Sveučilište u zagrebu

predsjednik Povjerenstva

Dr. sc. Dino Milinović, docent Filozofski fakultet

član Povjerenstva

Dr. sc. Marko Špikić, docent Filozofski fakultet

član Povjerenstva
Vijeću poslijediplomskih studija

FILOZOFSKOG FAKULTETA U ZAGREBU

PREDMET: pristupanje izradi i obrani doktorske radnje izvan doktorskoga studija

Mr. sc. Amra HADŽIMUHAMEDOVIĆ, dipl. ing. arh.

Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta u Zagrebu na svojoj sjednici 30. lipnja 2009. imenovalo nas je u Stručno povjerenstvo za izradu izvješća za pristupanje izradi i obrani doktorske radnje izvan doktorskoga studija mr. sc. Amre Hadžimuhamedović, dipl. ing. arh.

S K U P N O I Z V J E Š Ć E

Mr. sc. Amra Hadžimuhamedović, dipl. ing. arh. zadovoljava uvjete propisane člankom 51. stavkom 1. Zakona o visokim učilištima za pristupanje izradbi i obrani doktorske radnje izvan doktorskoga studija:

a) ima akademski stupanj MAGISTRA TEHNIČKIH NAUKA iz oblasti arhitekture i urbanizma od 25. ožujka 1999. kad je obranila magistarski rad s naslovom „Razaranje kao dio graditeljskog naslijeđa Bosne i Hercegovine, sa posebnim osvrtom na razdoblje 1991 – 1995. godine“ na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu.

b) ima potvrdu o sudjelovanju u istraživačkom projektu „Bosna: istraživanje i razvoj“ (BOSRED) od 1. siječnja 2006. do 31. listopada 2008. godine u organizaciji Međunarodnog foruma Bosna

Mr. sc. Amra Hadžimuhamedović, dipl. ing. arh. je predložila temu doktorske radnje pod naslovom „Rekonstrukcija graditeljskog naslijeđa. Studija slučaja: poslijeratna rekonstrukcija, s posebnim osvrtom na slučaj Stoca“ i za mentora je predložila prof. dr. sc. Amira Pašića.

Predložena tema doktorske radnje „Rekonstrukcija graditeljskog naslijeđa. Studija slučaja: poslijeratna rekonstrukcija, s posebnim osvrtom na slučaj Stoca“ pripada u područje konzervacije – restauracije. Znanstveni ciljevi istraživanja su:

1. 
   primjena teorije integriranja graditeljskog nasljeđa u planove prostornog uređenja,
   

b) definiranje pojmova, utvrđivanje protokola intervencije i prikaz projektiranih i

izvedenih rekonstrukcija pojedinih stambenih i sakralnih zgrada ili dijela naselja Stolac.

U konzervaciji – restauraciji standardiziranje pojmova i protokola intervencija se uobičajeno provodi organiziranjem sveobuhvatnih rasprava u nacionalnim i internacionalnim komitetima ICOMOS-a. Zaključci se donose konsenzusom i objavljuju u međunarodnim deklaracijama i poveljama koje postaju obvezujuća stručna, etička i pravna norma za obavljanje dobre konzervatorsko-restauratorske prakse. Teorijski principi rekonstrukcije su detaljno raspravljeni u Dresdenskoj deklaraciji (1982.) i u djelu Michaela Petzeta (Grundsaetze der Denkmalpflege - Principles of Monument Conservation – Principes de la Conservation des Monuments Historiques, ICOMOS – Journals of the German National Committee XXX, Muenchen, 1992. i 1999.).

Odnos između zaštite graditeljskog nasljeđa i urbanističkog planiranja je izvrsno obrađen u kapitalnom djelu prof. dr. sc. Tomislava Marasovića „Aktivni pristup graditeljskom nasljeđu“, Društvo konzervatora Hrvatske – Zagreb, Split, 1985., 1 – 189.

Prema prijedlogu kandidatkinje svježi doprinos raspravi o rekonstrukciji moguć je samo ako se napravi iskorak iz polja povijesti i teorije umjetnosti u domene antropologije, sociologije, humane geografije i teorije ljudskih prava. Vjerojatno bi trebalo oformiti posebni multidisciplinarni tim mentora (antropolog, sociolog, geograf, pravnik, povjesničar umjetnosti, povjesničar, arhitekt) koji bi surađivali i vodili kandidatkinju u izradi doktorske radnje.

Dosadašnja iskustva u formiranju i funkcioniranju multidisciplinarnog tima mentora su vrlo štura i ograničena, pa je nužno predloženu temu promatrati iz vizure povijesti umjetnosti, arhitekture i konzervacije-restauracije.

Tema „Rekonstrukcija graditeljskog naslijeđa. Studija slučaja: poslijeratna rekonstrukcija, s posebnim osvrtom na slučaj Stoca“ je izuzetno zanimljiva i značajna, ali prema predloženom sinopsisu pripada u stručno, a ne u znanstveno područje konzervacije – restauracije.

Stručno povjerenstvo je uvidom u dokumente Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu steklo određena saznanja i izradilo slijedeću kronologiju događaja:

1.) od 20.09.2000. do 29.11.2007. mr. sc. A. Hadžimuhamedović je u svim fazama procesa prijave i odobravanja teme doktorske disertacije, imenovanja i potvrđivanja mentora i Komisije za ocjenu i obranu imala temu: „Integriranje graditeljskog naslijeđa u tokove poslijeratne obnove: primjer Stoca“ (u nastavku „Integriranje ...“) na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu (u nastavku AFS)

2.) 29.11.2007. – kandidatkinja je predala Naučno Nastavnom vijeću AFS tri primjerka doktorske disertacije: „Rekonstrukcija graditeljskog naslijeđa. Studija slučaja: poslijeratna rekonstrukcija, s posebnim osvrtom na slučaj Stoca“ (u nastavku „Rekonstrukcija ...“)

3.) 13.12.2007. – Naučno nastavno vijeće AFS je predložilo red. prof. dr. sc. I. Krzovića, red. prof. dr. sc. V. Sanković-Simčić i red. prof. dr. sc. N. Kurtu Senatu Univerziteta za članove Komisije za ocjenu i odbranu doktorske disertacije pod naslovom: „Rekonstrukcija ...“

4.) 30.01.2008. – Senat Univerziteta je potvrdio predsjednika i članove Komisije za ocjenu i odbranu doktorske disertacije pod naslovom: „Rekonstrukcija ...“

5.) 16.07.2008. – Komisija AFS za ocjenu i odbranu doktorske disertacije pod naslovom „Rekonstrukcija ...“ podnosi izvještaj s negativnom ocjenom i slijedećim obrazloženjem:

a) rad se sastoji od 489 stranica A4 formata jednostubačnog teksta i 542 slike-fotografije i crteža. Disertacija je podijeljena u pet poglavlja: Uvod, Historija recepcije naslijeđa, Rekonstrukcija graditeljskog naslijeđa, Case study: Rekonstrukcija graditeljskog naslijeđa u Stocu nakon rata, Zaključak: Rekonstruirati ili zaboraviti.

b) rad po naslovu i sadržaju ne odgovara prijavljenoj i odobrenoj doktorskoj disertaciji,

c) mr. sc. A. Hadžimuhamedović je samoinicijativno i bez konzultacija promijenila naslov i sadržaj odobrene doktorske disertacije,

d) tijekom rada nijednom nije konzultirala dodijeljenog mentora,

e) dr. sc. Sabira Husedžinović d.i.a. je obradila metodu rekonstrukcije u već ranije objavljenoj doktorskoj disertaciji.

6.) 23.09.2008. – Naučno nastavno vijeće AFS prihvaća izvještaj s negativnom ocjenom a radnja se vraća kandidatkinji na doradu, izmjenu i dopunu u roku od 6 mjeseci.

7.) 06.01.2009. – kandidatkinja je e-mail dopisom zatražila sastanak s izv. prof. dr. sc. Zlatkom Jurićem, Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu (u nastavku FFZG)

8.) 12.01.2009. – kandidatkinja je poslala CD (životopis na bosanskom i engleskom jeziku, prijedlog sinopsisa, radni tekst teze u elektronskom formatu) izv. prof. dr. sc. Z. Juriću

9.) 13.01.2009. – kandidatkinja je brzom poštom dostavila radni tekst teze u pisanom obliku izv. prof. dr. sc. Z. Juriću

10.) 16.01.2009. – izv. prof. dr. sc. Z. Jurić je održao sastanak s kandidatkinjom na FFZG:

a) kanditatkinja je predložila izv. prof. dr. sc. Z. Jurića za mentora

b) bez prethodnih konzultacija predložila je temu disertacije: „Rekonstrukcija graditeljskog naslijeđa. Studija slučaja: poslijeratna rekonstrukcija, s posebnim osvrtom na slučaj Stoca“

c) bez prethodnih konzultacija predložila je sinopsis doktorske disertacije

d) bez prethodnih konzultacija donijela je radni tekst disertacije s naslovom: „Rekonstrukcija graditeljskog naslijeđa. Studija slučaja: poslijeratna rekonstrukcija, s posebnim osvrtom na slučaj Stoca“ koji se sastoji od 489 stranica A4 formata jednostubačnog teksta i 542 slike-fotografije i crteža. Disertacija je podijeljena u pet poglavlja: Uvod, Historija recepcije naslijeđa, Rekonstrukcija graditeljskog naslijeđa, Case study: Rekonstrukcija graditeljskog naslijeđa u Stocu nakon rata, Zaključak: Rekonstruirati ili zaboraviti.

11.) 16.01.2009. – kandidatkinja je podnijela zahtjev Fakultetskom vijeću FFZG za pristupanje izradi i obrani disertacije izvan doktorskoga studija

- kandidatkinja je na blagajni FFZG uplatila 1.500,0 HRK zbog nadoknade troškova postupka stjecanja doktorata znanosti izvan doktorskoga postupka

12.) 20.01.2009. – Referada za poslijediplomski studij, doktorate i nostrifikaciju je poslala svu dokumentaciju na Odsjek za povijest umjetnosti FFZG

13.) 24.02.2009. na sjednici Vijeća poslijediplomskih studija Odsjeka za povijest umjetnosti FFZG imenovano je Stručno povjerenstvo za izradu izvješća za pristupanje izradi i obrani doktorske radnje izvan doktorskoga studija mr. sc. Amre Hadžimuhamedović

14.) 06.03.2009. – kandidatkinja podnosi Naučno nastavnom vijeću AFS molbu za produženje roka za izmjenu doktorske disertacije

15.) 16.04.2009. – na FFZG je stiglo rješenje Sveučilišta u Zagrebu o nostrifikaciji fakultetske i magistarske diplome mr. sc. A. Hadžimuhamedović

16.) 01.06.2009. – kandidatkinja podnosi prijavu za pokretanje postupka odobravanja teme „Rekonstrukcija graditeljskog naslijeđa. Studija slučaja: poslijeratna rekonstrukcija, s posebnim osvrtom na slučaj Stoca“ doktorskoga rada izvan doktorskoga studija na FFZG. (Obrazac DR.SC.-01 Prilog prijavi teme doktorskoga rada)

17.) 30.06.2009. – Fakultetsko vijeće FFZG imenovalo je izv. prof. dr. sc. Z. Jurića, doc. dr.sc. D. Milinovića i doc. dr. sc. Marka Špikića za nove članove stručnoga povjerenstva za izradu izvješća za pristupanje izradi i obrani doktorske radnje izvan doktorskoga studija mr. sc. Amre Hadžimuhamedović

18.) od 06.01. do 06.07.2009. – kandidatkinja je uputila 21 e-mail dopis izv. prof. dr. sc. Z. Juriću kojim je požurivala prihvaćanje mentorstva, potpisivanje sinopsisa i određivanje datuma obrane doktorske radnje

19.) 13.07.2009. – kandidatkinja dostavlja AFS doktorsku disertaciju s novim naslovom, formom i sadržajem

20.) 25.09.2009. – Naučno nastavno vijeće AFS predlaže zamjenu trećeg člana Komisije za ocjenu i odbranu doktorske disertacije „Integriranje ...“

21.) 28.10.2009. – Senat Univerziteta donosi odluku o zamjeni trećeg člana Komisije

22.) 09.11.2009. – Stručno povjerenstvo OPU FFZG je održalo sastanak s kandidatkinjom:

a) Tema „Rekonstrukcija graditeljskog naslijeđa. Studija slučaja: poslijeratna rekonstrukcija, s posebnim osvrtom na slučaj Stoca“ prema predloženom sinopsisu pripada u stručno a ne u znanstveno područje konzervacije – restauracije.

b) Stručno povjerenstvo je preporučilo odustajanje od teme „Rekonstrukcija ...“ i predložilo izbor jedne od tri teme:

- „Povijest zaštite spomenika u Bosni i Hercegovini od 1800 do 1918“,

- „Povijest zaštite spomenika u Bosni i Hercegovini od 1918 do 1945“;

- „Povijest organiziranja i djelovanja službe zaštite spomenika u SR Bosni i Hercegovini od 1945 do raspada SFRJ“,

c) Stručno povjerenstvo je predložilo prof. dr. sc. Amira Pašića kao mentora

d) kandidatkinja je otklonila sve prijedloge stručnoga povjerenstva

23.) 10.11.2009. – kandidatkinja dostavlja AFS izmijenjenu doktorsku disertaciju „Integriranje ...“

24.) 10.12.2009. – Komisija za ocjenu i odbranu AFS podnosi izvještaj s pozitivnom ocjenom doktorske disertacije „Integriranje ...“

a) rad se sastoji od 305 stranica A4 formata i 141 slike (fotografije, crteži, karte). Rad je podijeljen u slijedeća poglavlja: Povod za izradu rada i obrazloženje teme, Integrirana zaštita naslijeđa, Integriranje naslijeđa u proces poslijeratne obnove, Obnova nakon Prvog svjetskog rata: internacionalizacija i zanemarivanje naslijeđa, Obnova nakon Drugog svjetskog rata: šest decenija debate o značenju naslijeđa za grad, Integriranje naslijeđa u sukobe i postkonfliktna rješenja u savrenom dobu, Studija odabranog slučaja – integriranje naslijeđa u proces cjelovite poslijeraatne obnove Stoca, Zaključna razmatranja, Popis ilustracije i Bibliografija.

25.) 23.12.2009. – Naučno nastavno vijeće AFS je prihvatilo izvještaj Komisije za ocjenu i odbranu

26.) 28.01.2010. – najavljena je obrana doktorske disertacije „Integriranje ...“ na AFS