Split, 2006. Mentor: prof dr sc. Vladimir Jurić

2.4.Rezultati

2.4.1.USKLAĐIVANJE UZORKA

Za usklađivanje uzorka koristili smo podatke prikupljene inicijalnim testom i Ravenovim progresivnim matricama. Ocjene učenika iz osnovne škole nisu se posebno obrađivale zbog toga što su gotovo svi učenici imali odličnu ocjenu. Inicijalni testovi ispravljeni su i bodovani, te ocjenjeni, a nakon toga se dalje u obradi koristila ocjena iz testa. Kod Ravenovih matrica učenici su prema obradi podataka koju je proveo psiholog razvrstani u nekoliko kategorija: visoko iznadprosječni (1), iznadprosječni (2), razina boljeg prosjeka (3), prosječni (4) i razina slabijeg prosjeka (5). Nijedan od ispitivanih učenika nije imao rezultat ispod slabijeg prosjeka, što je i za očekivati s obzirom da se radi o učenicima gimnazije. Zanimljiv je podatak da prema aritmetičkoj sredini svih rezultata Ravenovih progresivnih matrica učenici obiju skupina koje sudjeluju u eksperimentu pripadaju kategoriji boljeg prosjeka.

Obrada podataka statističkim metodama i t-testom za inicijalni test i Ravenove progresivne matrice ni u jednom elementu statističke obrade nije pokazala statistički značajne razlike između kontrolne i eksperimentalne skupine učenika (tablica 2.4.1.1. i 2.4.1.2.). Zbog toga su za sve kasnije analize korištene cijele skupine, tj. rezultati svih učenika koji su sudjelovali u svim fazama istraživanja. Kod inicijalnog testa nešto je veća varijanca uzorka i raspon podataka kod kontrolne skupine, ali to nije utjecalo na statističku vjerojatnost uzorka. Kod rezultata sposobnosti učenika prema Ravenovim progresivnim matricama, razlike među skupinama su još manje.

Tablica 2.4.1.1. Rezultati analize eksperimentalne (E) i kontrolne (K) skupine u inicijalnom testu i Ravenovim progresivnim matricama


Tablica 2.4.1.2. Rezultati t-testa za obje skupine u inicijalnom testu i Ravenovim progresivnim matricama

2.4.2.ANALIZA PRVOG KONTROLNOG TESTA

Da bismo odgovorili na pitanje kakav je odnos uspjeha učenika koji su u nastavi koristili klasičan frontalni rad i učenika koji su radili u grupama proveli smo analizu rezultata testa K1. Testovi su ispravljeni i ocijenjeni prema klasičnoj skali za ocjenjivanje i u daljnjoj analizi koristili smo te ocjene. Prosječna ocjena učenika eksperimentalne skupine na prvom kontrolnom testu iznosi 3,08, dok je za kontrolnu skupinu 3,03. Iako postoji mala razlika u toj prosječnoj ocjeni među skupinama, statistička je analiza pokazala da nema statistički značajne razlike između rezultata učenika eksperimentalne i kontrolne skupine na prvom kontrolnom testu (tablica 2.4.2.1. i 2.4.2.2.).

Tablica 2.4.2.1. Rezultati analize E i K skupine u kontrolnom testu K1


Tablica 2.4.2.2. Rezultati t-testa (usporedba 2 uzorka s pretpostavkom različitih varijanci) za obje skupine u kontrolnom testu K1




Grafikon 2.4.2.1. Prikaz ocjena eksperimentalne skupine na testu K1


Grafikon 2.4.2.2. Prikaz ocjena kontrolne skupine na testu K1
Možemo uočiti manje razlike u raspodjeli pojedinih ocjena učenika što je vidljivo na grafikonima 2.4.2.1. i 2.4.2.2. U eksperimentalnoj skupini manji je broj ekstremnijih rezultata (negativnih i odličnih ocjena), dok kontrolna grupa ima upravo idealnu raspodjelu što je prikazano i na grafikonu 2.4.2.3. u obliku Gaussove krivulje.


Grafikon 2.4.2.3. Usporedba rezultata E i K skupine na testu K1 prema postotku pojedine ocjene
S obzirom da je test K1 konstruiran tako da razlikujemo skupine pitanja koje od učenika zahtijevaju različite razine znanja, zanimljivi su rezultati pojedinačne usporedbe pojedinih odgovora. Prvi dio testa (od 1. do 19. pitanja) traži od učenika nešto nižu razinu znanja, tj. prepoznavanje točnih odgovora i reprodukciju činjenica. Za razliku od toga drugi dio testa (od 20. do 24. pitanja) formiran je tako da traži razumijevanje, povezivanje i primjenu znanja u slikovnim ili problemskim zadacima.

Statistička obrada podataka o uspješnosti u rješavanju pojedinih pitanja kod obje skupine (E i K) pokazala je zanimljive i statistički značajne razlike kod nekoliko pitanja (tablice 2.4.2.3. i 2.4.2.4.). To su pitanja 7., 9. i 11. iz prvog dijela teksta i 21., 22. i 23. pitanje iz drugog dijela. U 7., 9. i 11. pitanju, tj. u pitanjima reprodukcije znanja, bolji su rezultati učenika kontrolne skupine koji su radili frontalnim oblikom rada u nastavi. U tablici 2.4.2.3. vidljivo je da t-test za sva navedena pitanja pokazuje vrijednosti veće od kritičnih, a iz aritmetičke sredine vidljiva je razlika u korist kontrolne skupine. Aritmetička sredina kontrolne skupine manja je jer smo točne odgovore označili brojem 1, a netočne brojem 3. Odnos omjera točnih odgovora prema pojedinim pitanjima može se dobro vidjeti i iz grafikona koji slijede za svako pitanje iz testa (od 2.4.2.4. do 2.4.2.9.). U 21., 22. i 23. pitanju iz drugog dijela testa, koji traži razumijevanje i primjenu znanja, statistički značajno su bolji rezultati učenika eksperimentalne skupine koja je u obradi nastavnih sadržaja koristila grupni oblik rada. U svim ostalim pitanjima postoje male razlike u uspješnosti u korist eksperimentalne skupine, ali nije utvrđena statistički značajna razlika.

Tablica 2.4.2.3. Prikaz rezultata t-testa (uz pretpostavku različitih varijanci) za pitanja iz prvog dijela testa K1: 7., 9. i 11.

	7. PITANJE		9. PITANJE		11. PITANJE
	E	K	E	K	E	K
Aritmetička sredina	1,9462	1,5821	2,2688	1,6567	1,6129	1,2761
Varijanca	1,0079	0,8316	0,9378	0,8888	0,5224	0,3066
t Stat	2,7893		4,7342		3,7877
P(T<=t) one-tail	0,0029		2,1107E-06		0,0001
t Critical one-tail	1,6531		1,6527		1,6543
P(T<=t) two-tail	0,0058		0,0000		0,0002
t Critical two-tail	1,9729		1,9722		1,9746

Tablica 2.4.2.4. Prikaz rezultata t-testa (uz pretpostavku različitih varijanci) za pitanja iz drugog dijela testa K1: od 20. do 24.

	20. PITANJE		21. PITANJE		22. PITANJE		23. PITANJE		24. PITANJE
	K	E	K	E	K	E	K	E	K	E
Aritmetička sredina	1,6344	1,7313	1,5376	1,6940	1,4624	1,6343	1,5376	1,6940	1,9677	2,0597
Varijanca	0,4953	0,6942	0,3165	0,4395	0,4252	0,5194	0,3165	0,4395	0,7055	0,6731
t Stat	-0,9457		-1,9131		-1,8709		-2,5236		-0,8190
P(T<=t) one-tail	0,1727		0,0285		0,0314		0,0062		0,2069
t Critical one-tail	1,6519		1,6519		1,6521		1,6528		1,6527
P(T<=t) two-tail	0,3454		0,0571		0,0627		0,0124		0,4138
t Critical two-tail	1,9710		1,9710		1,9713		1,9723		1,9722

Grafikon 2.4.2.4. Usporedba rezultata eksperimentalne skupine na testu K1 od 1. do 8. pitanja


Grafikon 2.4.2.5. Usporedba rezultata kontrolne skupine na testu K1 od 1. do 8. pitanja


Grafikon 2.4.2.6. Usporedba rezultata eksperimentalne skupine na testu K1 od 9. do 17. pitanja


Grafikon 2.4.2.7. Usporedba rezultata kontrolne skupine na testu K1 od 9. do 17. pitanja


Grafikon 2.4.2.8. Usporedba rezultata eksperimentalne skupine na testu K1 od 18. do 24. pitanja


Grafikon 2.4.2.9. Usporedba rezultata kontrolne skupine na testu K1 od 18. do 24. pitanja
Iz grafikona 2.4.2.10. dobro se može uočiti razlika u postignućima eksperimentalne i kontrolne skupine u pet statistički najznačajnijih pitanja. Samo pitanja iz drugog dijela testa u kojem se traži primjena znanja i razumijevanje pokazuje bolji rezultat kod eksperimentalne skupine.



Grafikon 2.4.2.10. Usporedba odgovora 7., 9., 11., 21. i 23. iz testa K1 za E i K skupinu


Grafikon 2.4.2.11. Usporedba odgovora 20., 21., 22., 23. i 24. iz testa K1 za E i K skupinu
Usporedbom svih pitanja iz drugog dijela testa vidljivo je da u ovoj grupi pitanja ni u jednom pitanju kontrolna skupina nije postigla bolje rezultate od eksperimentalne skupine. Ipak, statistički značajna razlika u korist eksperimentalne skupine zabilježena je samo u tri pitanja. To se može dobro uočiti i iz linijskog grafikona 4.2.2.12. koji uspoređuje sva pitanja iz testa K1 za obje skupine.


Grafikon 2.4.2.12. Postotak točnih odgovora po pitanjima u testu K1 za E i K skupinu

2.4.3.ANALIZA DRUGOG KONTROLNOG TESTA

Rezultati drugog kontrolnog testa koji je proveden u ožujku 2006. godine, tj. četiri mjeseca nakon obrade gradiva i to bez prethodne najave, trebao je pokazati postoje li razlike u usvojenosti sadržaja ovisno o obliku rada primijenjenog u nastavi. Testovi K2 su ispravljeni i ocjenjeni prema klasičnoj skali za ocijenjivanje jednako kao i testovi K1, a u daljnjoj analizi koristili smo ocjene. Prosječna ocjena učenika eksperimentalne skupine na testu K2 je 3,022, dok je kod učenika kontrolne skupine 2,799. Vidljiva je nešto veća razlika u prosječnoj ocjeni na K2 testu u odnosu na test K1 u korist učenika eksperimentalne skupine. Analiza varijance pokazuje da su rezultati učenika eksperimentalne skupine homogeniji od rezultata kontrolne grupe, no analiza t-testom pokazuje da razlika između prosječne ocjene učenika kontrolne i eksperimentalne skupine nije statistički značajna (tablice 2.4.3.1. i 2.4.3.2.).
Tablica 2.4.3.1. Rezultati statističke analize E i K skupine u kontrolnom testu K2



Tablica 2.4.3.2. Rezultati t-testa za obje skupine u u kontrolnom testu K2


Iz grafikona 2.4.3.1. i 2.4.3.2. koji prikazuju udio pojedinih ocjena učenika na testu K2 može se vidjeti da je broj slabijih ocjena nešto viši u kontrolnoj skupini, 16% negativnih i 20% dovoljnih ocjena, dok je u eksperimentalnoj skupini 10% nedovoljnih i 15% dovoljnih ocjena. No, u statističkom smislu ta razlika se nije pokazala značajnom.


Grafikon 2.4.3.1. Prikaz ocjena eksperimentalne skupine na testu K2


Grafikon 2.4.3.2. Prikaz ocjena kontrolne skupine na testu K2


Grafikon 2.4.3.3. Usporedba rezultata E i K skupine na testu K2 prema postotku pojedine ocjene
Kad dobivene rezultate prikažemo na linijskom grafičkom prikazu (grafikon 2.4.3.3.) jasno je vidljiva sličnost rezultata u obje skupine jer se krivulje gotovo preklapaju. U obje skupine uočava se karakterističan oblik Gaussove krivulje u raspodjeli ocjena s najvećim udjelom srednjih ocjena.

Iako u ukupnim rezultatima testa K2 između kontrolne i eksperimentalne skupine nije utvrđena statistički značajna razlika, zanimljivo je da postoje statistički značajne razlike između pojedinih pitanja. Posebno je značajno što kod testa K2 (kao i kod testa K1) razlikujemo skupine pitanja koja od učenika zahtijevaju različite razine znanja. Prvi dio testa čine pitanja od 1. do 17., u kojima se od učenika traži prepoznavanje točnih odgovora i reprodukcija činjenica, dok se u drugom dijelu testa, od 18. do 22. pitanja, traži razumijevanje, povezivanje i primjena znanja u slikovnim ili problemskim zadacima. Pri obradi rezultata statistički značajna razlika u uspješnosti odgovaranja pokazala se kod samo nekoliko pitanja. Riječ je o pitanjima pod brojevima 6., 12., 15. i 17. iz prvog dijela testa te pitanjima 18., 19., 20. i 22. iz drugog dijela (tablica 2.4.3.3.).

Tablica 2.4.3.3. Prikaz rezultata t-testa (uz pretpostavku različitih varijanci) za pitanja 6., 12., 15., 17., 18., 19., 20. i 22. iz testa K2

Rezultati učenika kontrolne skupine statistički su značajno bolji kod pitanja broj 6 iz prvog dijela testa. U svim ostalim pitanjima iz prvog dijela, u kojima se pokazala statistički značajna razlika, ona ide u korist učenika eksperimentalne skupine gdje je primjenjivan grupni oblik rada. To su 12., 15. i 17. pitanje. Iz drugog dijela testa statistički značajna razlika pokazala se u 18.,19., 20. i 22. pitanju. Najmanja statistička razlika vidljiva je kod pitanja broj 20 i to je jedino pitanje iz drugog dijela u kojem su se rezultati kontrolne grupe pokazali boljima od rezultata učenika eksperimentalne grupe. U svim ostalim pitanjima u testu postoje male razlike u uspješnosti (što je vidljivo iz grafikona od 2.4.3.4. do 2.4.3.9.), ali razlika nije i statistički značajna.

Važno je napomenuti da su ovi pojedinačni rezultati važan pokazatelj razlike između eksperimentalne i kontrolne grupe jer nepostojanje razlike u ukupnom rezultatu može biti i posljedica nejednolike raspodjele bodova s obzirom na tip pitanja u testu K2. Veći broj bodova nose pitanja koja traže nižu razinu znanja što bi moglo utjecati na opći rezultat učenika na testu i to u korist učenika koji su radili frontalnim radom. U budućim istraživanjima valjalo bi kod konstrukcije mjernih instrumenata o tome voditi više računa.


Grafikon 2.4.3.4. Usporedba rezultata E skupine na testu K2 od 1. do 8. pitanja


Grafikon 2.4.3.5. Usporedba rezultata K skupine na testu K2 od 1. do 8. pitanja


Grafikon 2.4.3.6. Usporedba rezultata E skupine na testu K2 od 9. do 17. pitanja


Grafikon 2.4.3.7. Usporedba rezultata K skupine na testu K2 od 9. do 17. pitanja



Grafikon 2.4.3.8. Usporedba rezultata E skupine na testu K2 od 18. do 22. pitanja


Grafikon 2.4.3.9. Usporedba rezultata K skupine na testu K2 od 18. do 22. pitanja
Na grafikonu 2.4.3.10. prikazana je usporedba osam pitanja kod kojih je utvrđena statistički značajna razlika u postignućima eksperimentalne i kontrolne skupine. Gotovo u svim prikazanim pitanjima može se uočiti bolji rezultat eksperimentalne skupine za razliku od testa K2 (grfikon 2.4.3.11.).


Grafikon 2.4.3.10. Usporedba odgovora 6., 12., 15., 17., 18., 19., 20. i 22. iz testa K2 za E i K skupinu


Grafikon 2.4.3.11. Postotak točnih odgovora po pitanjima u testu K2 za E i K skupinu

2.4.4.USPOREDBA USPJEHA UČENIKA OBIJU SKUPINA NA PRVOM I DRUGOM KONTROLNOM TESTU

Uspoređujemo li rezultate koje su učenici eksperimentalne skupine postigli na testovima K1 i K2 može se uočiti slabiji rezultat na testu K2, što je i za očekivati s obzirom da je test pisan gotovo četiri mjeseca nakon obrade gradiva i to bez najave, kako ne bi bilo ciljanog ponavljanja gradiva. Iako je trend pada uspjeha vidljiv i kod kontrolne skupine zanimljivo je uočiti da je on veći, nego kod eksperimentalne skupine. Usporedba obje skupine prema ocjenama vidljiva je iz grafikona 2.4.4.1.


Grafikon 2.4.4.1. Usporedba uspjeha prema ocjenama na testovima K1 i K2 za eksperimentalnu i kontrolnu skupinu
Tablica 2.4.4.1. Rezultati t-testa za testove K1 i K2 u eksperimentalnoj skupini


Tablica 2.4.4.2. Rezultati t-testa za testove K1 i K2 u kontrolnoj skupini

Iako je uočena razlika u prosječnoj ocjeni skupina na prvom i drugom kontrolnom testu, posebno u kontrolnoj skupini gdje bilježimo nižu prosječnu ocjenu, t-test pokazuje da je razlika ipak malo ispod kritične vrijednosti pa nije statistički značajna (tablica 2.4.4.1. i 2.4.4.2.).

Linijski grafikon 2.4.4.2. za eksperimentalnu skupinu prikazuje pravilniju Gaussovu krivulju za drugi test. U odnosu na prvi grafikon vidi se veći skok središnjih ocjena, mali pad vrlo dobrih, ali se ne bilježi pad odličnih ocjena, što se može zamijetiti kod rezultata kontrolne skupine u grafikonu 2.4.4.2.



Grafikon 2.4.4.2. Usporedba uspjeha prema ocjenama na testovima K1 i K2 za eksperimentalnu skupinu


Grafikon 2.4.4.3. Usporedba uspjeha prema ocjenama na testovima K1 i K2 za kontrolnu skupinu
Nakon analize uspjeha obiju skupina na testu sposobnosti, inicijalnom testu te oba kontrolna testa koristili smo Pearsonove koeficijente kako bismo utvrdili postoji li međusobna ovisnost rezultata među ovim testovima u obje skupine. Rezultati prikazani u tablici 2.4.4.3. pokazuju da kod eksperimentalne i kontrolne skupine veća ocjena na test K1 utječe na veću ocjenu na testu K2, dok se samo kod kontrolne skupine pokazala pozitivna veza i između ocjene na inicijalnom testu i ocjene na prvom kontrolnom testu K1. Kod eksperimentalne skupine dobiveni rezultat jeE vrlo blizu granične vrijednosti, ali nije statistički značajan da bismo mogli zaključiti o postojanju međuovisnosti ovih testova.
Tablica 2.4.4.3. Usporedba testova Pearsonovim koeficijentima korelacije (granična vrijednost 0,254)

2.4.5.USPOREDBA USPJEHA NAJBOLJIH UČENIKA OBIJU SKUPINA NA PRVOM I DRUGOM KONTROLNOM TESTU

Analizirali smo i rezultate najboljih učenika koji prema Ravenovim progresivnim matricama pripadaju razini visoko iznadprosječnih i usporedili njihove rezultate u obje skupine. Rezultati su prikazani u tablicama 2.4.5.1. i 2.4.5.2.

Tablica 2.4.5.1. Rezultati učenika s visoko iznadprosječnim sposobnostima na inicijalnom testu i oba kontrolna testa



Tablica 2.4.5.2. Statistički rezultati učenika s visoko iznadprosječnim sposobnostima na inicijalnom testu i oba kontrolna testa



Tablica 2.4.5.3. Prikaz rezultata t-testa (usporedba dva uzorka s pretpostavkom različitih varijanci) učenika E i K skupine s visoko iznadprosječnim sposobnostima na oba kontrolna testa


Kod najboljih učenika (visoko iznadprosječni prema Ravenovim progresivnim matricama) prosječna ocjena u eksperimentalnoj grupi je konstantna, nešto su veće oscilacije podataka i razlika u rezultatu testova, ali nema statistički značajne razlike između testova K1 i K2. Za razliku od toga, u kontrolnoj skupini značajno opada prosječna ocjena i razlika u raspodjeli ocjena na testu K1 i K2 je statistički značajna, iako uz nižu razinu značajnosti, što je vidljivo iz rezultata t-testa (s pretpostavkom različitih varijanci) u tablici 2.4.5.3.

2.4.6.USPOREDBA USPJEHA NAJSLABIJIH UČENIKA OBJE SKUPINE NA PRVOM I DRUGOM KONTROLNOM TESTU

Analizirali smo i rezultate najslabijih učenika koji prema Ravenovim progresivnim matricama pripadaju razinU slabijeg prosjeka i usporedili njihove rezultate u obje skupine. Rezultati su prikazani u tablicama 2.4.6.1. i 2.4.6.2.

Tablica 2.4.6.1. Rezultati učenika slabijeg prosjeka prema sposobnostima na inicijalnom testu i oba kontrolna testa


Tablica 2.4.6.2. Rezultati statističke obrade učenika slabijeg prosjeka prema sposobnostima na inicijalnom testu i oba kontrolna testa za kontrolnu skupinu


Tablica 2.4.6.3. Rezultati statističke obrade učenika slabijeg prosjeka prema sposobnostima na inicijalnom testu i oba kontrolna testa za eksperimentalnu skupinu


Tablica 2.4.6.4. Prikaz rezultata t-testa (usporedba dva uzorka s pretpostavkom različitih varijanci) učenika slabijeg prosjeka iz E i K skupine na oba kontrolna testa


Kod eksperimentalne skupine prosječna ocjena najslabijih učenika (razina slabijeg prosjeka prema Ravenovim progresivnim matricama) na testu K2 je porasla, iako statistička obrada pokazuje da taj rast nije statistički značajan. Za razliku od toga, kod učenika slabijeg prosjeka u kontrolnoj skupini srednja ocjena na testu K2 pada.

2.4.7.USPOREDBA USPJEHA UČENIKA PREMA SPOLU

U obradi podataka prikupljenih ovim istraživanjem obratili smo pozornost i na usporedbu rezultata prema spolu učenika. Ni u jednom dijelu rezultata nije se pokazala statistički značajna razlika prema spolu. Posebno nas je zanimalo postoji li razlika između učenika i učenica u grupnom radu pa su stoga dobiveni podaci i rezultat t-testa za kontrolne testove K1 i K2 prikazani u tablici 2.4.7.1. Iz t-testa vidljivo je da ni ovdje nema statistički značajne razlike među rezultatima ovisno o spolu.
Tablica 2.4.7.1. Prikaz rezultata t-testa na testu K1 i K2 za učenice i učenike eksperimentalne skupine

2.4.8.ANALIZA ANKETE UČENIKA I USPOREDBA ANKETE PRIJE I NAKON EKSPERIMENTA

Analizom ankete učenika eksperimentalne skupine (prije i nakon provođenja eksperimenta) i kontrolne skupine nije utvrđena statistički značajna razlika. No, zanimljiva je ukupna analiza parova pitanja o grupnom i frontalnom radu. Rezultati po pojedinim pitanjima i skupinama prikazani su u tablicama od 2.4.8.1. do 2.4.8.4.

U tablici 2.4.8.1. možemo pratiti odnos tri para pitanja. U prvom paru pitanja frontalni rad ocIjenjen je višom ocjenom kao onaj koji više pomaže u razumijevanju sadržaja iz biologije i to kod svih skupina pitanja. U drugoj tvrdnji koji tip rada više potiče razmišljanje razlika između pitanja još je manja i oba načina rada ocIjenjena su podjednako dobro, a isto takva je situacija kod trećeg para tvrdnji o tome koji način rada povezuje znanja i iskustva.

Tablica 2.4.8.1. Prikaz rezultata ankete učenika za pitanja od 1. do 6. prema prosječnim ocjenama koje su pojedine tvrdnje dobile


Tablica 2.4.8.2. prikazuje rezultate sljedeća tri para tvrdnji iz ankete učenika. U tvrdnjama 7. i 8. (koji tip rada olakšava razjašnjavanje nejasnoća) frontalni rad ocIjenjen je bolje i to u svim skupinama učenika. Ista je situacija i s tvrdnjom o tome koji tip rada omogućuje uspješnije učenje (9., 10.), ponovno je kod svih skupina kao uspješniji procijenjen frontalni rad. No, u trećem paru tvrdnji vidljiva je upravo suprotna situacija kod svih skupina. Radilo se o tvrdnji (11., 12.) koja označava koji je način rada učenicima zabavniji. U svim grupama je zabavnijim ocijenjen grupni način rada.
Tablica 2.4.8.2. Prikaz rezultata ankete učenika za pitanja od 7. do 12. prema prosječnim ocjenama koje su pojedine tvrdnje dobile

Tablica 2.4.8.3. prikazuje rezultate sljedeća tri para tvrdnji iz ankete učenika. Kod sva tri para tvrdnji ovog puta viši je rezultat za grupni rad. U prvom paru tvrdnji (13. i 14. ) procijenjuje se gdje je veća samostalnost učenika na satu. U sve tri skupine učenici procjenjuju da veću slobodu u radu i samostalnost imaju pri grupnom radu. U drugom paru procjenjuje se gdje je veći angažman učenika i ponovno je u svim skupinama prednost dana grupnom radu, a u trećem paru tvrdnji učenici smatraju da grupni rad više doprinosi međusobnom zbližavanju učenika u odnosu na frontalni rad.

Tablica 2.4.8.3. Prikaz rezultata ankete učenika za pitanja od 13. do 18. prema prosječnim ocjenama koje su pojedine tvrdnje dobile


U tablici 2.4.8.4. prikazuje rezultate jednog para tvrdnji i dva nezavisna pitanja. U paru tvrdnji (19. i 20. ) procjenjuje se koji oblik rada više doprinosi međusobnom zbližavanju učenika i profesora. Sve skupine učenika procjenjuju da je to više frontalni rad. S 21. tvrdnjom koja govori o tome kako aktivno sudjelovanje na satu doprinosi boljem svladavanju sadržaja iz biologije slažu se podjednako učenici svih skupina. Prosječna ocjena na 22. tvrdnju za sve je skupine negdje između odgovora da bi željeli veću zastupljenost grupnog rada u nastavi i neodlučnosti između ponuđenih opcija.
Tablica 2.4.8.4. Prikaz rezultata ankete učenika za pitanja od 19. do 22. prema prosječnim ocjenama koje su pojedine tvrdnje dobile


Tablica 2.4.8.5. Prikaz P(T<=t) two-tail za sva pitanja u anketi učenika




Grafikon 2.4.8.1. Usporedba prosječnih ocjena za pojedine tvrdnje u anketi učenika za sve skupine
U 23. pitanju učenicima je ponuđeno pet različitih načina rada u nastavi koje su trebali ocijeniti zasebno. Ponuđene tvrdnje su bile: a) nastavnik izlaže, učenici slušaju; b) nastavnik izlaže, ali pomoću videa, računala, učenici slušaju; c) nastavnik izlaže, a onda učenici raspravljaju; d) učenici samostalno svladavaju gradivo uz povremenu pomoć nastavnika; e) učenici rade u paru uz povremenu pomoć nastavnika; f) učenici rade u grupama uz povremenu pomoć nastavnika. Rezultati koje smo dobili prikazani su u tablici 2.4.8.5. za sve skupine učenika. Iz tablice je vidljivo da su učenici prosječno kao najbolji način nastave ocijenili izlaganje nastavnika, ali uz podršku tehnoloških pomagala, računala, videa i slično. Takav način nastave na prvo mjesto stavili su učenici svih skupina. Iako postoje manje razlike u ocjenama između pojedinih skupina one nisu statistički značajne, ali je i redoslijed koji su učenici izabrali potpuno jednak. Slijedi način rada kada nastavnik izlaže, a potom učenici raspravljaju, a nakon toga grupni rad. Iza grupnog rada rangirali su nastavnikovo izlaganje uz slušanje učenika, zatim rad u paru i na kraju, najslabiju ocjenu je dobio način rada u kojem učenici samostalno rade uz povremenu pomoć nastavnika.
Tablica 2.4.8.5. Prikaz rezultata ankete učenika za 23. pitanje prema prosječnim ocjenama koje su pojedine tvrdnje dobile

U 24. pitanju učenicima su ponuđene četiri različite tvrdnje o doprinosu oblika rada u nastavi, a učenici su morali odabrati koji od dva načina rada, grupni ili frontalni, više odgovara tvrdnji. Kod prve tvrdnje (Na školskom satu biologije bolje i pažljivije pratim predmet) većina učenika procijenila je da je to točnije za frontalni rad. No, može se zamijetiti da se mišljenje djelomice promijenilo nakon provođenja grupnog rada u sklopu ovog istraživanja kod eksperimentalne skupine. Učenici su također u većini procijenili da i kod druge tvrdnje (Na školskom satu više naučim) to vrijedi za frontalni način rada. I kod ove tvrdnje vidljiv je pomak prema grupnom radu u anketi nakon istraživanja kod učenika eksperimentalne skupine. Kao model koji im više omogućuje da lutaju mislima, učenici su procijenili grupni rad, kao i kod četvrte tvrdnje (Drugi me ometaju u praćenju predmeta) gdje su također procijenili da se to češće događa pri grupnom radu. Odnos odgovora pojedinih skupina prikazan je i grafički na grafikonima od 2.4.8.2. do 2.4.8.5.

Tablica 2.4.8.6. Prikaz rezultata ankete učenika za pitanja od 24. prema prosječnim ocjenama koje su pojedine tvrdnje dobile




Grafikon 2.4.8.2. Prikaz odgovora iz ankete svih učenika - koji model rada više doprinosi da na školskom satu biologije bolje i pažljivije pratim predmet



Grafikon 2.4.8.3. Prikaz odgovora iz ankete svih učenika - koji model rada više doprinosi da na školskom satu više naučim


Grafikon 2.4.8.4. Prikaz odgovora iz ankete svih učenika - koji model rada omogućuje da više lutaju mislima


Grafikon 2.4.8.5. Prikaz odgovora iz ankete svih učenika - kod kojeg modela rada me drugi ometaju u praćenju predmeta
Rezultati odgovora na dva preostala pitanja prikazani su u tablici 2.4.8.7., a nakon toga slijedi i grafički prikaz svakog pitanja zasebno.
Tablica 2.4.8.7. Prikaz rezultata ankete učenika za 25. i 26. pitanje prema prosječnim ocjenama koje su pojedine tvrdnje dobile


U 25. tvrdnji iz ankete učenici su morali procijeniti kako se osjećaju na nastavi kada se kao model rada koristi grupni rad. Ponuđeni odgovori su bili: mnogo ugodnije, ugodnije, podjednako, neugodnije i mnogo neugodnije. Većina učenika ocijenila je da se u oba oblika nastave osjeća podjednako ugodno ili ugodnije. Iako razlike nisu statistički značajne, uočava se trend rasta odgovora kod grupe učenika koja je anketirana i nakon provedenog grupnog rada u sklopu ovog istraživanja što je i vidljivo iz grafikona 2.4.8.6.


Grafikon 2.4.8.6. Prikaz odgovora iz ankete svih učenika kod kojeg modela rada me drugi ometaju u praćenju predmeta
U 26. tvrdnji iz ankete učenici su morali procijeniti koliko je prema njihovu iskustvu grupni rad prisutan u nastavi. Ponuđeni odgovori bili su: vrlo često, često, ponekad, rijetko i vrlo rijetko. Većina učenika ocijenila je da je grupni rad prisutan u nastavi ponekad, zatim slijedi odgovor rijetko. Pregled rezultata po skupinama prikazan je grafikonom 2.4.8.7.


Grafikon 2.4.8.7. Prikaz odgovora iz ankete svih učenika - kod kojeg modela rada me drugi ometaju u praćenju predmeta

2.4.9.KORELACIJE IZMEĐU REZULTATA KONTROLNIH TESTOVA I ANKETE UČENIKA

Statističkom obradom napravljena je analiza Pearsonove koeficijenata korelacije (granična vrijednost 0,254) koja pokazuje pozitivnu vezu ocjene na testu K1 s ocjenom na testu K2. Također se uočava veza između pozitivnog odgovora na pitanje broj 13 i bolje ocjene na testu K1. Pitanje broj 13 odnosi se na stav da grupni rad omogućuje veću slobodu samostalnog odlučivanja na nastavnom satu. Pozitivniji stav na pitanja 11, 13, 22 i 25 povlači i pozitivniji odnos prema tvrdnji u pitanju broj 9. Tvrdnja broj 9 znači da ti učenici smatraju da im grupni rad omogućuje uspješnije učenje. Prema pitanjima 11, 13, 22 i 25 to znači da se radi o učenicima koji grupni rad smatraju zabavnim načinom rada koji im omogućuje samostalno odlučivanje o načinu rada na satu, stoga procjenjuju da bi češće trebao biti zastupljen u nastavi biologije i da se na takvim satovima osjećaju ugodinije. Rezultati analize Pearsonovih koeficijenata ukazuju i na pozitivnu korelaciju među pitanjima 11, 13, 22 i 25. Kod testa K2 nisu zabilježene korelacije između uspjeha učenika na tom testu i odgovora u anketi.

Iz navedenih podataka moglo bi se reći da je uočena korelacija između zadovoljstva učenika grupnim radom i njihova uspjeha na testu K1.

Tablica 2.4.9.1. Prikaz rezultata analiza Pearsonovih koeficijenata korelacije između testova K1, K2 i pojedinih pitanja iz ankete učenika (za sve učenike)


Ako analiziramo stavove izražene u anketi prije i nakon grupnog rada u eksperimentalnoj skupini dobivene su statistički značajne razlike kod odgovora na pitanja 1, 2, 4, 22, 24.1, 24.2 i 25. Usporedba uzoraka provedena je t-testom.

2.4.10.REZULTATI ANALIZE ANKETE PROFESORA

Anketom su obuhvaćena 72 nastavnika biologije u srednjim školama iz različitih krajeva Hrvatske. U tablici je prikazan postotak odgovora na pojedina pitanja.
Tablica 2.4.10.1. Prikaz postotaka odgovora na pitanja u anketi o grupnom radu


Prema rezultatima ankete većina anketiranih procjenjuje da grupni rad koriste ponekad. Gotovo istom prosječnom ocjenom procijenili su i svoje zadovoljstvo tim oblikom rada u svojoj nastavnoj praksi, dok procjenjuju da su njihovi učenici ipak nešto zadovoljniji od njih. U četvrtoj tvrdnji vrlo su dobro ocijenili djelotvornost grupnog rada u odnosu na frontalni što se tiče usvajanja znanja svojih učenika, no istovremeno su slabije ocijenili djelotvornost rada učenika u grupnom radu. Kod procjene svoje osposobljenosti za grupni rad većina nastavnika svoju osposobljenost ocjenjuje prilično visokom ocjenom kao vrlo dobro što je vidljivo i iz grafikona 2.4.10.1.


Grafikon 2.4.10.1. Prikaz odgovora iz ankete profesora o osposobljenosti za grupni rad
Odgovori na sedmu tvrdnju poklapaju se s odgovorom na 4. tvrdnju o boljem usvajanju sadržaja grupnim radom u odnosu na frontalni, a i pokazuju visok stupanj slaganja s tvrdnjom da učenici grupnim radom stječu kvalitetnije znanje. Najviši rezultat dobila je tvrdnja da je grupni rad posebno značajan za razvoj socijalnih kompetencija učenika.

Rezultate odgovora na 10. i 11. pitanje nije bilo moguće prikazati tabelarno, ali je rezultat vrlo zanimljiv. Većina nastavnika navodi vrlo slične prednosti i nedostatke grupnog rada. Tako profesori kao prednosti najviše ističu: učenje socijalnih vještina, važnost odgojnog aspekta, razvoj kreativnosti i samostalnosti učenika, komunikaciju, kompletnije i trajnije usvajanje znanja, zadovoljstvo učenika, učenje timskog rada i odgovornosti učenika za svoj rad, poticanje aktivnijeg odnosa učenika prema radu i lakše usvajanje znanja.

Od nedostataka pak se najviše spominje neekonomičnost i veći utrošak vremena, prezahtjevne pripreme za kvalitetan grupni rad, kaos u grupama, nesudjelovanje svih, odnosno uključivanje samo nekih pojedinaca, izbjegavanje odgovornosti, problemi u organizaciji zbog potrebe za blok-satom kao i nedostatak materijala i pribora za sve grupe i učenike. Također se spominje prevelik broj učenika u razredu za ovaj oblik rada, neozbiljnost učenika zbog doživljavanja grupnog rada kao igre, slaba povratna informacija i teškoće kod ocjenjivanja učenika. Neki nastavnici istaknuli su da ovaj način rada ne odgovara svim učenicima.

U pripremi učenika za grupni rad učenici su također imali zadatak da u grupama rasprave i na svojim plakatima navedu što smatraju prednostima i nedostacima grupnog rada s obzirom na vlastita iskustva u tome. Zanimljivo je da se ti podaci uglavnom podudaraju s onim što navode profesori. Tako su i učenici od prednosti istakli samostalnost u radu, mogućnost međusobne komunikacije i kretanja u razredu, zabavniji i lakši rad, mogućnost samostalnog odlučivanja što i kako napraviti, mogućnost izrade plakata i skica. Od nedostataka učenici su najčešće isticali nesudjelovanje svih u radu grupe, nedostatak vremena, ometanje pojedinih učenika, galamu na satu, slabo svladavanje sadržaja za koje su bili zaduženi drugi učenici, teže odvajanje bitnog od nebitnog. Podaci o prosječnim ocjenama za svako pitanje iz ankete profesora prikazane su u tablici 2.4.10.2.

Tablica 2.4.10.2. Prosječna ocjena za svako pitanje u anketi profesora

2.4.11.USPOREDBA STAVOVA PROFESORA I UČENIKA O GRUPNOM RADU

Tablica 2.4.11.1. Usporedba prosječnih vrijednosti pojedinih odgovora na pitanja u anketi profesora i učenika

Iako podaci iz tablice 2.4.11.1. pokazuju vrlo sličnu prosječnu ocjenu učenika i nastavnika o primjeni grupnog rada u nastavi, zanimljiv podatak može se vidjeti iz analize odgovora jer na pitanje koliko se često grupni rad koristi u nastavi biologije (pitanje 1. za nastavnike i 26. za učenike) čak oko 60 % nastavnika i učenika izjašnjava se da se grupni rad u nastavi koristi ponekad, ali čak 30% učenika misli da se koristi rijetko.

Pitanje o djelotvornosti korištenja vremena i praćenja nastave pokazuje značajnu razliku između učenika i nastavnika. Iz usporedbe odgovora nastavnika (5. pitanje) i učenika (pitanje 24.1.) vidljivo je da nastavnici smatraju kako učenici podjednako dobro rade na satu bez obzira na oblik rada, dok učenici smatraju da su pažljiviji na satu kad se koristi frontalni, a ne grupni oblik rada. Vrlo slična razlika može se uočiti i kod usporedbe odgovora na pitanja kada učenici uspješnije usvajaju sadržaje koji se obrađuju (4. pitanje za nastavnike i 10. pitanje za učenike). Dok nastavnici u većini smatraju da učenici podjednako dobro usvajaju gradivo u oba oblika rada, učenici smatraju da bolje uče pri frontalnom obliku rada u nastavi.


Grafikon 2.4.11.1. Usporedba prosječnih ocjena učenika i profesora u anketi na pet pitanja u kojima je vidljiva razlika