samim tim i najviši čin faraona Egipta. Međutim, ljudi nižeg staleža nisu
mogli da stupe na presto. Da bi Aj došao do prestola, prvo je morao da
oženi Ankesenamen, Tutankamonovu udovicu.
Dva dokaza navode na to da je Aj zaista oženio kraljevsku udovicu
Ankesenamen, obezbedivši tako nasleđivanje prestola. Prvo, 1931.
godine britanski arheolog Persi Njuberi otkrio je u kolekciji jednog dilera
antikvitetima u Kairu prsten koji je imao ornament (kraljevsku oznaku)
Ankesenamen i Aja, što je navodilo na to da su se njih dvoje venčali.
Drugo, pronadena je drevna ploča u arhivama Hitita, glavnog grada
Bogackoja, u Turskoj
;
koja obelodanjuje neverovatnu razmenu prepiske
između zabrinute egipatske udovice i Supilulimasa I, hititskog kralja. Ploča
govori o pismima egipatske kraljice. Veoma je važno pismo u kojem je
Mursil II, Supilulimasov sin koji je zabeležio letopis svog oca u Nesitu,
detaljno opisao ceo sadržaj:
Dok je moj otac bio u zemlji Karkemiš, poslao je Lupakiša i Tešub-
Zalmaša u zemlju Amka (okolina Antiohije). Otišli su, opustošili
zemlju Amka i m o m ocu nazad doveli zatvorenike i stoku, veliku
i malu. Kada je narod Mirsa (Egipat) saznao o uništenju Amka,
počeo je da se plaši; da stvar bude još gora, njihov gospodar Biburia
(Nebkeprure, Tutankamon), nedavno je umro, i njegova udovica
kraljica Egipta poslala je m o m ocu ambasadora i ovo mu poručila:
„Moj muž je umro i ja nemam sinova. Narod kaže da vi imate mnogo
sinova. Ako mi pošaljete jednog od njih, on će postati moj muž pošto
mi je ispod časti da se udajem za nekog od svojih slugu." Kada je moj
otac ovo čuo, sazvao je Savet Velikih i rekao im: „Još od najstarijih
vremena ovakva stvar se nikada nije dogodila." Odlučio je da pošalje
Hatu-Zitiša, glavnog plemićkog nadzornika, uz ove reči: „Idi i donesi
mi informaciju vrednu verovanja. Možda pokušavaju da me obmanu,
s obzirom na mogućnost da možda već imaju vladara, vrati se sa
informacijom vrednom verovanja." Dok je Hatu-Zitiš boravio na
tlu Egipta, moj otac je savladao grad Karkemiš... Ambasador Egipta,
ministar Hanis, došao mu je u posetu. Pošto je moj otac dao Hatu-
Zitiš sledeća uputstva pre odlaska u Egipat: „Možda imaju vladara i
pokušavaju da me prevare, i možda istinski ne žele da jedan od mojih
sinova vlada nad njima", egipatska kraljica odgovorila je mom ocu
ovim rečima: „Zašto kažete 'oni pokušavaju da me obmanu?' Da imam
sina, zar bih se obratila stranoj zemlji i ovako ponižavala sebe i svoju
zemlju? Ne verujete mi i još mi to kažete u lice! Moj muž je umro i
ja nemam sinova. Da li je trebalo da uzmem jednog od svojih slugu i
postavim ga za svog muža? Nisam se obratila nijednoj drugoj zemlji,
pisala sam samo vama. Kažu da imate mnogo sinova. Dajte mi jednog
od njih i on će postati gospodar egipatske zemlje." Pošto je moj otac
65
bio velikodušan, odobrio je zahtev dame i odlučio da pošalje jednog
svog sina.
Međutim, zlosrećnoj vezi nije bilo suđeno. Mladi vladar, budući faraon,
nikada nije stigao na svoje odredište. Posle nekog vremena, u Tursku je
stigla vest da je umro u pustinji, tako blizu a tako daleko od svoje kraljice.
Razmena pisama otkriva egipatsku kraljicu (Ankesenamen?), ženu
Biburija (Tutankamona), koja je postala udovica ne rodivši nijednog
naslednika i koja je zazirala od braka sa slugom (Ajom?), što je navelo
američkog arheologa dr Boba Brajera da spekuliše o tome kako je Aj ubio
Tutankamona udarcem u glavu dok je mladi kralj spavao, zatim je osujetio
Ankesenamenin plan udaje ubivši mladog hititskog princa dok je ovaj
bio na putu iz Turske za Egipat. Brajer nastavlja da pretpostavlja kako je
Aj, dostigavši svoje ambicije i postavši faraon, zatim ubio svoju nevestu
Ankesenamen. Učinio je to, tvrdi Brajer, zato što su veziri bili oslobođeni
krivičnog gonjenja. Sve ovo zvuči veoma dobro osim nekoliko propusta:
* Ehnatonovo telo nikada nije pronađeno.
* Nefertitino telo nikada nije pronađeno.
* Ankesenamenino telo nikada nije pronađeno.
* Ako je Ehnaton bio seksualno izopačen, zašto je postao otac sedmoro
dece i zašto je prikazan na slikama i gravurama grobnice kao blaženo
zaljubljen u svoju obožavanu ženu Nefertiti i kao brižan porodični čovek
koji je poštovao boga? Privatne scene ugravirane u reljefnu skulpturu
prikazuju kako se porodica raduje na privatnim zabavama u svakoj prilici i
na mnogima Ehnaton nežno grli svoju voljenu ženu.
* Ako je Aj mrzeo Tutankamona, zašto mu je kao budući naslednik
"prestola priredio tako raskošan pogreb?
* Slike na zidovima Tutankamonove grobnice glavni akcenat stavljaju
na scene pogreba. Mladi kralj je prikazan na pogrebnim sankama koje vuče
12 ožalošćenika, ali Aj nije među njima. On je naslikan na obližnjem zidu
kako nosi faraonsku krunu, a preko ramena mu je prebačena leopardova
koža, znak najvišeg sveštenstva. U svojoj ulozi on predstavlja „ceremoniju
otvaranja usta", darivanje života i daha pokojniku za putovanje u sledeći
svet. Zašto bi Aj sebe naslikao na ovakav način ako je ubio Tutankamona?
* Ako je Aj zaista bio serijski ubica, zašto nije priveden pravdi? Umesto
toga, on je priredio raskošan pogreb. Brajerova hipoteza da je Aj kao vezir
uživao u izuzeću od krivičnog gonjenja objašnjava tu uverljivost.
* U drugoj Ajovoj grobnici, u Zapadnoj Dolini kraljeva, kontradiktorni
dokazi zbunjuju hipotezu: slika pokazuje njega u društvu njegove prve
žene, kraljice Tije, što baca sumnju na „činjenicu" da je ikada oženio
Ankesenamen.
* Da li je jedini način da Aj postane faraon bio ženidba sa
Ankesenamen?
66