. romantizam B.Romantizam
68. A. napučili B.napućili
69. A.svjesna B.svijesna
70. A.raščlaniti B.rasčlaniti
71. A.rastače B. rastaće
72. A.proturiječja B. proturječja
73. A. nesputanom B. ne sputanom
74. A.visoko obrazovanu B.visokoobrazovanu
75. A.naručbe B.narudžbe
76. A.srednjo vjekovnih B. srednjovjekovnih
77. A.pripovijesti B.pripovjesti
PROBNA MATURA – 2009.
-
ZADATCI VIŠESTRUKOGA IZBORA
U sljedećim zadatcima između triju ili četiriju ponuđenih trebate odabrati jedan odgovor.
Uz prvi tekst vezani su zadatci od 1. do 9.
I. tekst
IV
Miris ljepote struji u toj kosi,
njene su usne pune slatke varke,
njene su ruke drhtave i žarke,
ponor i plamen usred oka nosi.
– Ko hladna mana misao me rosi
na njezin pokret, a ko igra barke
sjećanje na te pune zjene jarke
kojima struje iskre i zanosi. –
– Mrzim te oči mračne i duboke,
kunem te noge pred kojima padam,
i altar tijela gdje u prahu ležim;
– božanska ženo, unuko visoke
pramajke Eve, pred tobom sam Adam,
i jer te volim, ja od tebe bježim. –
Tin Ujević
1.Kako se zove pjesnički oblik kojemu pripada prvi tekst?
A.elegija
B.sonet
C.oda
D.poema
2.Kakva je rima u tekstu?
A.abab cdcd efe fef
B.abba cddc efg efg
C.abba abba cde cde
D.abab cdcd eef efe
3.Kojim je stihom napisan tekst?
A.osmercem
B.desetercem
C.jedanaestercem
D.dvanaestercem
4. U kojim je strofama prisutno opkoračenje?
A.u prvoj i drugoj
B.u drugoj i četvrtoj
C.u prvoj i trećoj
D.u trećoj i četvrtoj
5.Na kojem se motivu temelji poredba u prvome stihu druge strofe?
A.na biblijskome motivu
B.na rimskome motivu
C.na grčkome motivu
D.na srednjovjekovnome motivu
Dostları ilə paylaş: |