Časopis podružnice srpskog lekarskog društva u leskovcu



Yüklə 0,65 Mb.
Pdf görüntüsü
səhifə20/27
tarix11.06.2018
ölçüsü0,65 Mb.
#48051
1   ...   16   17   18   19   20   21   22   23   ...   27

Tabela 4: Prikaz materijalne situacije porodice ispitanika

U grupi ispitanika Eb najveći procenat njih -

56,7% tvrdi da otac nema, ili da ne zna da ima

psi hičke smetnje, potom sledi odgovor da otac

ima problem sa alkoholizmom u 16,7%, zatim

da ima psihotične smetnje u 13,3%, a u 10% slu -

ča jeva da ima druge oblike zavisnosti - nikotin-

sku, tabletomansku ili je pak uživalac ostalih

PAS. 

U odnosu na celokupan uzorak zavisnika opi-



jatskog tipa, najučestaliji odgovor koji smo do -

bi li odnosi se na nemanje/negiranje psihijatrij -

ske patologije kod oca, potom da je u 18,6% ot -

ac sa problemom konzumacije alkohola, dok su

os 

tali odgovori zastupljeni u mnogo manjem



pro  centu.

Tabela 5: Prisustvo psihičkih pormećaja kod očeva ispi-

tanika

Majke ispitanika Em grupe, na osnovu od go -

vo ra ispitanika u 16,7% imaju depresivne smet-

nje, potom slede neurotične smetnje u 10%, dok

su ostali psihički problemi zastupljeni u znatno

ma njem procentu. Ipak, najveći broj ispitanika

iz jasnio se za opciju nema /negira. Kod ispitani-

ka Eb grupe takođe je najčešće prisutan odgov-

or nema/negira u 50%, potom sledi odgovor da

majka ima depresivne smetnje u 26,7% procena-

ta, neurotične smetnje u 13,3% i alkoholizam u

6,7% slučajeva. U kompletnom uzorku od 60

ispitanika, najučestaliji odovor je da majka ne -

ma/negira da ima psihičke izmene i njegova zas-

tupljenost je prisutna u 53,3%, potom sledi od -

go vor da majka ima depresivne smetnje i to u

21,7%. 

Tabela 6: Grafički prikaz psihijatrijskih problema kod majki

ispitanika

Na pitanje da li su krivično kažnjavani pre

osa 

mnaeste godine, ispitanici Em grupe se u



83,8% izjašnjavaju da su kažnjavani, dok se u

gru pi Eb njih 60% izjašnjava takođe potvrdno.

U celokupnom uzorku, 71,7% ispitanika dalo je

po tvrdan odgovor na pitanje o maloletničkom

ka žnjavanju, dok je u 28,3% odgovor bio od re -

čan.


Prateći kriminogene varijable ustanovili smo

da je u kompletnom uzorku 81,7% ispitanika bi -

lo krivično kažnjavano do sada, odnosno da

18,3% ispitanika nije imalo krivično kažnjavan-

je. 

37

APOLLINEM MEDICUM ET AESCULAPIUM

Vol. 12  -  Broj 1

januar-mart/2014.



Tabela 7: Maloletničko kažnjavanje ispitanika

U Em grupi 66,7% ispitanika je krivično

kažnjavano, dok je broj ispitanika koji su kažn-

javani u Eb grupi čak 96,7%. 



Tabela 8: Krivično kažnjavanje ispitanika

Ispitanici Em grupe u 20% slučajeva izjasnili

su se da su prvo krivično delo počinili pre uzi-

ma 


nja bilo kakvog psihoaktivnog sredstva. U

23,3% slučajeva krivično delo je počinjeno na -

kon što se započelo sa upotrebom lakih droga, a

u 40% ispitanici Em grupe su se izjasnili da su

prvo krivično delo počinili tek nakon upotrebe

heroina. 

Ispitanici Eb grupe su se u 10% slučajeva iz -

ja snili da su prvo delo počinili pre upotrebe bilo

kakve psihoaktivne supstance, 20% ispitanika

tvrdi da je prvo krivično delo počinilo nakon po -

če tka upotrebe lakih droga, a 40% ispitanika po -

či 


nilo je krivično delo nakon upotrebe teških

dro ga. Sudske probleme nije imalo u Em grupi

16,7% ispitanika, a u Eb grupi 26,7% ispitanika. 

U celokupnom uzorku 40% ispitanika po či ni -

lo je krivično delo nakon početka upotrebe  težih

droga. U 21,7% delo je počinjeno nakon upo tre -

be lakih droga, a pre upotrebe bilo kakvih droga

u 15%. 


Tabela 9: Tabelarni prikaz povezanosti upotrebe PAS i

prvog krivičnog dela

U eksperimentalnoj grupi Em najveći broj is -

pi tanika, njih 18, započelo je sa korišćenjem op -

i jata u intervalu od 20-24 godine. U Eb grupi ta -

ko đe je najveći broj ispitanika, njih 26, započeo

sa konzumacijom opijata u ovom starosnom in -

te 

rvalu. U odnosu na celokupan uzorak, čak



73,3% ispitanika je u periodu između 20. i 24.

godine počeo da koristi opijate. 

U eksprimentalnoj grupi Em dva ispitanika

su u periodu 30-34. godine započeli sa upotre-

bom heroina, dok su po dva ispitanika obe ek s -

pe rimentalne grupe, relativno kasno, posle 40.

godine života počela da koriste opijate.

Prikaz distribucije varijable starosno doba

početka konzumacije opijata po starosnim inter-

valima, dat je u tabeli 17, dok je distribucija var-

i jabli po godinama, za obe eksperimentalne gru -

pe, data u grafikonu 1. 

Chi-Square testom smo ustanovili da je signi -

fi kantno najveći broj opijatskih zavisnika ce lo -



januar-mart/2014.

Vol. 12  -  Broj 1

38

APOLLINEM MEDICUM ET AESCULAPIUM


ku pnog uzorka započeo sa konzumacijom opija-

ta u starosnom dobu između 20 i 24 godine. 



Tabela 10. Prva konzumacija heroina, distribucija po dob-

nim intervalima

Ispitanik koji je sa 13 godina probao prvi put

heroin, pripada Em grupi. Radi se o osobi čiji

otac, koji je inače medicinski tehničar takođe

go dinama konzumira opijate. Ispitanik Em gru -

pe koji je najkasnije probao heroin učinio je to u

42-oj godini života. U ovoj grupi takođe ima

ispitanika koji su relativno kasno probali heroin

- po jedan ispitanik u 40-oj i 33-oj godini života.

Oni su naveli da su se godinama pre toga ba vili

prodajom opijata. Najveći broj ispitanika Em

grupe prvi put je probao opijate u 22-oj go di ni

života (20%). U Eb grupi 1 ispitanik je pro bao

opijate u 19-oj godini, ostali ispitanici kasnije. 

Najveći broj ispitanika - 36,7% započeo je sa

konzumacijom opijata u 20-oj godini života.

Dva ispitanika su otpočela upotrebu opijata rel-

a tivno kasno, u 40 -oj godini života. Oni su dali

po datak da su se kao i pripadnici prethodne gru -

pe, koji su u zrelijim godinama započeli sa zlo -

upo trebom heroina, takođe bavili preprodajom

istog, godinama unazad pre nego su i sami za po -

če li sa upotrebom opijata. 

U eksperimentalnoj grupi Em svih 30 ispi-

tanika tvrdi da svakodnevno koristi heroin. 

Kontinuirano upotrebu heroina u Em grupi

up ražnjava 73,3% ispitanika, dok je preostali br -

oj od 26,7% ispitanika izjavio da nekoliko puta

u nedelji koristi opijate. 

Ispitanici Em grupe na pitanje da li opijate

uzi maju intravenski ili ušmrkavanjem u 96,7%

iz jasnili su se da to čine putem šprica, dok pre-

ostalih 3,3% to čini „snifovanjem“ inhalacijom

preko nazalne sluzokože. Kod korisnika opijata

Eb grupe podjednako je zastupljen broj ispitani-

ka koji to čine intravenski i putem inhalacije. 



Tabela 11: Učestalost korišćenja opijata

Tabela 12: Način upotrebe opijata

Našim istraživanjem došli smo do saznanja

da 56,7% ispitanika Em grupe nije imalo iskust-

vo predoziranja, dok je 10,0% ispitanika imalo

over dozu jednom. Međutim, čak 33,35 ispitani-

ka iskustvo over doze ponovilo je više puta to -

kom svog adikcionog staža. Ispitanici Eb grupe

nisu imali iskustvo predoziranja u 93,9%, dok su

samo 2 ispitanika over dozu uzela više puta. 

Tabela 13: Prikaz iskustva predoziranja kod ispitanika

39

APOLLINEM MEDICUM ET AESCULAPIUM

Vol. 12  -  Broj 1

januar-mart/2014.



Yüklə 0,65 Mb.

Dostları ilə paylaş:
1   ...   16   17   18   19   20   21   22   23   ...   27




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©genderi.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə