D. Gaćeša, M. Komorčec, N. S. Montel: kompjutorska daktilografija 2
Yüklə 4,67 Mb.
|
- Bu səhifədəki naviqasiya:
- Primjer poslovnog pisma pisanog blok oblikom L I M E X L I M I T E D
- Primjer poslovnog pisma pisanog oblikom s uvlačenjem redova 11. TEKSTOVI za uvjeŽbavanje brzine i toČnosti u prijepisu
- 11.1. Uvježbavanje zahvata 1. (ASDFR JKLČU)
- 26. (LIJEVA I DESNA RUKA - NAIZMJENCE)
- 27. (LIJEVA I DESNA RUKA - NAIZMJENCE)
- 28. (RIJEČI S DVOGLASJEM)
- 11.2. Tekstovi za vježbu SPORNI ATOMI
- UGOVOR O ZAJMU I KREDITU
- KONVENCIJA O SPRJEČAVANJU I KAŽNJAVANJU ZLOČINA GENOCIDA
- PRAVNA I POSLOVNA SPOSOBNOST
- STRUKTURA KNJIŽEVNOG DJELA
L I M E X L I M I T E D
PLT/MK
Milkman & Hoffer GmbH Wilhelm Strasse 54 D-8955 DORTMUND Germany
Dear Sirs
LIMEX LIMITED M. G. Beawerick M. G. Beawerick Managing Director
cc: A. U. Ready, Production Manager Directors: M. G. Beawerick (Managing), I. C. Bottom, U. B. Freely Registered No 03 43 46, England; Registered Office as above Primjer poslovnog pisma pisanog blok oblikom L I M E X L I M I T E D
PLT/MK
Milkman & Hoffer GmbH Wilhelm Strasse 54 D-8955 DORTMUND Germany
Dear Sirs,
LIMEX LIMITED M. G. Beawerick
Managing Director Enc cc: A. U. Ready, Production Manager Directors: M. G. Beawerick (Managing), I. C. Bottom, U. B. Freely Registered No 03 43 46, England; Registered Office as above Primjer poslovnog pisma pisanog oblikom s uvlačenjem redova 11. TEKSTOVI za uvjeŽbavanje brzine i toČnosti u prijepisu U udžbeniku "Kompjutorska daktilografija 1" obrađeni su načini uvježbavanja sigurnosti zahvata. Podsjetimo se! A. NAČINI UVJEŽBAVANJA ZA KONCENTRACIJU: 1. Ispisivanje suglasnika i samoglasnika u riječima 2. Metoda zrcala 3. Prepisivanje svakog drugog retka 4. Metoda štafeta 5. Prepisivanje teksta na stranom jeziku. B. NAČINI UVJEŽBAVANJA TOČNOSTI I BRZINE 1. Uvježbavanje riječi s istim prefiksima 2. Vježba riječi s istim sufiksima 3. Vježba pisanja smislenih cjelina i fraza 4. Vježba pravilne uporabe crtice za rastavljanje 5. Prijepis s predloška s ponavljanjem redaka, odlomaka i cjeline. Ako ste eventualno zaboravili kako se ispravno izvode vježbe pomoću navedenih načina, podsjetite se koristeći udžbenik "Kompjutorska daktilografija 1". U ovom dodatku dani su tekstovi uz pomoć kojih ćete svakodnevno vježbajući na razne načine povećati svoju točnost i brzinu pisanja. 11.1. Uvježbavanje zahvata 1. (ASDFR JKLČU) asdf člkj asdfrf člkjuj asdfrf člkjuj asdrfr člkuju asdrfr člkuj frju jufr far jču arf čuj asur člru fujr jruf arfr čuju rafr učj luč ljuljala ručala urar čudak rasad rasula ukras raja krda kula laskala kadulja čačkaju julka kuda slučaj ljudska ljuljačka ruka
ded kik fde jki ede iki aed čik je či fi ae sir leu asded člkiki kjui dfre sed ded čik lik uik aed fed jik dfre kjui kiki dede ei ali ili juli jeli ara era rudar redar klas klasa klis uradila ur isklijala riječi seljački uradili uredski krik lirika seli krila
jela djed kida dika čeka čika kiri dere lela lila jaka jeka rika riječi riječi riječi slijedi slijedi slijedi uredili uredili ure ilijada ridala klisura dur ureda rudi duri krila krilila slijedi kiselila djed riječi srljala kliči rudarski fluid rijeke klisura
fvf jmj vfv mjm dvrf kmuj dvrf kmuj skrv ldum fvmj jmvf frvf jum asvdfverv člmkjmuim fjmv jfvm dvrf kmuj asdfvfrvf člkjmjuj vrfmu limara vrijeme jama salama selim veselim varka vama srama mislim velesajam mrkva čuvam klisura vrijeme lijevak uvala mjesec čuvam
vika vika vika deva deva deva vama vama vama sava sava sava siva mama mama mama mima mima mima dama dama dama kama kama kama jama mladački java klima visjela dura rudari alkemija jamajka emilija velesajam mrkva mljekara mimika vučjaka jaram varam marama varam
fgf jhj gaf hčj gfr hju vgf mhj fg jh ga hč ge hi gv hm fgeg jhi asdfg člkjh fgvg jhmh fgvr jhmu egrf ihuj asdfghjklč argvg čuhmh jegulja dahija magla čahura velegradski juha gradim hajka juh hm galamim hajduk gudura hajkač gaf havarija galerija hemisfera gad
hlad hlad hlad glad glad glad liga liga liga hara hara hara hlad grah grah grah hlad hlad hlad duga duga duga kruh kruh kruh grah gdje gega hidrauličar hidraulika germa glačala hijerarhija hidra hajduk čahura guska glasač jaguar hvalim rashladila udruga agava
ded fkc fec lcd s,k caic, če, fkc, jd,c feck ji,d de, dc, ki, k, Ja Ka Da Fa 1.1 sl. Al. Ul. aj- el- Uk,- Fi-., Ci,-a.ASG- ČKLJ-, Evica, Dalmacija, VAMA, Li-ma-ri-ja, VELIMIR, Lucija, A-B. Ivica gdjekada Marija Jurica Jagica Vera ulica Emil Sljeme Sicilija AS
vic, kim, dim, vid, kec, cilj, lice, cura, maca, cica, klica, ce krivac, krivac, celer, celer, cicija, cicija, jeca, jeca, krivac Je-li-ca, Ca-ri-grad, Li-vi-ja, Si-ci-li-ja, I-li-ca, I-li-ja-da Sisak je grad. Lucija ima kikiriki. Sava je rijeka. Čuvaj Jelku.
lol čpč los čpf pra pre pri ora ore ori jolo. fpčp, lol.l pčplo kao, kap kapao, kip kipio, čep čepio, hod hodao, vod vodio, sol, pijavica ocvao piramida očevidac piskaralo oporavak porodica oko deskripcija avokado, lopoč, govorljivo popravak, okruglica flora
kao kao kap kap ovo ovo kip kip dok dok čep čep vod vod rep repa sol sol sol pek pek pek gol gol gol pad pad mol mol kop kop kopa opeka operacija olimpijada ograda pupoljak psihologija programer prirodoslovac opijum proslava opruga programeri odgajatelj pisac
ftf jzj fvt jmz fcr j,z gevt himz lezg sotg asdftg člkjzh vtf mz vfrt, mjuz. lezg, sotg, zlurat tri zue, kat jaz, zu.tr, opt, poz trkač zapamtiti, turopoljski zemljovid, tipkati Zlatko, pozivati zidati zijevati, telefaks, tlakomjer, primitivizam materijalizam
kat kat jaz jaz rat rat zlu zlu opet opet tri tri zum zum rti rt veza veza peta peta vaza vaza kuta kuta trka trka zora zora loza ustrojstvo uzimati, etatizam Ezop, imitacija izlaz, vatrom veza, citati začahuriti začarati zadati zagrada zauzet tajac zdravstvo
fbf jnj fbg jnh fbrt jnuz vfbt mjnz i,bt ecnu ibg, rnh. fbg jnhn asdfgvbrt člkjmnuz lan ban rub pub pun ab, čn. b,-n. as,čl. bn.- besjeda Balkan nacrtan Nikola, načelnik bezazlen, buna najamnina sveznadar sveobuhvatan Amerikanac bombonijera nadstojnici banica
lan lan ban ban rub rub pub pub pun pun čun čun bob bob kin kino buba buba nina nina buna buna kuba kuba neda neda kuna kuna tuba objedovati obezobraziti odbaciti odbojka odrpanac orbita obvezan čimbenici nadstojnici bombonijera samobitnost koraba eksplozivan
ačć fčć aćč fćč rpčć iačć aćš fčš fčšć ačšć čšćč ščćšaaš ać ćšča ćušč, a,šc f.oć d,ićšč eišać o.ćčšć peć šaš.š šal.ć jćašač č-š-ć češće društvo pridići roštilj uopćen baštinik ćutilo mršav Ivkić zaklonište uleknuće bašćanski prozorčić zamašnjak tvrdoća šafran
ćup ćup šup šup peć peć šaš šaš ćuk ćuk šok šok ćud ćud šut šuta ćaća ćaća dušd duša kaća kaća miša miša ćela ćela kiša kiša kuća šćućuren pećar šećerna oraščić oštećenje noćašnji ćošak došašće, bezvlašće čašćenje gušće kršćanski tisućgodišnji zamašćen čašćen
JČŽ FČŽ AČŽŠ JŠŽČ GŽPŽ žfšž žpčž žčćž fčđ fpđ fšđ ašđ alžđ hšđjž dfšđ dpl.đ dč,ž ačžš,-đ đa,d žšo-sopćđ s,ođžf-, ađ, až. đčžđ đž. važan žabac garaža đak đavolica Đurđevac ruža đon žeđati Đurđica telefonska narudžba, žičani instrumenti, međunarodna međa, ždral
jež jež jež đon đon đon žal žal žal tuđ tuđ tuđ paž paž paž žeđi važan važan lađar lađar žabac žabac đački đački žilav žilav među žičani instrument, među nama, željeti živjeti, međunarodna međa, ružičnjak pun ruža, dobar đak, osvježiti sjećanje, podići đeram,
FSW ASW JSW ASX L-X JSWX KWSX jax jox čqč aqa nčq fay jay joy yo čaqya lswxs ščqs.x ažy,cw jšfy ž,ec, o.wxsl pqow slx. rqđy fjqžy export Mexico down weight fox what quelle quick you year Roxbury Equador Wettbewerb Yorkshire Xaver queen very sixth were espress
fr5 ju8 fr5 ju8 ft6 ju7 gt6 hu7 gt6 hu7 gt6 hu7 frt56 juz78 5678 de4 ki9 de4 ki9 404 9099404 909 de4d ki9k de4d ki9k d4de4c k9ki9 sw3 sw3 aq2 aq2 s3w3s s3w3s a2q2a a2qa sxs3 sxs3 ayq2a ayq2a w3w a2 s3 d4 f5 f6 j7 j8 k9 ča2 ls3 kd4 jf5 jf6 fj7 fj8 dk9 12345678
deki: jkl čil asl fel ji: deki: jk: čl: as: fe: ji: deki: jk: a: Donesi mi: Kupi nam: Putuj u: Obuci: Čuvaj to za: Uzmi: Prinesi: kik? k?k di? ?k? ki:k? fi? je? kik? k?k di? ?k? ki:k? fi? je? k? Zašto? Zašto? Što? Što? Kada? Kada? Kuda? Kuda? Kamo? Kamo? Tko?
fr5! fr5! de! de! ju5! ju5! ki! ki! fv! fv! jm! jm! fr! fr! ju7! Ne, to je nemoguće! Dođite nam opet! Ne gazite cvijeće! Priđite! ju8_ ju8_ f8u_ f8u_ jum_ jum_ ded_ju_ ded_ju ju8_ ju8_ f8u_ f8u_ Dođi danas u 10 sati. Ne gledajte u tipkovnicu stroja. Požurite!
hoću hum kum lik kuj lij još šilo oklop klin uđi iziđi pođi njuh mi mu mo zlo čuj đič nju njuh čuj punim pločom ćuk kič južno ići ju joj njih njoj ići ući poći šumi koči kočiš činim molim pomoli čip ložimo položiš luk kuluk đonom zlo zločin položim žuč molimo
sada sfera devedeset dvadeset Astra sat tat vrt vrata greda gega aba ava Ada afera adresa adresar agava agrar Agata atest asfa as baraba berba baca bas brda brada bedra badava Beata Bres beg bar rasa resa reve redar radar rad raca rast rastete Rab Rabac Reter
kaže dina žena čaša čađav luda Kuba reži žica kaša samari gubiti malena dolaze lakeja harača šepavo jabuka salama žabica Mađarici pođi estrada šilo Sara južno Grga klinčić vesta lopoč eter pužić Grga pišimo vegeta kipić debata lom tata oni daj zimi vesta učiš
ada berete cedar derete eter resa teret sada yard fax tebe Agata zimi učini opijum pišimo šilo hoću južno klinčić lopoč ćup ložim badava Sara rastete Grga vesta Caddy vegeta gatara estrada bedra kipić žuč lom šilo šum pođi puž pođi čić ložiš hoću kolo još Hum
naime naokolo uokolo tein kofein uobičajeno iole iako daire pauk Teuta Suez šeik aureola meteorolog reumatolog Euge Eduard poučak seizmolog Beata meandar ocean Aleuti Taumoto Šenoa aula nautičar Sead biokemija Lea pouka čuo Niagara avion Riad poeta laik Laura
iz izmisliti iznenađenje izvikivanje izmišljanje izvući izraziti pod podvući podnijeti podnošenje podbaciti podcjenjivan podučiti nad nadčovječan nadnaravan nadležan nadstrešnica nadređen nadzor pri prigovoriti prinošenje primoravanje prinova primopredaja pri
pro provući progovoriti promisliti programirati progurati prolaz inter internacionalna interpretacija intervencijski interniranje naj najnovija najuglednija najrazgovorljivija najmanja najvećemu pred prednacrt predveče prednjačiti predgovor predložena predmet
ob obnova obnavljanje oblagati obradovati oblikovan objašnjavati pro promet prosvjedovao promisliti procijeniti protivnik provala do dočekati dopisati domisliti dostatno domovina domorodac dokaz za zapaliti zavidjeti završnica začetnik zanovijetalo zagovornik
raz razmisliti razbuktati razlaganje razdor razvikan razderanost od odbaciti odgovor odgajatelj odmor odraditi odbor odluka odred kon konfiguracija konkurencija kongres kontrola koncept konfuzan eks ekspedicija ekstreman ekscentričan ekskluzivan eksponirajući
jući izgrađujući gledajući simulirajući razgovarajući dodavajući irati manipulirati sanirati parirati varirati pozirati okupirati iranje reagiranje manipuliranje sugeriranje karikiranje utiranje ent dokument transparent element student pacijent moment orijent
nik učenik savjetnik namjernik redarstvenik znanstvenik začetnik ti iti učiti paziti junačiti rabiti nalaziti baciti ljutiti piti ičan romantičan dinamičan patetičan realističan paranoičan vičan ski jadranski hrvatski svjetski športski barski morski prigorski
čki čitalački obrtnički zagrebački stvaralački osječki ličilački istički realistički kapitalistički naturalistički militaristički telj štovatelj obitelj prijatelj istražitelj redatelj odgajatelj nost bezimenost zakočenost naklonost učenost podatnost nazočnost
van prikovan opetovan izdavan obožavan dodavan uhodavan ukopavan vanje oporezivanje ludovanje razbuktavanje izdavanje priznavanje ljiv marljiv osjetljiv izdržljiv pomirljiv izbirljiv predvidljiv ište gledište pristanište glumište ležište prenoćište stajalište
cija nacija infekcija interpretacija promocija konfekcija racija izam nadrealizam mazohizam kubizam idealizam sadizam naturalizam tor novator selektor radijator faktor regulator inkasator mentor tura matura karikatura natura inventura lektura avantura faktura
te pasterizacije hrane visokoenergetskim zračenjem. Britanska kompanija Amersham International koja obuhvaća oko četrdeset posto svjetskog tržišta radioizotopa, razvila je mnoštvo namjena za energiju malih paketa radioaktivnosti. Njezini proizvodi sežu od medicine, industrije i istraživačkih laboratorija do uporabe u kućanstvima. Ipak, električna energija ostaje i dalje glavna primjena za nuklearnu energiju, ona je i dalje njezin glavni proizvod. N O V A C Fiziokrati su bili uvjereni da je novac jedan od tri najvažnija pronalaska u povijesti čovječanstva. Prvi je pismo, drugi novac, a treći njihovo teorijsko djelo - Ekonomske tablice. U biti novac predstavlja konvenciju, dogovor ljudi o prihvaćanju određenih predmeta za zajedničko sredstvo razmjene. Nikada nijedna konvencija među ljudima nije dosegla važnost, niti dobila ulogu koju je u civilizacijskoj i ekonomskoj povijesti čovječanstva odigrao novac. Bez prisutnosti novca svaka pojedinačna roba iznijeta na tržište posjeduje neku vrijednost izraženu svakom drugom robom. Broj odnosa razmjene između različitih roba, to jest njihove relativne cijene, raste s povećanjem broja roba. Potencijalni broj odnosa razmjene već za nekoliko stotina proizvoda dobiva ogromne razmjere, što u praktičnom životu potpuno onemogućuje funkcioniranje privrede zasnovane na barteru. Između svih roba međusobno može se formirati kvantitativni odnos razmjene, osim one uz pomoć koje se obavlja samo mjerenje, odnosno u kojoj se izražava vrijednost ostalih roba. U primitivnom društvu, koje proizvodi mali broj proizvoda, barter razmjena ne pričinjava poteškoće. Razvojem ekonomije i porastom broja proizvoda, neposredni oblik razmjene postaje sve teži. Za deset proizvoda moguć je broj odnosa razmjene ili cijena četrdeset i pet. Za tisuću proizvoda, broj takvih međusobnih cijena približava se brojci od pola milijuna. Uvođenjem novca u proces razmjene eliminirana je potreba za postojanjem dviju koincidencija potreba. Na primjer, da bi proizvođač voska kupio ulje, mora pronaći proizvođača ulja kojemu je upravo potreban vosak. Problem dvostruke koincidencije potreba nestaje ako se vosak prethodno zamijeni za novac pa se onda njime kupuje ulje ili neka druga roba. Dakle, novac se javlja kao generalizirana kupovna moć. KOMANDITNO DRUŠTVO Komanditno društvo jest društvo u kojem dio članova društva odgovara za obveze društva cjelokupnom svojom imovinom i upravlja poslovima društva, a dio članova odgovara za obveze društva uloženim sredstvima. Članove komanditnog društva koji odgovaraju za obveze društva cjelokupnom svojom imovinom i upravljaju poslovima društva zovemo komplementari, a članove društva koji odgovaraju za obveze društva uloženim sredstvima zovemo komanditori. Komanditno društvo osniva se ugovorom. Ugovor o osnivanju komanditnog društva sadrži odredbe o tvrtki, imenu, sjedištu ili prebivalištu svakog osnivača, sjedištu samog društva, predmetu poslovanja, ukupnom iznosu uloženih sredstava osnivača i uloženim iznosima svakoga pojedinog člana, komplementara ili komanditora, podjeli dobiti među osnivačima, načinu preuzimanja gubitaka, načinu upravljanja komanditnim društvom, organima komanditnog društva i prestanku društva. Komanditno društvo ima tvrtku koja obvezno sadrži imena jednoga ili više komplementara, odnosno svih komplementara ako žele, ali s naznakom da je riječ o komanditnom društvu. Udjeli se mogu prenijeti na treće osobe samo uz suglasnost svih osnivača, ako ugovorom o osnivanju nije drugačije predviđeno. U slučaju smrti ili prestanka rada jednoga ili više komplementara, komanditno društvo nastavlja raditi. Ako komanditno društvo za potrebe poslovanja pribavlja sredstva izdavanjem dionica, dotično društvo se osniva i posluje kao komanditno društvo na dionice. Na pribavljanje dionica za poslovanje komanditnog društva primjenjuju se odredbe Zakona o trgovačkim društvima koje se odnose na način pribavljanja dionica u dioničkom društvu. Dakle, ako se osnivači komanditnog društva odluče na ovakav vid prikupljanja sredstava potrebnih za poslovanje komanditnog društva, susrećemo se sa svim vrstama zakonom predviđenih dionica. DIONIČKO DRUŠTVO Dioničko društvo sredstva za osnivanje i poslovanje pribavlja izdavanjem dionica. Osnivači mogu osnovati dioničko društvo otkupom svih dionica pri osnivanju pa govorimo o simultanom osnivanju ili o upućivanju javnog poziva za otkup dionica što se zove sukcesivno osnivanje. Osnivači dioničkog društva utvrđuju iznos sredstava koja su potrebna za osnivanje i rad društva, odnosno osnovnu glavnicu. Dionice glase na jednake novčane iznose. Dionice se mogu izdavati na ime ili na donosioca. Kod prvog izdavanja dionice se ne mogu izdavati ispod njihove nominalne vrijednosti. Dionice mogu biti redovne ili obične i prioritetne ili povlaštene. Redovne ili obične dionice vlasnicima daju pravo na sudjelovanje u upravljanju društvom u dijelu dobiti, što zovemo dividenda. Prioritetne ili povlaštene dionice vlasnicima osiguravaju i određena prioritetna prava, kao što su prvenstvo naplate odgovarajućih iznosa u postotku od nominalne vrijednosti dionice u odnosu na vlasnika redovne dionice, prvenstvo naplate u slučaju likvidacije društva i druga prava utvrđena statutom odnosno drugim odgovarajućim aktom. Moguće je izdavati i dionice koje vlasniku daju pravo samo na dividendu. Na dionici mora biti naznačeno da se radi o dionici, a mora biti naznačena i vrsta dionice. Zatim dionica mora sadržati još jedan broj elemenata kao što su tvrtka, naziv odnosno ime i prezime kupca dionice odnosno naznaku da dionica glasi na donosioca, ukupan novčani iznos na koji se izdaju dionice, naznaku postotka od nominalne vrijednosti po kojem će se obračunavati dividenda, rokove isplate dividende, mjesto, datum izdavanja i serijski broj dionice i faksimil potpisa ovlaštenih osoba izdavaoca dionice. Dionica se obično sastoji od dva dijela. U prvom dijelu dionice moraju biti naznačeni svi osnovni elementi dionice, a drugi dio se sastoji od kupona za isplatu dividende. Kupon za isplatu dividende mora sadržati redni broj kupona za isplatu dividende, broj dionice po kojoj se dividenda isplaćuje, naziv izdavatelja dionice, godina u kojoj se dividenda isplaćuje i faksimil potpisa ovlaštenih osoba izdavatelja dividende. Dionice su vrijednosni papiri u prometu, sukladno zakonskim propisima i statutu, odnosno pravilima dioničkog društva. Vlasnici dionica mogu prodavati dionice od trenutka upisa dioničkog društva u sudski registar do njegova brisanja iz registra. Dionica koja glasi na donositelja može se prenositi predajom ili tradicijom, a ako dionica glasi na ime prenosi se indosamentom i upisom u dioničku knjigu. Dioničko društvo mora vlasniku dionice koja glasi na ime izdati ispravu koja sadrži tvrtku, sjedište društva, broj, seriju i nominalnu vrijednost dionice. Dionice se uplaćuju u gotovu novcu. Statutom odnosno pravilima dioničkog društva može se predvidjeti da društvo dionicama pribavlja stvari i prava izražena u novčanoj vrijednosti koja su potrebna za rad društva. Ulog u dionicama ne mogu biti osobni rad i pružanje usluga. Uplate dionica u stvarima, pravima i gotovu novcu moraju biti takve da omogućavaju dioničkom društvu da njima slobodno i trajno raspolaže od trenutka njihova upisa u dioničke knjige. Banka izdaje potvrdu o izvršenom upisu dionica. Ako dioničari ne izvrše uplatu dionice u roku u kojem su preuzeli obvezu pri upisu, dužni su platiti kamate utvrđene ugovorom o osnivanju. Ako dioničari u roku predviđenom ugovorom o osnivanju dioničkog društva ne uplate dionice, smatrat će se da društvo nije osnovano. Dioničari koji su platili dionice imaju pravo na povrat uplaćenih iznosa. ZAŠTITA POTROŠAČA U posljednjih nekoliko desetljeća pravni poslovi koje potrošač sklapa da bi podmirio svoje potrebe bitno su se promijenili. Donedavno to je bio posao između dviju osoba koje su se najčešće međusobno poznavale, a ugovor se odnosio na robu čije su značajke potrošaču bile poznate. Danas je situacija bitno drugačija. Ponuda roba znatno se proširila, a robu uglavnom nudi potrošaču nepoznata osoba. Koncentracija proizvodnje i prodaja širokom krugu kupaca, dovela je do udaljavanja proizvođača i potrošača. S druge strane, povećanjem životnog standarda sve je veći broj ljudi koji su u mogućnosti sklapati ugovore i u velikim vrijednosnim iznosima. Sve je to dovelo do toga da se ugovori sklapaju pomoću formulara koje nude trgovci u namjeri za racionalizacijom vremena pregovaranja i broja zaposlenih. No, pri tome se javila opasnost da ponuditelji uobličavaju takve formulare kojima se kupci stavljaju u lošiji položaj. Osim toga, reklamiranje robe dostiglo je takve razmjere da se često zanemarivalo istinitost i poštenje u reklamiranju. Isto tako, neistinito prikazivanje svojstava robe pri samoj kupnji navelo je mnoge zakonodavce na intervenciju s ciljem zaštite potrošača od nekorektnog ponašanja trgovaca. Uz već postojeće odredbe građanskih i trgovačkih zakona koji kupca štite od neodgovarajućeg ispunjenja obveza prodavatelja i koji uređuju imovinsku zaštitu, novi propisi koji se odnose na zaštitu potrošača koncentriraju se na mjere koje štite potrošača od nekorektnih ili unfair uvjeta sadržanih u odredbama tipskih ugovora na koje potrošač ima malen ili nikakav utjecaj, tako da svaku klauzulu koja bi u odnosu na sadržaj ugovora predstavljala slabljenje pozicije potrošača, možemo smatrati nekorektnom. U zaštiti potrošača najviše se postiglo u švedskom zakonodavstvu gdje se pokret za zaštitu potrošača vodi u okviru instituta prava čovjeka. Dakle, ne radi se samo o imovinskopravnoj zaštiti potrošača u kojoj on kao pojedinac svoju štetu mora dokazivati u parnici sa svim poteškoćama i troškovima koji ga u tom postupku očekuju nego se radi o angažmanu društva u pomoći pojedincu i glede njegova gospodarskog blagostanja. Jednostavno rečeno, potrošač za svoj novac ne smije biti prevaren i mora dobiti određen i kvalitetan proizvod ili uslugu. Stoga osnovni pristup švedskog zakonodavca u rješavanju pitanja zaštite potrošača nije u reguliranju odnosa između trgovaca, niti u šteti koju oni nanose potrošaču, jer je ta materija već uređena građanskim zakonima, poslovnim običajima, propisima upravnog prava, propisima o lijekovima, hrani, kozmetici i slično, a procesna zaštita građanskim i upravnim postupcima, nego je u prvi plan stavljena druga strana, tj. potrošač kojemu treba osigurati pravnu i djelotvornu zaštitu, a ne da potrošač to mora činiti sporadično i osamljen. U tom smislu mogli bismo svakako ustvrditi da pravo zaštite potrošača predstavlja sve pravne norme kojima se u svezi s prodajom roba i usluga unapređuju i štite interesi kvalitetnog života potrošača, kao osnovnog prava čovjeka. Na osnovi svega što je dosad navedeno možemo zaključiti da suvremeno trgovačko pravo ne uređuje samo statusnopravne i obveznopravne odnose između trgovaca i potrošača, već nužno obuhvaća i sve one institute koji pomažu uspješnom slobodnom tržištu gdje zaštita potrošača dolazi u prvi plan uz veliko miješanje države koje se ne sastoji samo u donošenju pravila za ponašanje na tržištu, nego i sustavu djelotvornih državnih organa u zaštiti potrošača. UGOVOR Ugovor je dvostrani pravni posao koji nastaje očitovanjem volje stranaka. Ugovor je sklopljen kad su se ugovorne stranke suglasile o bitnim sastojcima ugovora. Da bi došlo do sklapanja ugovora, jedna od budućih ugovornih stranaka mora dati ponudu za njegovo sklapanje. Ponuda je prijedlog za sklapanje ugovora što ga, redovno, jedna fizička ili pravna osoba upućuje drugoj osobi. Ponuda mora sadržavati sve bitne sastojke ugovora. Kao ponuda vrijedi i prijedlog za sklapanje ugovora koji sadrži bitne sastojke ugovora, a upućen je neodređenom broju osoba. To je tzv. opća ponuda. Općom ponudom smatra se i izlaganje robe s naznakom cijene. Međutim, samo slanje kataloga, cjenika, tarifa i sličnih obavijesti, te oglasi, odnosno reklame, objavljeni u tisku ne znače ponudu, nego samo poziv da se učini ponuda prema objavljenim uvjetima. Osoba koja šalje takve pozive, a bez opravdanog razloga, ne prihvati na temelju svojih poziva stavljenu ponudu, odgovara za štetu koju bi pretrpio ponuditelj. Ponuda obvezuje ponuditelja do roka koji je sam postavio za njezino prihvaćanje. Ako je ponuditelj u pismu ili brzojavu odredio rok za prihvaćanje, taj rok počinje teći danom naznačenim u pismu, odnosno danom kad je brzojav predan pošti. Ponuda upućena odsutnoj osobi, bez oznake roka za prihvaćanje, obvezuje ponuditelja za vrijeme koje je redovno potrebno da ponuda stigne osobi kojoj je upućena, da je ta osoba razmotri, o njoj odluči i da odgovor o prihvaćanju stigne ponuditelju. Rok za razmatranje ponude i donošenje konačne odluke ovisi o nizu okolnosti. Naime, nije isto vrijeme potrebno za razmatranje ponude o kupnji jabuka i ponude o kupnji investicijske opreme. Tu odlučuju pravila struke. Ponuda je jednostran pravni akt koji obvezuje samo ponuditelja. Da bi se sklopio ugovor, potrebno je da ga prihvati i druga stranka. UGOVOR O ZAJMU I KREDITU Ugovorom o zajmu zajmodavac se obvezuje predati zajmoprimcu određen iznos novca ili određenu količinu drugih zamjenjivih stvari nad kojima ovaj stječe pravo vlasništva, a zajmoprimac se obvezuje da zajmodavcu poslije određenog vremena vrati isti iznos novca, odnosno istu količinu stvari iste vrste i kakvoće. Posudba i zajam, odnosno pozajmica, često se poistovjećuju, iako su to dva bitno različita ugovorna odnosa. Posudba jest ugovor kojim se posuditelj obvezuje predati stvar na besplatnu uporabu, a primatelj se obvezuje nakon određenog vremena vratiti istu posuđenu stvar. Posudba je besplatni ugovor kod kojeg se mora vratiti baš posuđena stvar. Pri tome nije bitno je li ona potrošna ili nepotrošna. Ugovor o zajmu jest konsenzualan ugovor, jer se smatra sklopljenim u trenutku kad su se stranke sporazumjele o njegovim bitnim sastojcima, a ne tek predajom stvari zajmoprimcu. Predaja stvari ima značenje ispunjenja obveze zajmodavca, a ne sklapanje ugovora. Bitni sastojci ugovora o zajmu jesu predmet, trajanje i naknada za pozajmljivanje ako se radi o naplatnom zajmu. Zajam je dvostrano obvezni ugovor jer ga je zajmodavac dužan predati zajmoprimcu, a zajmoprimac je dužan poslije određenog vremena vratiti isti iznos primljenog novca, odnosno istu količinu stvari iste vrste i kakvoće. Zajmoprimac se može obvezati da uz glavnicu duguje i kamate, tako da zajam može biti besplatni ili besteretni i naplatni. Kod ugovora u gospodarstvu zajmoprimac duguje kamate, iako one nisu ugovorene, što znači da je između subjekata trgovačkog prava zajam teretni, odnosno naplatni ugovor. Zajam može biti novčani, robni ili naturalni. Kod vraćanja novčanog zajma u našem pravu vrijedi načelo monetarnog nominalizma, što znači da se zajam vraća samo u iznosu novčanih jedinica u kojem je bio izražen. KONVENCIJA O SPRJEČAVANJU I KAŽNJAVANJU ZLOČINA GENOCIDA Stranke ugovornice potvrđuju da je genocid, izvršen u vrijeme mira ili u vrijeme rata, zločin prema međunarodnom pravu i obvezuju se da će ga sprječavati i kažnjavati. U ovoj Konvenciji genocid znači bilo koje djelo počinjeno s namjerom da se potpuno ili djelomično uništi jedna nacionalna, etnička, rasna ili vjerska skupina, kao i ubojstvo članova skupine, nanošenje teške tjelesne povrede članovima skupine, namjerno podvrgavanje skupine takvim uvjetima života koji bi je trebali dovesti do njezina potpunoga ili djelomičnoga uništenja, nametanje takvih mjera kojima se želi spriječiti rađanje u okviru skupine, prisilno premještanje djece iz jedne skupine u drugu. Djela genocida, zavjera da bi se izvršio genocid, neposredno i javno poticanje da se izvrši genocid, pokušaj da se izvrši genocid i sudjelovanje u genocidu jednaku su kažnjivi. Kaznit će se osobe koje su izvršile genocid ili koje drugo slično djelo, bez obzira na to jesu li one čelnici, dužnosnici ili obični pojedinci. U skladu sa svojim odnosnim ustavima, stranke ugovornice obvezuju se da usvoje zakonodavne mjere potrebne da bi se osigurala primjena odredaba ove konvencije, a osobito da predvide djelotvorne kaznene sankcije za osobe krive za genocid. Osobama optuženima za genocid sudit će sud države na čijem je području djelo počinjeno ili međunarodni kazneni sud nadležan za one stranke ugovornice koje budu prihvatile njegovu sudbenost. Genocid se ne smatra političkim zločinom radi izručenja. Stranke ugovornice se obvezuju da će u takvim slučajevima odobravati izručenje u skladu sa svojim zakonima i međunarodnim ugovorima koji su na snazi. Svaka stranka ugovornica može zahtijevati od nadležnih tijela Ujedinjenih naroda da poduzmu mjere koje smatraju prikladnima za sprječavanje i kažnjavanje djela genocida u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda. Sporovi među strankama ugovornicama u tumačenju ove konvencije, o njezinoj primjeni i provedbi, uključujući odredbe što se odnose na odgovornost neke države za genocid, iznijet će se pred Međunarodni sud na zahtjev jedne od stranaka u sporu. Priopćenjem glavnom tajniku Ujedinjenih naroda svaka stranka ugovornica može u svakom trenutku proširiti primjenu ove konvencije na bilo koje od područja za čije je vanjske odnose ona odgovorna. Na dan kad bude položeno prvih dvadeset isprava o ratifikaciji, glavni će tajnik o tome sastaviti zapisnik. On će i prijepis tog zapisnika dostaviti svim državama članicama Ujedinjenih naroda na koje se Konvencija odnosi. Ova će konvencija na snagu stupiti devedesetog dana nakon dana kad je položena dvadeseta isprava o ratifikaciji ili pristupanju. Svaka ratifikacija poslije toga nadnevka djelovat će od devedesetog dana nakon polaganja isprave o ratifikaciji ili pristupanju. Ova će konvencija trajati deset godina počevši od dana kad stupi na snagu. Ona će poslije toga ostati na snazi u uzastopnim razdobljima od pet godina, i to za one stranke ugovornice koje ju ne otkažu barem šest mjeseci prije kraja razdoblja koje je u tijeku. Otkazivanje će se izvršiti pismenim priopćenjem upućenim glavnom tajniku Ujedinjenih naroda. Ako zbog otkazivanja broj stranaka Konvencije bude manji od šesnaest, Konvencija će prestati počevši od dana kad zadnji otkaz postane pravovaljan. Svaka stranka ugovornica može zahtijevati reviziju Konvencije pisanim priopćenjem koje je upućeno glavnom tajniku. Opća skupština će odlučiti o mjerama koje bi trebalo poduzeti glede takva zahtjeva. Izvornik ove konvencije položit će se u arhiv Ujedinjenih naroda. Glavni tajnik Ujedinjenih naroda registrirat će Konvenciju na dan kad ona stupi na snagu. MEĐUNARODNI OTPREMNIK Otpremnik je organizator otpreme i dopreme stvari svim prijevoznim sredstvima i na svim prijevoznim putovima. Ugovorom o otpremanju otpremnik se obvezuje da radi prometa određene stvari u svoje ime i za račun nalogodavatelja, u ime i za račun nalogodavatelja, te u svoje ime i za svoj račun, sklapa ugovor o prijevozu i druge ugovore potrebne za izvršenje prijevoza, te da obavlja ostale uobičajene poslove i radnje, a nalogodavatelj se obvezuje da mu isplati određene naknade. Otpremnički poslovi su davanje stručnih savjeta i sudjelovanje u pregovorima radi zaključenja ugovora o međunarodnoj prodaji s gledišta prijevoza, osiguranja i carinskih manipulacija, iznalaženje najpovoljnijih prijevoznih putova i klauzula koje treba primijeniti u međunarodnoj prodaji i međunarodnom prijevozu stvari radi zaštite interesa nalogodavatelja, osiguranje povlastica i pogodnosti stranih i domaćih prijevoznika, organiziranje zbirnog prometa, organiziranje multimodalnog i integralnog prijevoza stvari i fizičke distribucije stvari po sustavu od vrata do vrata, zaključivanje ugovora o prijevozu u svim granama prijevoza, zaključivanje ugovora o utovaru, istovaru, pretovaru, sortiranju, pakiranju, odnosno obavljanju ovih i sličnih usluga, zaključivanje ugovora o osiguranju stvari, zastupanje i obavljanje poslova u svezi s carinjenjem stvari, uzimanje uzoraka, utvrđivanje količine stvari bez izdavanja certifikata, sudjelovanje u naplati otpremljenih stvari, izdavanje otpremničkih potvrda kao instrumenta u plaćanju u vanjskotrgovinskom prometu stvari, te izdavanje ostalih FIATA dokumenata, ispostavljanje ili pribavljanje prijevoznih i drugih dokumenata, kontrola obračunske ispravnosti prijevoznih dokumenata, kontrola obračunske ispravnosti prijevoznih dokumenata te obračun prijevoznih i drugih troškova. PRAVNA I POSLOVNA SPOSOBNOST Pravna sposobnost je svojstvo imati prava i obveze. Fizička osoba svoju pravnu sposobnost stječe rođenjem. U civiliziranom svijetu svaki čovjek danas ima pravnu sposobnost na koju ne utječu duševno i tjelesno zdravlje, godine života, stupanj obrazovanja, etnička ili vjerska pripadnost i sl. Tako, na primjer, i maloljetnik može steći imovinu nasljeđivanjem i postati vlasnikom nekog zemljišta. No, to nije uvijek bilo tako. Robovi nisu imali pravnu sposobnost jer se nisu smatrali subjektom nego objektom prava i mogli su biti predmetom pravnih odnosa kao što je kupoprodaja, posudba i slično, jednako kao i stvari. Smrću fizičke osobe prestaje i njezina pravna sposobnost, a njezina prava i obveze prelaze na nasljednike. Pravna osoba svoju pravnu sposobnost stječe upisom akta ili ugovora o osnivanju u sudski registar. Ona je samostalni nositelj prava i obveza. Nije običan zbroj fizičkih osoba, nego zajednica ljudi organiziranih radi ostvarivanja određenih ciljeva. Tako se trgovačka društva, škole, bolnice i druge pravne osobe u obavljanju svoje djelatnosti nužno pojavljuju u poslovnom prometu s trećima, pa im pravni poredak priznaje pravnu sposobnost. Propisima, statutom ili drugim aktom određuje se opseg pravne sposobnosti pravne osobe. Poslovna sposobnost je svojstvo osobe da vlastitim očitovanjem volje stječe prava i obveze, tj. sposobnost sklapanja pravnih poslova. Poslovna sposobnost pretpostavlja postojanje pravne sposobnosti, što znači da samo subjekt koji može stjecati prava i obveze može svojim izjavama volje stvarati prava i obveze. Suprotno tome, pravna sposobnost ne pretpostavlja poslovnu sposobnost. Naime, neka fizička ili pravna osoba može imati pravnu sposobnost, ali ne mora imati poslovnu sposobnost, odnosno ona može biti ograničena. Poslovna sposobnost može biti potpuna i ograničena, odnosno djelomična. Fizičke osobe stječu punu poslovnu sposobnost s punoljetnošću, što se kod nas postiže s navršenih osamnaest godina života. No, u nekim drugim zemljama punoljetnost stječe obično kasnije, s dvadeset, s dvadeset i jednom ili čak s dvadeset i četiri godine. U nekim zemljama Latinske Amerike ona se stječe čak sa šesnaest godina. Tek s punoljetnošću fizička osoba može samostalno sklapati ugovore i poduzimati druge pravne radnje. Ograničenu ili djelomičnu poslovnu sposobnost fizičke osobe u našem pravu stječu od navršene četrnaeste godine. Te osobe zovemo starijim maloljetnicima. Osobe mlađe od četrnaest godina ili mlađi maloljetnici potpuno su poslovno nesposobni i njihovi su pravni poslovi ništavni. Osobe između četrnaest i osamnaest godina mogu obavljati pravne poslove, ali oni postaju valjani tek kad ih odobre njihovi zakonski zastupnici. Ova ograničena poslovna sposobnost starijih maloljetnika je opća, dok se posebnim propisima može za određene situacije utvrditi puna poslovna sposobnost i prije navršene osamnaeste godine. Tako, na primjer, radni odnos može zasnovati osoba koja još nije navršila osamnaest godina života, ako ima opću zdravstvenu sposobnost. Takva osoba može zaradom slobodno raspolagati i ima sva prava iz radnog odnosa, dapače uživa i posebnu zaštitu. S druge strane, fizička osoba može biti punoljetna, ali ne odgovara za svoje čine, tj. nema delikatnu sposobnost. Deliktna sposobnost je svojstvo neke osobe odgovarati za svoja protupravna djela. Punoljetna osoba koja, na primjer, zbog duševne bolesti nije sposobna za rasuđivanje, ne odgovara za štetu koju uzrokuje drugome, već za nju odgovara osoba koja je nad njom dužna voditi nadzor. RIBOLOV Da bi ulovili ribu ljudima za hranu, flotile ribarskih brodova moraju izaći na otvoreno more čak i po lošem vremenu. Neki predjeli mora bogatiji su ribom od drugih. Ova svjetska lovišta riba nalaze se vrlo daleko od naših obala, čak u hladnijim morima. Ribarski brodovi se nazivaju ovisno o načinu na koji love ribu. Sleđ, srdjela ili skuša koje se hrane planktonom, love se mrežom na površini mora. Ta mreža je vrlo duga i na nju su pričvršćeni plovci od pluta, stakla ili plastike. Mreža u vodi visi kao zastor, a pridržavaju je plovci. Mreža je za brod privezana konopom. Za vrijeme lova strojevi broda prestaju raditi i brod se ne kreće. Ova vrsta ribolova obavlja se pomoću posebnih vrsta mreža - stajaćica, a ribarski brod se naziva stajaćičar. Ribe što plivaju uz površinu mora i hrane se planktonom zapletu se u mrežu. Brod tako plovi neko vrijeme i tada se mreža izvuče na palubu. Mreža se isprazni i stavi ponovno na isto mjesto ili brod otplovi na neko drugo mjesto i lovi dalje. Kočarenje je drugačiji način ribolova. Njime se love tovari, plosnatice i oslići, koji žive u blizini morskog dna. Mreža se naziva koča. To je velika mreža u obliku stošca. U nju se stavljaju teški utezi da bi potonula na dno. Mreža je prednjim krajem vezana za brod zvan kočar. Kada se mreža spusti preko ruba broda, ona pada na dno. Brod se tada pokrene i počne za sobom vući mrežu po dnu mora loveći ribu koja ondje živi. Kada se napokon mreža, puna ribe, podigne na brod, ulovljena riba se istrese na palubu. U svim krajevima svijeta riba se lovi na neki način. Nemaju sve ribarske flote velike suvremene brodove. U mnogim zemljama ribarski čamci su maleni i izrađeni od drva. Ponekad imaju samo jednostavno četvrtasto jedro koje im omogućuje da brže i jednostavnije stignu do lovišta, a ponekad ribari sami veslaju da bi izašli iz luke. TIHI ASFALT Vozači i putnici na suvremenim automobilskim prometnicama u svijetu sve češće nailaze na zidove ili pregrade uz cestu. To su pokušaji da se naselja uz prometnice barem djelomice zaštite od iscrpljujuće i zaglušne buke što nužno prati kretanje velikog broja automobila, huk njihova motora, poneki nepoželjan zvuk sirene, šum pneumatika koji velikom brzinom grabe asfaltnu površinu. Ima i drugih nepoželjnih zvukova, ali u ovoj priči o tihom asfaltu u prvom redu su u pitanju dva naposljetku nabrojena činitelja, asfalt i automobilske gume. Od nedavno cestovni prijevoznici osjećaju da su izvrgnuti pravoj ofenzivi mjera koje im zagorčavaju život, a to su zabrana kretanja teških kamiona, kontrola ispušnih plinova, obvezno ugrađivanje uređaja za njihovo pročišćavanje, isključivanje iz prometa automobilskih motora koji proizvode buku veću od utvrđenog broja decibela. Sada doživljavaju još i napad na dnevno kretanje vozila. Austrijanci su, na primjer, vrlo odlučni da moderni cestovni promet ukrote do mjere prihvatljivosti za prirodni okoliš i za ljude koji žive u blizini takvih prometnica. Asfalt koji šapće jedan je od tehničkih noviteta što se u Austriji nalazi još u fazi rađanja. Riječ je o slojevitom asfaltnom pokrovu, nalik na napolitanku, u kojem je sloj od četiri do osam centimetara normalne asfaltne smjese zamijenjen krupnijim zrncima kamenog granulata, mljevene gume ili nekog drugog materijala koji ima željena akustična svojstva. Građevinsko poduzeće Scheibs sagradilo je dosad samo kilometar i pol dugu dionicu autoceste u blizini Innsbrucka i tu se sada brižljivo osluškuje, mjeri, prati i analizira. Na drugim dionicama tihi asfalt primijenjen je također samo pokusno. Na širu primjenu još će se neko vrijeme morati čekati. NAVIGACIJA Sve države koje imaju pomorski i riječni promet vode brigu o sigurnosti plovidbe i surađuju u osiguravanju funkcioniranja navigacijskih sredstava za brodove. Tako se pomaže brodovima u točnom određivanju njihova položaja i izbjegavanje opasnih mjesta kao što su sprudovi, stijene i potopljene olupine. Ova su sredstva naročito značajna kada su vremenski uvjeti loši, kao što su magla ili druge prirodne nepogode jer brodovi tada imaju teškoće u navigaciji vlastitim instrumentima. To je također vrlo značajno u blizini luka i na drugim pretrpanim morskim prolazima. Na tim područjima sigurnost je uvjetovana strogim pridržavanjem pravila na putu. Na svakom brodu postoji časnik zvan navigator, čiji je posao da ucrta kurs broda ili pravac putovanja. On točno i u svako doba mora znati gdje se brod nalazi. Na raspolaganju ima nekoliko načina da odredi položaj broda i da izračuna kurs kojega se brod mora držati da bi stigao do svojeg odredišta. Glavni načini su približni račun, nebeska navigacija i navigacija pomoću elektroničkih uređaja. Primjenom približnog računa brodski navigator ucrtava kretanje broda na zemljovidu. Uporabom nebeske navigacije položaj broda na moru ili u oceanu izračunava se na osnovi promatranja njegova položaja u odnosu na položaj zvijezda ili planeta. Elektroničkim navigacijskim uređajem navigator može odrediti položaj broda pri oblačnom ili maglovitom vremenu kada nije moguće rabiti nebesku navigaciju. Postoje drugi uređaji koji također koriste pri noćnoj navigaciji u blizini kopna. Navigator održava vezu s drugim brodovima i obalnim stanicama pomoću radija. On može prijemnik podesiti tako da pomoću njega utvrđuje svoj položaj u odnosu na prijamne odašiljačke stanice na obali. Radiopokazivač smjera daje položaj broda u odnosu na radiosignale. Ako se brod nalazi u blizini obale, na radaru se lijepo može vidjeti cijela slika konture obale. STRUKTURA KNJIŽEVNOG DJELA Da bismo neko književno djelo razumjeli i prihvatili upravo kao umjetničko djelo, potrebno je da ga shvatimo kao smislenu cjelinu. Djelomično razumijevanje, ili pak razumijevanje samo jednog dijela cjeline koja nam ostaje nejasna, ne osigurava nikakav umjetnički doživljaj jer naprosto nemamo što zapravo shvatiti kao poruku. Ako se susrećemo s nečim što bi moglo biti tek dio neke obavijesti, nikada ne znamo točno radi li se zaista o obavijesti, ili pak proizvoljno dajemo neka značenja elementima koji zapravo nemaju nikakvo značenje. Problem cjelovitosti djela može se tako riješiti jedino uz pretpostavku da se smislena cjelovitost književnog djela može analizom utvrditi. Treba pretpostaviti da književno djelo ima vlastitu organizaciju dijelova odnosno elemenata koja se obično naziva struktura. Struktura je jedan od temeljnih pojmova znanosti o književnosti. Pri tome nije sporno da je struktura neka cjelina složena od dijelova koji samo u toj cjelini imaju određeno značenje, ali je sporno da se književna struktura može točnije odrediti i na koji se način struktura književnog djela može zadovoljavajuće opisati. Otvorena su pitanja što treba uzeti kao temeljni element strukture i kako valja shvatiti opća svojstva strukture po kojima se ona razlikuje, na primjer, od skupa ili pitanje kako valja razlikovati književnu strukturu od jezične strukture ili od bilo kakve strukture nastale od niza nekih znakova. Prva je pri tome mogućnost da se struktura književnog djela shvati i pokuša opisati kao struktura teksta. Kako je tekst niz organiziranih znakova poredanih po određenim pravilima, načela organizacije tih znakova mogu se utvrditi matematičkim, ali i nekim drugim primjenjivim metodama. POJAM GOSPODARSTVA definirati, reperima, spomenička baština, gospodarstveno, stvaralaštvo maksimirati, istraživački, kriterijima, hit-proizvod, biznis, posljedak, primarno, profit, Hrvatski sabor, odgovarajući posljedak, usmjeravanje Gospodarstvo je široko područje ljudskoga djelovanja pa se zato i različito definira. Nije jednostavno u jednoj rečenici reći o čemu je riječ. Gospodarstvo je znanstvena disciplina, osobito područje znanstvenog, istraživačkog djelovanja i bavljenja njime. Ono je posebno područje gospodarskoga djelovanja u stvarnosti i konkretna gospodarska stvarnost kao skup svega postojećega, materijalnoga i duhovnoga. Iz gospodarstva kao znanstvene discipline rađa se gospodarska teorija. Biznis jest ostvarivanje gospodarskoga djelovanja čovjeka u stvarnosti. Sve naše materijalno i duhovno, uključujući našu spomeničku baštinu, vrlo je konkretna gospodarska stvarnost. Gospodarstveno usmjeravanje i gospodarstveno upravljanje čovjekovim stvaralačkim aktivnostima organiziranje je i vođenje biznisa prema načelima doboga gospodara koji nastoji sa što manjim žrtvama ostvariti što veće posljetke iz odnosa dobrobiti - rashodi. Gospodarstvo nema neko svoje posebno područje i predmet djelovanja. Ono je samo učenje o tome kako neku od bezbrojnih čovjekovih djelatnosti ostvarivati tako da se dovedu do maksimuma posljeci između učinka i ulaganja. Gospodarska znanost se ne bavi tehničkim načinima stvaranja dobara, bila ona materijalne ili duhovne prirode, pa se zato tehnički, znanstveni, obrazovani, vojni, kulturni i drugi uspjesi mogu razlikovati, i redovito će se razlikovati, od gospodarskog uspjeha mjerenoga gospodarskim kriterijima i reperima. Tako će tehnički uspjeh biti proizvesti lokomotivu, tanker od pet stotina tisuća tona ili neki hit-proizvod - posljednji modni krik. No, te će tehničke uspjehe pratiti gospodarski uspjeh tek ako se ostvari odgovarajući gospodarski posljedak, primarno mjeren postignutim profitom. Isto će tako umjetnički uspjeh neke opere biti i gospodarski uspjeh ako se ostvari odgovarajući prihod. Za nacionalno gospodarstvo u razvoju ili oslobođenju od okupacije - kao što je to u sadašnjosti u Hrvatskoj – vojni, tehnički, znanstveni, umjetnički, športski, kulturni i drugi uspjesi moraju imati prednost pred gospodarskima, ali dakako, tako da se zaštite nacionalni interesi polaganjem računa Hrvatskom saboru. Odgovarajući posljedak i odgovarajući prihod ostvarivat će se, ako se rezultati proizvodnje i stvaralaštva mogu prodavati po cijeni koja je veća od troškova, i još dalje, ako troškovi proizvodnje budu na razini troškova u razvijenim zemljama. PREDMET SOCIOLOGIJE opsežan je, razgraničiti, matematičko-prirodoslovni, tvorevinama prirodoznanstveni, tehničke, fakultet, ustavno pravo, međunarodno filozofskom fakultetu, književnost, etnologija, društvo kao čimbenik pojavnost, podliježu, društvenošću, protiv-društveno, senzibilnost najopćenitija, racionaliziran, izobličen, mistificiran, proizlaze organizacijom, nedruštveno ponašanje, predložiti, društveno-jezični
čitava svijest može biti izobličena. Zato redovito kod ljudi koji se praktički nedruštveno ponašaju nalazimo ideje ili ideologiju koja na izvrnut ili pogrešan način nastoji opravdati takvo ponašanje, pa govorimo o mistificiranoj društvenoj svijesti. Sociologija ima očigledno zadatak ispitati kako određeni oblici ljudske društvenosti utječu na društvenu svijest čovjeka. Pri tom valja imati na umu da nositelji svijesti mogu biti podjednako pojedinci kao i društvene skupine ili klase. U posljednjem slučaju možemo reći da ljudi izmišljaju neopravdane razloge da bi opravdali neke oblike nedruštvenog ponašanja ili su prisiljeni na to kako bi mogli društveno živjeti i nametati svoje ideje drugima. Međutim, sve društvene ideje nemaju ulogu opravdavanja načina ljudskog života. Ima puno ideja koje proizlaze iz činjenice da su ljudi stvaralačka bića, da otkrivaju mnoge stvari koje prije nisu znali i izmišljaju mnoge ideje, djela i bića čije postojanje nije prijeko potrebno za njihov opstanak. U takvu stvaralačku djelatnost ubrajamo umjetnost i veći dio kulture. Prema tome, sociologija se mora baviti značenjem kulturnih ljudskih tvorevina, jer društvena organizacija kao i ljudska društvenost ili senzibilnost, djeluju uvijek na kulturne tvorevine, na načine kako ljudi zamišljaju svoje idealno postojanje ili kako izražavaju svoje misli i osjećanja. Na osnovi ovoga što je dosada rečeno, predložit ćemo sasvim jednostavnu definiciju sociologije kao nauke: sociologija je najopćenitija znanost o društvu koja ispituje zakonitosti razvitka društvenih struktura ili društveno- ekonomskih tvorevina u svezi s razvitkom ljudske kulture i ljudske društvenosti. U raznih pisaca nalazimo definicije koje su složenije od predložene, jer nastoje bliže odrediti što razumijevaju pod društvenom strukturom, što pod ljudskom društvenošću ili pod ljudskom kulturom. Yüklə 4,67 Mb. Dostları ilə paylaş:
|