Sistematika riba
Biologija i patologija riba
Stranica 33/95
Porodica Sparidae
Komorača, orada, podlanica, lovrata (Gilthead bream, Sparus aurata) je bijela riba s jakim kukastim
zubima. Ima visoko latero-lateralno spljošteno tijelo, jednu leđnu peraju a trbušne su ispod prsnih.
Glava ja jaka a ljuske su sitne. Boje je modre, zelenkaste do srebrne s uzdužnim smeđim prugama..
Izvor: http://www.seaangler.8m.com
Perciformne* ribe
[*grgečolike ribe]
Ova grupa uključuje grgeče, lubine i preko 7000 drugih ribljih vrsta.
Sve perciformne ribe karakterizira:
• Žbice peraja; u prvoj leđnoj ili prvoj polovici jedinstvene leđne peraje –žbice peraja su tvrdo
uzglobljene – poput bodlji
• Masnu peraju nemaju
• Prsne peraje su smješteno na sredini bočne strane tijela, a trbušne su postavljene ventralno
naprijed – odmah ispod prsnih ili ih nema.
• Riblji mjehur – ukoliko je prisutan – i nema pneumatic duct odnosno nije spojen s probavilom.
(physoclistous*)
Physoclistous – sa zatvorenim ribljim mjehurom to jest – bez veze između ribljeg mjehura i jednjaka.
Porodica Mugilidae (cipli)
Porodica Mugilidae obuhvaća oko 70 vrsta. Sve vrste dijele sličan oblik tijela.
Ribe iz porodice cipala imaju dugačko valjkasto tijelo, dvije odvojene leđne peraje. Prednja peraja ima
samo 4 žbice. Prsna peraja im je smještena kaudalnije no u mnogih perciformnih riba. Rep im je
razdvojen – u obliku položenog slova V. Imaju velike okrugle cikloidne ljuske – i na tijelu i na glavi.
Nemaju vidljivu bočnu liniju. Tamno sive su boje, dorzalno tamniji, ventralno svjetliji. Postrano imaju
niz vodoravnih tamnih pruga.
Sistematika riba
Biologija i patologija riba
Stranica 34/95
Izvor: http://www.fao.org
Oblik tijela im omogućava veliku agilnost; brzi su plivači što koriste i kada migriraju i kao predatori.
Odrasli se hrane detritusom i algama koje pronalaze na dnu uvala. Cipli često ulaze u rijeke i plivaju
uzvodno.
Osobine cipala su: euryhaline*, eurythermal i catadromous**. Vrlo dobro toleriraju niske količine kisika
do 1ppm.
Euryhaline – sposoban na život u vodi vrlo varijabilnog saliniteta
Order - Perciformes
Family - Mugilidae
Genus - Mugil
Species - Cephalus
Cipal glavaš, bataš (Flathead mullet, Striped Mullet, Mugil cephalus) ima mekane i ispupčene usne,
jeku i veliku repnu peraju. Bočno ima 12 pruga. Mrijesti se ljeti u moru a u proljeće migrira u slatku
vodu. Podnosi velike oscilacije saliniteta. Veličina odraslog cipla glavaša je od 23 do 36 cm. Bijela je
riba koja se umjetno uzgaja sve do mase od 250g.
Izvor: http://www.ittiofauna.org/
Izvor http://free.imd.it/
Cipal zlatac (Golden Grey
Mullet, Mugil auratus) je
tamno sive boje sa 6-7
uzdužnih pruga na
bokovima. Iza oka ima
žutu, a na škržnom
poklopcu zlatnu mrlju.
Ulazi u slatke vode.
http://free.imd.it/Colapesce/Pescitalia/
Sistematika riba
Biologija i patologija riba
Stranica 35/95
Cipal putnik (Grey Mullet,
Mugil chelo) ima debelu i
natrag ulegnutu gornju
usnu. Sivo smeđe je boje
sa smeđa-plavkastim
prugama na bočnim
stranama. Ulazi u slatke
vode.
http://free.imd.it/Colapesce/Pescitalia/
Cipal balavac (Grey
Mullet, Mugil capito) ima
malu glavu u odnosu na
tijelo. Sivo-zelenkaste je
boje. Ima 6-7 uzdužnih
pruga na bočnim
stranama. Mrijesti se u
slatkim vodama.
Izvor: http://free.imd.it/Colapesce/Pescitalia/PaginePesci
Cipal mržnjak (Leaping mullet, Mugil saliens, Liza saliens Risso) ima dugačke prsne peraje,
tamnosmeđe je boje sa zlatnom mrljom na škržnim poklopcima. Ne zalazi znatno u slatka vode; samo
u bočate.
Izvor: http://www.ittiofauna.org/
Cipal plutaš (Boxlip mullet, Oedalechilus/Mugil/Liza labeo) ima debelu, naprijed utegnutu gornju usnu.
Tamnosive je boje s uzdužnim žućkastim prugama. Ne ulazi u slatke niti u boćate vode.
Izvor: http://www.ittiofauna.org/
Sistematika riba
Biologija i patologija riba
Stranica 36/95
Školjkaši
Školjkaša ima oko 30 000 vrsta. Sjedilačke su životinje u morima ili slatkim vodama. Niti kojima se
trajno ili privremeno pričvršćuju za podlogu zovu se byssus. Među najpoznatije jadranske školjkaše
spadaju kamenice, dagnje, prstaci, periske i jakovljeve kapice. Bezupka je najpoznatija slatkovodna
vrsta.
Koljeno: Molusca
Razred: Bivalvia
Podrazred: Lamellibranchia
Nadred: Filibranchia
Porodica: Ostraeidae (Oysters)
Porodica Ostraeidae
je rasprostranjene širom svijeta; 10 vrsta je prisutno u Mediteranu. Donja
ljuska izrasta prilijepljena za tvrdu podlogu pa je stoga oblik školjke vrlo varijabilan. Ostreidae imaju
veliki privredni značaj; farme za uzgoj su rasprostranjene uz obale diljem cijelog svijeta.
Kamenica; izvor: http://www.seafood.no/
Kamenica, oštriga (Oyster,
Ostrea edulis) naraste do 13
cm i 100 g. Hrani se
planktonom.
Oplodnja. Europska
kamenica je hemafrodit –
spolni organi sadrža i jajne
stanice i spermu. Mrijesti se
cijele godine osim zime. Jaja
se oplođuju u tijelu te se
zadržavaju na škrgama sve
do stadija larve s ljuskom.
Građa. Ljušture su
okruglaste ili jajaste. Lijeva
je veća a desna manja i
predstavlja poklopac. Živi u
obalnim zonama. Uzgaja se
umjetno.
Anatomija kamenice. Izvor: http://encarta.msn.com/
Dostları ilə paylaş: |