I izbori u znanstveno-nastavna, znanstvena I suradnička zvanja


Predmet: Izvješće stručnoga povjerenstva o rezultatu natječaja za izbor



Yüklə 1,94 Mb.
səhifə17/42
tarix26.11.2017
ölçüsü1,94 Mb.
#12538
1   ...   13   14   15   16   17   18   19   20   ...   42

Predmet: Izvješće stručnoga povjerenstva o rezultatu natječaja za izbor

u naslovno nastavno zvanje predavača ili višeg predavača


za nastavni predmet Interpretacija književnog djela na

Visokoj učiteljskoj školi u Splitu


Visoka učiteljska škola u Splitu uputila je 1. travnja 2003. Fakultetskom vijeću Filozofskog fakulteta u Zagrebu zamolbu za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta kandidata koji su se prijavili na natječaj objavljen u "Vjesniku" od 14. ožujka 2003. za izbor u

u naslovno nastavno zvanje predavača ili višeg predavača za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, za nastavni predmet Interpretacija književnog djela.

Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na sjednici održanoj 14. srpnja 2003. imenovalo je stručno povjerenstvo za ocjenu u sastavu: dr. sc. Vlado Pandžić, red. prof., dr. sc. Krešimir Bagić, docent, i dr. sc. Pavao Pavličić, red. prof.

Na raspisani javni natječaj javio se Petar Opačić. Nakon proučavanja dokumentacije Stručno povjerenstvo podnosi sljedeće


I Z V J E Š Ć E
U skladu sa Zakonom o visokom školstvu (Narodne novine, br. 59/96.) te naputkom Rektorskoga zbora (Narodne novine, br. 94/96.) - djelatnost je pristupnika, relevantna za izbor u naslovno nastavno zvanje predavača, prikazana u sljedećim posebnim dijelovima ovog izvješća:
1. Životopis

2. Nastavna djelatnost

3. Znanstvena djelatnost

4. Stručna djelatnost

5. Zaključno mišljenje

1. Životopis:


Petar Opačić rođen je 29. srpnja 1952. u Solinu. U rodnom mjestu završio je osnovnu školu, Pedagošku gimnaziju i Pedagošku akademiju u Splitu, a Filozofski fakultet u Zadru.

Radio je dvije godine kao vanjski suradnik u izdavačkoj kući Čakavski sabor u Splitu, a zatim je profesor u Centru za odgoj i obrazovanje u Splitu i odgojitelj u Domu za odgoj mladeži. U časopisu Mogućnosti urednik je za poeziju i odgovorni urednik.

Objavio je sljedeća književna djela: Salonae (pjesme), Čakavski sabor, Split, 1978; Protejev san (drama), Vidik, Split, 1979; Salonae II (poema), Vidik, Split 1980; Salonae III (poema), Mogućnosti, Split, 1985; Plovidba (pjesme), Logos, Split, 1985; Anastazija (pjesme), Književni krug, Split, 1988; Alemanski kvartet (pjesme), Književni krug, Split, 1990; Salonae IV (poema), Mogućnosti, Split, 1991; Vihri žitja (pjesme), Mogućnosti, Split, 1993; Sutikva (pjesme), Književni krug, Split i Solin 1995; Sarcem splamil (pjesme), Mogućnosti, Split, 1994; Historia, ae, f. (pjesme), Književni krug, Split, 1995. i Astrolab (pjesme), Književni krug, Split, 1997.

Zastupljen je u antologijama i zbornicima: Quadrispatium. Antologija hrvatske poezije o moru, Dubrovnik, 1990; Sveti Vlaho. Antologija poezije o Sv. Vlahu, MH-Dubrovnik, 2001; Balada o vukovarskoj ruži. Antologija poezije o Vukovaru, MH-Imotski, 2001; Dobrojutro more. Poezija o moru, Podstrana, 2001; Svetog Duje anđeli. Hrvatske pjesme splitskom zaštitniku, HKD Napredak, Split, 2002; Splite moj. Poezija o Splitu, Književni krug, Split, 2002. i Smrt Petra Svačića. Zbornik pjesama o Petru Svačiću, MH Imotski, Imotski, 2002.

Prikazivao je djela istaknutih hrvatskih i svjetskih pisaca pod naslovom TV-lektira dvije godine u dnevniku Slobodna Dalmacija. Recenzirao je i predstavio mnoge knjige, likovne kataloge i dr.

Član je Društva hrvatskih književnika i Matice hrvatske.



2. Nastavna djelatnost:

Radio je više od dvadeset godina kao profesor u Centru za odgoj i obrazovanje u Splitu i kao odgojitelj u Domu za odgoj mladeži.



3. Znanstvena djelatnost:
U popisu radova i priloženim radovima Stručno povjerenstvo nije pronašlo znanstvene radove.
4. Stručna djelatnost:
Objavio je prikaze i ocjene mnogih knjiga u različitim listovima i časopisima. Izdvajamo:

Ateriranje u geometriju (Nikola Šop: Osvajanje kocke, Logos, Split, 1987), Mogućnosti, Split, 1988, 3-4, str. 379-381, Epidermalni kontrapunkt (Srećko Diana: "Koža kože", Naprijed, Zagreb, 1991), Mogućnosti, Split, 1996, 1-3, str. 22-23. i Plejada poljskih pjesnika 20. stoljeća (Književni krug, Split, 1997 /odabrao i preveo Pero Mioč/), Mogućnosti, Split, 1999, 3-4, str. 230-234.

Izabrao, preveo i bilješkama je popratio antologije: Panorama engleske poezije 20. stoljeća, Mogućnosti, Split, 1995; Tao priče. Priče drevne Kine, Split, 2000; Suvremena Američka kratka priča, Split, 2002. i Stars and stripes. Antologija američke postmodernističke poezije, Split, 2003.

Preveo je knjige: Allen Ginsberg, Urlik (poema), Mogućnosti, Split, 1997; T. S. Eliot, Stariji državnik (drama), Split, 1999; T. S. Eliot, Povjerljivi činovnik (drama), Dubrovnik, 1999; T. S. Eliot, Domjenak (drama), Mogućnosti, Split, 2000; T. S. Eliot, Obiteljski skup (drama), Mogućnosti, Split, 2001; Robert Creeley, Hello: dnevnik (pjesme), Split, 2002; Jack Spicer, Krivotvoreni roman o životu Arthura Rimbauda (poema), Dubrovnik, 2001; Jack Spicer, Sveti gral (poema), Dubrovnik, 2002. i Walt Whitman, Pjesme izostavljene iz Vlati trave (pjesme), Mogućnosti, Split, 2002.
5. Zaključno mišljenje:
Petar Opačić ispunjava uvjete za predavača iz čl. 80, 86 i 95 Zakona o visokim učilištima RH.

Predlažemo izbor Petra Opačića u naslovno zvanje predavača za nastavni predmet Interpretacija književnog djela na Visokoj učiteljskoj školi u Splitu.


Stručno povjerenstvo:
_____________________________

dr. sc. Vlado Pandžić, red. prof.


______________________________

dr. sc. Krešimir Bagić, docent


______________________________

dr. sc. Pavao Pavličić, red. prof.

U Zagrebu 20. rujna 2003.

Dr. sc. Ivo Pranjković, redoviti profesor

Dr. sc. Krunoslav Pranjić, red. prof. u miru

Dr. sc. Josip Silić, redoviti profesor


MATIČNOM POVJERENSTVU ZA PODRUČJE HUMANISTIČKIH ZNANOSTI – POLJE JEZIKOSLOVLJA I ZNANOSTI O KNJIŽEVNOSTI
S obzirom na primjedbe koje se tiču našeg izvještaja kojim smo dali mišljenje o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, grana kroatistika na Sveučilištu u Splitu (izbor predloženika dr. sc. Stojana Vrljića), što nam ih je Matično povjerenstvo uputilo u dopisu br. 01-3134/1-2003. od 27. listopada 2003. godine, upućujemo istom Matičnom povjerenstvu sljedeću

DOPUNU IZVJEŠTAJA


Od znanstvenih radova (a2) koji pristupnika kvalificiraju u predloženo zvanje izdvajamo prilog Jezik i stil Matiše Škijića (Ja bi svojin ričin) objavljen u zborniku radova Mostarski dani hrvatskog jezika, Mostar, 1999, str. 69-92. U tom se prilogu s više aspekata analizira jezik širokobriješkoga novinara Frane Vukoje, koji je svoje priloge objavljivao pod pseudonimom Matiša Škijić. U toj su Vrljićevoj znanstvenoj raspravi dobro opisani neki karakteristični stilski postupci u jeziku spomenutoga autora, npr. poraba augmentativa, turcizama, pasivnih i refleksivnih konstrukcija (usp. ... baška šta je pusta svita potrano i ženska beterisano), inkorporiranja u tekst narodnih izreka (usp. Mlado lito svakom si sito; Ražanj se siče a zeca nigdi), frazeologizama (usp. ... imat ćete i tičijeg mlika), vrlo brojna poređenja (usp. ... unda ga jami smij ko u cure prid udaju) itd. Osim toga, posredno su u ovom prilogu opisane i brojne osobitosti govora zapadne Hercegovine i na fonološkoj razini (npr. asimilacije, disimilacije, glasovna sažimanja i sl.), a i u području morfologije, sintakse, leksika i frazeologije.

Kao drugi znanstveni prilog koji pristupnika kvalificira u predloženo zvanje izdvajamo Jezik i stil u poeziji Veselka Koromana (Motrišta, 15, Mostar, 2000, str. 95-103). Tu se na primjerima novijih Koromanovih pjesama (posebno pjesama Dok sam na putu, Sada već, Južno drvo i Iz dolova vlažnih) nudi respektabilna jezična i stilska analiza. Posebno upozoravamo na raščlambu Kromanove porabe nekih gramatikaliziranih riječi, osobito veznika, koji u njega često dolaze na početku stihova ili čak na početku naslova, posebno primjerice veznika dok (npr. Dok sam na putu, Dok jesam, Dok ptica se luckasta javlja opet na sedam jezika) i jer (npr. Jer već imam stotinu i godinu koju). Upozoravamo također na opis uloge kontrasta u gradnji Koromanovih stihova te na opis nekih postupaka vezanih za red riječi. Tako npr. Vrljić upozorava na izrazito stiloindikativnost stavljanja zanaglasnice na prvo mjesto u rečenici/stihu, npr. Te čara, vara s krivog duba (umjesto Čara te, vara s krivog duba). Zbog svega rečenoga mislimo da je ovaj znanstveni članak vrijedan prilog jezičnome i stilskom opisu pjesništva jednoga od najboljih hrvatskih pjesnika u BiH – Veselka Koromana.

Od radova objavljenih u časopisima i drugim (sličnim) publikacijama (a1) izdvajamo najprije rad Denotativno i konotativno značenje riječi na odabranim primjerima (Filologija, 30-31, 1998, str. 369-378). U njemu se govori o denotativnoj i konotativnoj vrijednosti riječi uopće, a onda o tome kako jedan niz jezičnih elemenata stoji u konotacijskoj opoziciji prema drugom nizu elemata i tako konstruira jedno područje koje autor naziva stilotipom. Jedan takav stilotip čine npr. u hrvatskome jeziku turcizmi. Nakon toga se analiziraju neke karakteristične konotativne vrijednosti turcizama u djelu Ive Andrića (npr. ćuprija, sikter, šejtan, raja, hanuma, akšam, šerbe, kadija, feredža, serasker, mahala, merhaba itd.), osobito s obzirom na to kako su te riječi prevedene (ili su ostavljene u originalu) u njemačkim prijevodima Andrićevih djela.

U članku Jezična politika kao sredstvo usuglašavanja komunikativne i simboličke funkcije jezika u nacionalno nehomogenim zajednicama (referat na međunarodnom skupu Jezik i demokratizacija, Institut za jezik, Sarajevo, 2001, str. 163-168) riječ je promjenama koje su se u posljednjem desetljeću događale u hrvatskom, srpskom i bosanskom (autor govori o bošnjačkom) jeziku i o pokušaju da se odgovori na pitanje kako u BiH «sačuvati simboličku funkciju jezika a ujedno očuvati i visoku razinu njihove komunikativne funkcije?» (str. 164). Praksu prema kojoj se u pojedinim dijelovima (županijama, kantonima) govori većinskim standardnim jezicima autor smatra upitnom jer se tako ne štiti manjina. Mišljenja je međutim da će takvo rješenje ostati u praksi sve dok se eventualno ne pojavi neko drugo, bolje rješenje.



I napokon, u članku Kontrastivna lingvostilistička analiza njemačke verzije Matoševe «Utjehe kose», koji je pročitan na IV. međunarodnom znanstvenom skupu Istraživanje govora i objavljen u časopisu Motrišta (br. 26, 2003, str. 191-196), uspoređuje se original spoemnute Matoševe pjesme s njemačkim prijevodom (Der Trost des Haares), s posebnim insistiranje na adekvatnosti ili neadekvatnosti prijevoda riječi i/ili sitagmi kao što su utjeha kose, dvorana kobna, mrtvačnica, krasna smrt i sl.
PREDAVANJA ODRŽANA NA MEĐUNARODNIM

ZNANSTVENIM SKUPOVIMA


  1. Važnost poznavanja stranih jezika za razvoj Herceg-Bosne, referat na međunarodnom znanstvenom skupu “Pravci razvoja Herceg-Bosne”, Neum, 1994, Zbornik radova Sveučilišta u Mostaru, Mostar, 1994.

  2. Frazemi u hrvatskom jeziku i njihovi prijevodni ekvivalenti u njemačkom, referat na Prvom hrvatskom slavističkom kongresu održanom u Puli 1995. godine, usp. Zbornik radova Prvog hrvatskog slavističkog kongresa, Zagreb, 1997, str. 407-410.

  3. Hrvatski jezik u javnoj uporabi u Bosni i Hercegovini, predavanje na znanstvenom skupu Hrvatski jezik u javnoj uporabi u Bosni i Hercegovini, Mostar, 1997.

  4. Denotativno i konotativno značenje riječi na odabranim primjerima, referat na međunarodnom leksikološko-leksikografskom skupu u Zagrebu, usp. Filologija, 30-31, Zagreb, 1998, str. 369 – 378.

  5. Usvajanje materinskog jezika u odnosu na usvajanje stranog jezika, predavanje na međunarodnom znanstvenom skupu, Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru, Mostar, 1998.

  6. Stilska vrijednost stranih riječi u hrvatskom jeziku, predavanje održano na II. hrvatskom slavističkom kongresu u Osijeku, Osijek 1998.

  7. Jezik i stil Matiše Škijića (Ja bi svojin ričin), referat na međunarodnom znanstvenom skupu u Mostaru, usp. Zbornik radova Mostarski dani hrvatskog jezika, Institut za hrvatski jezik, književnost i povijest i Pedagoški fakultet u Mostaru, Mostar, 1999, str. 69 – 92.

  8. Hrvatski jezik u Bosni i Hercegovini, referat na međunarodnom znanstvenom skupu “Hrvatski jezik u BiH” u Mostaru, usp. "Hrvatski jezik u BiH", Zbornik radova Pedagoškog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, Mostar, 2000, str. 107–111.

  9. Jezična politika kao sredstvo usuglašavanja komunikativne i simboličke funkcije jezika u nacionalno nehomogenim zajednicama, referat na međunarodnom znanstvenom skupu «Jezik i demokrati­zacija» u Neumu, usp. Zbornik radova Jezik i demokratizacija, Institut za jezik, Sarajevo, 2001, str. 163-168.

  10. Prijevodni ekvivalent hrvatskih turcizama u njemačkom i ruskom jeziku, referat na III. međunarodnom leksikološko-leksikografskom znanstvenom skupu u Zagrebu, studeni 2001, usp. Filologija, 38-39 (2002), str. 273-284.

  11. Kontrastivna lingvostilistička analiza njemačke verzije Matoševe «Utjehe kose», referat na IV. međunarodnom znanstvenom skupu «Istraživanje govora», Zagreb, prosinac 2001, usp. Motrišta broj 26, ožujak 2003, str. 191-196

  12. Frazemi i poredbeno jezikoslovlje, referat na III. hrvatskom slavističkom kongresu u Zadru, listopad 2002 (u tisku).

  13. Ivo Andrić u prijevodima, referat na međunarodnom znanstvenom skupu, Mostar, listopad 2002 (u tisku).

  14. Kontrastivna lingvostilistička analiza njemačke verzije Šimićeve pjesme «Ljubav», referat na međunarodnom znanstvenom skupu “V. riječki filološki dani”, listopad 2002 (u tisku).

  15. Što je to u tekstovima Marka Marulića jezično inspirativnim i danas, referat na međunarodnom znanstvenom skupu “Marulićevi dani 2003”, Split, travanj 2003 (u tisku).


BIBLIOGRAFIJA

I. Znanstveni radovi (a2)


  1. Jezik i stil Matiše Škijića (Ja bi svojin ričin), "Zbornik radova Mostarski dani hrvatskog jezika", Institut za hrvatski jezik, književnost i povijest i Pedagoški fakultet u Mostaru, Mostar, 1999, str. 69-92

  2. Jezik i stil u poeziji Veselka Koromana, "Motrišta", broj 15, Mostar 2000, str. 95-103.


II. Radovi objavljeni u časopisima s međunarodnom

recenzijom ili s njima po vrsnoći izjednačenim domaćim časopisima i publikacijama (a1)


  1. Denotativno i konotativno značenje riječi na odabranim primjerima, "Filologija", 30-31, Zagreb, 1998, str. 369-378.

  2. Jezična politika kao sredstvo usuglašavanja komunikativne i simboličke funkcije jezika u nacionalno nehomogenim zajednicama (referat na međunarodnom znanstvenom skupu «Jezik i demokrati­zacija» u Neumu), Institut za jezik, Sarajevo 2001, str. 163-168

  3. Kontr-astivna lingvostilistička analiza njemačke verzije Matoševe «Utjehe kose» (referat na IV. međunarodnom znanstvenom skupu «Istraživanje govora», prosinac 2001), «Motrišta» broj 26, ožujak 2003, str. 191-196




Yüklə 1,94 Mb.

Dostları ilə paylaş:
1   ...   13   14   15   16   17   18   19   20   ...   42



Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©genderi.org 2024
rəhbərliyinə müraciət
    Ana səhifə
Psixologiya