O nastavnom planu I programu za prvi I drugi razred osnovnog obrazovanja I vaspitanja

Cilj nastave hrvatskog jezika u drugom razredu jeste da učenik koristi osnovne tehnike čitanja i pisanja na latinici, kao i da potiče korištenje jezičnih kompetencija za organiziranje i proširivanje osobnih znanja i izražavanja iskustava.

Operativni zadaci

Po završetku prvog razreda učenik bi trebao da:

- čita kratke tekstove različitih vrsta primjerene uzrastu, prikupljajući informacije, bogateći znanja, maštu i rječnik

- priča o događaju poštivajući kronologiju

- priprema kraće priopćenje o zadanoj temi pomoću zajedničkog plana

- osposobe se za uočavanje i razumijevanje bitnog u tekstu (u cjelini i po dijelovima)

- navikavaju se uporabu književnog jezika u govoru i pisanju

- upoznavanje i njegovanje hrvatske kulturne baštine

- razvijanje pravilnog usmenog izražavaja

Nastavni predmet Hrvatski jezik sa elementima nacionalne kulture obuhvaća sljedeća nastavna područja:

1. Hrvatski jezik

2. Književnost

3. Jezičko izražavanje

4. Elementi nacionalne kulture

1. Hrvatski jezik

1.1. SLOVNICA

Razlikovanje glasova i slova hrvatskog jezika; prepoznati, imenovati i razlikovati samoglasnike i suglasnike; uočavanje sloga kao artikulacione cjeline, vezujući ga za samoglasnik; razlikovanje izjavne, upitne i usklične rečenice; razlikovanje jesne i niječne rečenice; uočavanje da neke riječi imaju isto značenje; riječi suprotnog značenja; riječi koje označuju nešto umanjeno/uvećano.

Prepoznavanje i razlikovanje imenica (opće i vlastite), glagola i pridjeva (opisni; prepoznavanje) .

1.2. PRAVOPIS I PRAVOGOVOR

Uporaba velikog slova u imenima ulica, trgova, ustanova, poduzeća, udruga, blagdana. Pisanje niječnice ne i čestice li. Pisanje kratica. Rastavljanje riječi na slogove, spojnica; rastavljanje riječi na kraju retka. Uočavanje mjesta i funkcije upitnika i uskličnika u rečenici. Uočavanje skupova ije i je. Pisanje brojeva riječima.

2. Književnost

Razlikovanje osnovnih vrsta književnog izražavanja (stih i proza, pjesma i priča).

Poznavanje jednostavnih književnojezičkih formi (bajka, basna, šaljiva priča, priča o životinjama, vic ili dosjetka, poslovica, zagonetka, razbrajalica).

2.1. KNJIŽEVNOTEORIJSKO NAZIVLJE

2.1.1. POEZIJA

2.1.2. PROZA

2.2. LEKTIRA

Književnost

Junaković, S., Dome, slatki dome

Prosenjak, B., Miš

Peroci, E., Maca papučarica

Anderson, H. K., Bajke

Horvat-Vukelja, Ž., Reumatični kišobran

Iveljić, N., Pronađeno blago

Videk, N., Pismo iz Zelengrada

Horvatić, D., Stanari u slonu

Kolumbić, T., Majčine ruke i kruh

Zidar-Bogadi, N., Domovina

Marks, A., Kako je Ana kupila kruh

Lambevska, N., Voćni razgovor

Pašagić, B., Bježi, mišiću, bježi

Marinović, M., Dušni dan

Pokić, M., Sveti Nikola

Jakševac, S., Čudno mjesto neko

Katajev, V., Čarobni cvijet

Iveljić, N., Čudovište iz đačkih torba

Zidar-Bogadi, N., Janina mačka

Vodanović, J., I ja imam pravo na igru

Peroci, E., Djeco, laku noć

Mudri, N., Dijete

Grim, J. I V., Zvjezdani taliri

Zidar-Bogadi, N., Svi Ivanini prijatelji

Lovrić, M., Ružno pače

Rodari, Đ., Poziv na ples

Čunčić-Badov, J., Zimski san

Breht, B., Zima, ptice i djeca

Čunčić-Badov, J., Božićna želja

Polak, S., Veseli borić

Čunčić-Badov, J., Božićni ukras

Jušić-Seunik, Z., Sunce

Kišević, E., Moja mama

Vitez, G., Kako živi Antuntun

Lovrić, M., Putovanje plavog lonca

Jurica, B., Tonček i voda

Kolarić-Kišur, Z., Dva Franceka

Brlić-Mažuranić, I., Mali patuljak

Lupis, N., Dani karnevala

Pašagić, B., O mjesecu i zvijezdama

Krilić, Z., Vatrogasac

Balog, Z., Dimnjačar

Krilić, Z., Vicko

Kovačević, M., Riječ život

Krtalić, M., Što je ljubav

Kušec, M., Pozdrav

Župačić, A., Kad bi svi ljudi na svijetu

Belač, L., Moja želja

Lovrić, M., Pošla koka u dućan

Zidar-Bogadi, N., Proljeće se ne da naslikati

Parun, V., Jutro

Markoč, S., Nestašni medo

Videk, N., Pismo iz zelengrada

Sabadi, N., Tvrdoglava braća jajoglava

Čunčić-Bandov, J., Zaboravljivi zeko

Gete, J. V., Pjesma o šumi

Krilić, Z., Iznenađenje za majčin dan

Pašagić, B., Uspavanka

Femenić, S., Plava priča

Čunčić-Bandov, J., Kišni razgovor

Vitez, G., Od čega su načinjene ljubice

Goleš, I., Zašto puž nosi svoju kućicu

Heuk, S., Priča o radoznalom medvjediću

Krtalić, M., Baš u ovo proljeće

Femenić, S., Maslačak šalje djecu u svijet

Krklec, G., Praznik ljeta

Zidar-Bogadi, N., Pismo s mora

Izbor iz enciklopedija i časopisa za djecu

3. Jezično izražavanje

3.1. GOVORENJE

Pravilno intoniranje rečenice, govorenje primjerenom jačinom i tempom, sa odgovarajućim pauzama.

Izražavanje misli, ideja, osjećanja i stavova o raznim temama iz neposrednog okružja rabeći iskustvo i maštu, na jednostavan i jasan način.

Napamet govorenje kratkih tekstova.

3.2. ČITANJE

Tečno čitanje latinice. Uočavanje naslova, podnaslova, imena autora i ulomaka.

Čitanje i razumijevanje nelinearnih elemente teksta (ilustracije, legende, tablice).

Pravilno intoniranje znaka interpunkcije pri čitanju.

Uočavanje nepoznatih riječi i pronaći objašnjenje.

3.3. PISANJE

Piše tiskanim i pisanim slovima na pismu hrvatskoga jezika.

Pravilna uporaba točke, upitnika, uskličnika, zareza (pri nabrajanju), dvije točke (pri nabrajanju) i oznaka navoda.

Pisanje kratkih tekstova različitih formi i namjena: prepričavanje sadržine teksta prema postavljenim pitanjima, prepričavanje kolektivnih doživljajaja prema postavljenim pitanjima, pisanje kratkih tekstova na osnovu datih riječi/slike, pisanje kratkog teksta o pojavama/stvarima iz neposrednog okružja zasnovane na osnovu iskustva ili mašte.

3.4. KOMUNIKACIJSKI POSTUPCI

Pričanje doživljaja, opisivanje.

4. Elementi nacionalne kulture

Blagdani, običaji i značajni događaji iz života Hrvata.

Narodna književnost: bajke, priče, brzalice, zagonetke,...

BOSANSKI (BOŠNJAČKI) JEZIK SA ELEMENTIMA NACIONALNE KULTURE

 

Prvi razred

Cilj i zadaci

Cilj nastave bosanskog jezika sa elementima nacionalne kulture jeste da učenik aktivira postojeća jezička znanja i iskustva kao osnove za sticanje novih znanja i novih iskustava.

Operativni zadaci učenika jesu da:

- sluša kratke tekstove različitih vrsta primjerene uzrastu, prepoznaje i usvaja informacije, bogateći znanja, maštu i rječnik;

- razvija naviku za upotrebu književnog jezika u govoru;

- razvija pravilno usmeno izražavanje;

- upoznaje i njeguje bošnjačku kulturnu baštinu.

Nastavni predmet bosanski jezik sa elementima nacionalne kulture obuhvata sljedeća nastavna područja:

BOSANSKI JEZIK

KNJIŽEVNOST

JEZIČKO IZRAŽAVANJE

ELEMENTE NACIONALNE KULTURE

Bosanski jezik

Gramatika

Uočavanje riječi kao posebne (morfološke i semantičke) cjeline, uočavanje rečenice kao cjeline; razlikovanje izjavne, upitne i uzvične rečenice; razlikovanje potvrdne i odrične rečenice; uočavanje da neke riječi imaju isto ili blisko značenje (sinonimi); uočavanje riječi suprotnog značenja (antonimi).

Pravopis

Pravilno izgovaranje i pisanje glasova h, r, č, ć, dž, đ.

Uočavanje mjesta i funkcije upitnika i uzvičnika u rečenici. Ovladavanje upotrebom skupova ije i je (ijekavski izgovor).

Književost

Razlikovanje osnovnih vrsta književnog izražavanja (stih i proza, pjesma i priča).

Poezija

Prepoznavanje pjesme, stiha, strofe.

Proza

Prepoznavanje i imenovanje priče, uočavanje redoslijeda glavnih događaja.

Lektira

Denisa Turković: Bolnica za igračke

Hadžem Hajdarević: Bajramske cipele

Nasiha Kapidžić Hadžić: Sjećanje na grnčara

Zehra Hubijar: Zeko i djeca

Omer Turković: Hor hrčaka

Ibrahim Kajan: Igra žmurke

Omer Turković: Šumin šum

Zehnija Bulić: Čik

Denisa Turković: Mišja stvar

Bela Džogović: Maslačak

Narodna priča: Nasrudin i car

Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak: Narodno blago (izbor iz bošnjačke narodne književnosti)

Mirsad Bećirbašić: Imam učiteljicu za čistu peticu

Azra Aličić: Kiša ili dažd

Alija Dubočanin: Šarko

Bela Džogović: Šeftelija

Nasiha Kapidžić Hadžić: Breze na sletu

Halil Kadrić: Prije prvog školskog sata (igrokaz)

Zejćir Hasić: 999 dukata (dramatizacija šaljive narodne priče)

Jezičko izražavanje

Govor

Jednostavno i jasno formulisanje iskaza; saopštavanje informacija, davanje jednostavnih objašnjenja i uputstava; pričanje o događaju iz sopstvenog iskustva; izražavanje misli, ideja, osjećanja i stavova o raznim temema iz neposrednog okruženja i svijeta mašte.

Recitovanje, govorenje po ulogama. Prepričavanje sadržaja kraćih tekstova uz pomoć verbalnih i neverbalnih sredstava (mimika, gestikulacija).

Izražavanje vlastitog utiska (mišljenja) stava o pročitanom.

Čitanje

Osnovno pismo bosanskog jezika je latinica. U prvom razredu učenici će bošnjačku književnost i njen jezik upoznavati na ćiriličnom pismu, s obzirom na to da će kroz nastavu srpskog jezika učiti ćirilicu.

Slušanje

Razumijevanje jednostavnih uputstava i reagovanje na njih na odgovarajući način.

Slušanje kratkih tekstova različitih vrsta primjerenih uzrastu, uočavanje i isticanje informacije koju oni nose, uočavanje, isticanje i usvajanje novih riječi, pojmova i pojava.

Uočavanje veze govora s neverbalnim oblicima komunikacije (gestikulacija, mimika, pokret).

Komunikacijski postupci

Pričanje doživljaja, opisivanje, razgovor.

Elementi nacionalne kulture

Upoznavanje sa običajima, praznicima i značajnim događajima iz života Bošnjaka.

Narodna književnost: bajke, priče, brzalice, zagonetke...

Drugi razred

Cilj i zadaci

Cilj nastave bosanskog jezika u drugom razredu jeste da učenik koristi osnovne tehnike čitanja i pisanja na latinici, kao i da aktivira postojeća jezička znanja i iskustva kao osnove za sticanje novih znanja i novih iskustava.

Operativni zadaci

U toku drugog razreda učenik treba da:

- čita kratke tekstove različitih vrsta primjerene uzrastu, prepoznaje i usvaja informacije, bogateći znanje, maštu i rječnik,

- priča o zbivanjima po redoslijedu događanja,

- priprema kraća saopštenja na zadatu temu na osnovu zajedničkog plana,

- osposobljava se za uočavanje i razumijevanje bitnog u tekstu (u cjelini i po dijelovima),

- navikava se da upotrebljava književni jezik u govoru i pisanju,

- proširuje znanja o sopstvenoj kulturnoj baštini, uči se da poštuje i njeguje bošnjačku kulturnu baštinu.

Nastavni predmet bosanski jezik sa elementima nacionalne kulture obuhvata sljedeća nastavna područja:

BOSANSKI JEZIK

KNJIŽEVNOST

JEZIČKA KULTURA

ELEMENTE NACIONALNE KULTURE.

Bosanski jezik

Gramatika

Razlikovanje glasova i slova i uočavanje relacije glas - slovo; prepoznavanje, imenovanje i razlikovanje samoglasnika i suglasnika; uočavanje sloga kao artikulacione cjeline, uz vezivanje za samoglasnik; razlikovanje izjavne, upitne i uzvične rečenice; razlikovanje potvrdne i odrične rečenice; uočavanje da neke riječi imaju isto ili blisko značenje (sinonimi), a neke riječi suprotno značenje (antonimi).

Prepoznavanje i razlikovanje imenica (zajedničke i vlastite), zamjenica (lične) glagola i pridjeva (opisni; prepoznavanje).

Pravopis

Upotreba velikog slova na početku rečenice, u pisanju vlastitih imena, ulica, trgova, ustanova, preduzeća, udruženja, geografskih pojmova, praznika i dr. Pisanje negacije ne i rječce li. Pisanje skraćenica, dijeljenje riječi na slogove i prenošenje u novi red; uočavanje mjesta i funkcije upitnika i uzvičnika u rečenici. Uočavanje skupova ije i je. Pisanje brojeva riječima.

Književnost

Razlikovanje osnovnih vrsta književnog izražavanja (stih i proza, pjesma i priča).

Upoznavanje sa jednostavnim književnim formama (bajka, basna, šaljiva priča, priča o životinjama, vic ili dosjetka, poslovica, zagonetka, brzalica i razbrajalica).

Upoznavanje sa dramom (na nivou prepoznavanja).

KNJIŽEVNOTEORIJSKI POJMOVI

POEZIJA

PROZA

DRAMA

Lektira

Ahmet Hromadžić: Dječak i ptica

Ferida Duraković: Mikijeva abeceda i Amilina abeceda

Nasiha Kapidžić Hadžić: Vezeni most (odlomci)

Zehnija Bulić: Zima

Omer Turković: Ko to svira

Nasiha Kapidžić Hadžić: Mišja Ijubav

Bela Džogović: Imena stara

Narodna basna: Koza i pastir

Narodna priča: Golub i pčela

Narodna pjesma: Nahod Huso i Nahod Radovan (odlomak iz epske pjesme)

Šukrija Pandžo: Prisluškivanje

Mirsad Bećirbašić: Škola baleta

Narodna priča: Nadmudrio Hodža razbojnika

Nura Bazdulj Hubijar: Duša i cvijet

Selma Ferović: Bajka o Konjiću Grbiću (igrokaz)

Zejćir Hasić: Đerzelez Alija spašava carevu šćer

Mirsad Bećirbašić: Bajka o Ijiljanu

Nasiha Kapidžić Hadžić: Cvijeće

Fikreta Kenović Salihović: Sutra stiže pahuljica jato

Denisa Turković: Susedov orah

Denisa Turković: Drugarstvo

Halil Kadrić: Prije prvog školskog sata (igrokaz)

Jezičko izražavanje

Govor

Pravilno intoniranje rečenice, govorenje primjerenom jačinom i tempom, sa odgovarajućim pauzama.

Izražavanje misli, ideja, osjećanja i stavova o raznim temama iz neposrednog okruženja na jednostavan i jasan način, uz korišćenje iskustva i mašte.

Govorenje kratkih tekstova napamet.

Čitanje

Tečno čitanje latinice. Uočavanje naslova, podnaslova, imena autora i odlomaka.

Čitanje i razumijevanje nelinearnih elemenata teksta (ilustracije, legende, tablice).

Pravilno intoniranje znaka interpunkcije pri čitanju.

Uočavanje nepoznatih riječi i pronalaženje objašnjenja.

Pisanje

Pisanje štampanim i pisanim slovima na latinici koja se koristi u bosanskom jeziku.

Pravilna upotreba tačke, upitnika, uzvičnika, zareza, dvije tačke i navodnika.

Pisanje kratkih tekstova različitih formi i namjena: prepričavanje sadržine teksta prema postavljenim pitanjima, prepričavanje kolektivnih doživljaja prema postavljenim pitanjima, pisanje kratkih tekstova na osnovu datih riječi/slika, pisanje kratkog teksta o pojavama/stvarima iz neposrednog okruženja, zasnovanim na iskustvu ili mašti.

Komunikacijski postupci

Pričanje doživljaja, opisivanje.

Elementi nacionalne kulture

Upoznavanje sa običajima, praznicima i značajnim događajima iz života Bošnjaka.

Narodna književnost: bajke, priče, brzalice, zagonetke...

Način ostvarivanja programa

Osnove čitanja i pisanja

Priprema za početno čitanje i pisanje. - Trajanje pripreme za početno čitanje i pisanje zavisi od rezultata ispitivanja predznanja učenika, odnosno od sastava odjeljenja. Polazeći od tih rezultata, u svakom odjeljenju organizuju se posebne vježbe za grupe učenika i pojedince radi ujednačavanja predznanja i pripreme učenika za uspješno prelaženje na učenje čitanja i pisanja. Učenicima koji znaju da čitaju i pišu treba davati diferencirane zadatke u skladu s njihovim mogućnostima.

U pripremnom periodu za čitanje i pisanje treba organizovati vježbanja:

- vježbe u posmatranju (upoznavati život i rad u školi),

- vježbe u slušanju (pričati i razgovarati, govoriti i slušati sagovornika),

- razvijanje kulture usmenog izražavanja,

- formiranje i usavršavanje kulture praktičnog komuniciranja,

- usvajanje i razvijanje pojmova rečenica, riječ i glas,

- analitičko-sintetičko vježbanje,

- leksička i sintetička vježbanja,

- vježbe artikulacije,

- motoričke vježbe.

Sve te vježbe, kao i one koje su namijenjene savladavanju osnovnih pojmova o jeziku, organizuju se neprekidno, kako u pripremnom periodu tako i u procesu učenja morfoloških osnova - glasova i sloga i njihovog povezivanja u riječi i rečenice.

Početno čitanje i pisanje

Čitanje. - Na osnovu rezultata prethodnog ispitivanja znanja i umijenja djece iz oblasti čitanja i pisanja, kao i konkretnih uslova rada, nastavnik se opredjeljuje za uporedni, odvojeni ili kombinovani raspored čitanja i pisanja.

Prema rezultatima poznavanja slova, čitanja i pisanja i prema individualnom napredovanju učenika u odjeljenju, nastavu početnog čitanja i pisanja treba izvoditi na više nivoa, uz primjenu principa individualizacije, bez obzira na postupak za koji se opredijelio učitelj.

Pisanje. - Razvijati vještinu pisanja slobodnim crtanjem i crtanjem zadatih elemenata. Pisanje se uči: prepisivanjem, diktatom, odgovaranjem na pitanja, dopunjavanjem rečenica, sastavljanjem priče na osnovu slika, zajedničkim prepisivanjem i prvim oblicima samostalnog pismenog izražavanja.

Usvajanje štampanih i pisanih slova načelno se ostvaruje krajem prvog polugodišta.

Usavršavanje čitanja i pisanja

Nakon usvajanja osnovne pismenosti, čitanje i pisanje se uvježbavaju i usavršavaju tokom drugog polugodišta do stepena automatizovanih radnji.

Neophodno je primjereno i podsticajno vrednovanje rukopisa svakog učenika ponaosob, a naročito prilikom pregledanja domaćih pismenih zadataka. Povremeno organizovati posebne časove za lijepo pisanje.

Jezik (gramatika i pravopis)

U nastavi jezika učenici se osposobljuju za pravilnu usmenu i pismenu komunikaciju bošnjačkim jezičkim standardom. U okviru vježbi slušanja, govorenja, čitanja i pisanja, učenici zapažaju jezičke pojave bez njihovog imenovanja.

Postupnost se obezbjeđuje samim izborom i rasporedom nastavnih sadržaja, a konkretizacija stepena obrade naznačena je opisno formulisanim zahtjevima: zapažanje, uočavanje, usvajanje, pojam, prepoznavanje i dr.

Selektivnost se ostvaruje izborom najosnovnijih jezičkih zakonitosti i informacija o njima. Takvim pristupom jezičkoj građi u programu, nastavnici se usmjeravaju da tumačenje gramatičkih kategorija zasnivaju na njihovoj funkciji koju su učenici u prethodnom razredu uočili i njome ovladali u jezičkoj praksi.

Postupnost i selektivnost u programu gramatike najbolje se uočavaju na sadržajima sintakse i morfologije od prvog do osmog razreda. Isti principi su dosljedno sprovedeni i u ostalim oblastima jezika.

Elementarne informacije iz morfologije počinju se učenicima davati od početka i postupno se iz razreda u razred proširuju i produbljuju. Od samog početka učenike treba navikavati da uočavaju osnovne morfološke kategorije.

Programske sadržaje iz akcentologije ne treba obrađivati kao posebne nastavne jedinice, a stalnim vježbanjem učenike treba navikavati da čuju i izgovaraju pravilno akcentovane riječi.

Pravopis se savlađuje putem sistematskih vježbanja, raznovrsno i u različitim oblicima pismenih vježbi.

Pored toga učenike vrlo rano treba upućivati na služenje pravopisnim rječnikom.

U nastavi gramatike treba primjenjivati postupke:

- podsticanje svjesne aktivnosti i misaonog osamostaljivanja učenika;

- suzbijanje misaone inercije i učeničkih imitatorskih sklonosti;

- zasnivanje težišta nastave na suštinskim vrijednostima;

- uvažavanje situacione uslovljenosti jezičkih pojava;

- otkrivanje stilske funkcije, odnosno izražajnosti jezičkih pojava;

- sistematska i osmišljena vježbanja u govoru i pisanju;

- njegovanje primjerenog znanja i umijenja;

- korišćenje prikladnih ilustracija određenih jezičkih pojava.

U nastavi jezika nužno je promatrati jezičke pojave u životnim jezičkim okolnostima koje su uslovile njihovo značenje. Učenike treba uputiti na pogodne tekstove i govorne situacije u kojima se određena jezička pojava prirodno javlja i ispoljava. Tekstovi bi trebalo da budu poznati učenicima, treba ih pročitati i o njima razgovarati sa učenicima.

Nužno je da nastavnik uvijek ima na umu presudnu ulogu vježbanja, tj. da nastavno gradivo nije usvojeno dok se dobro ne uvježba.

Metodika nastave jezika upućuje da u nastavi maternjeg jezika treba što prije prevazići nivoe prepoznavanja i reprodukcije, a strpljivo i uporno njegovati više oblike znanja i umijenja - primjenjivost stvaralaštva u nastojanjima da se u nastavnoj praksi udovolji takvim zahtjevima.

Preporučljivo je u svakoj pogodnoj prilici znanje iz gramatike staviti u funkciju tumačenja teksta, čime se ono uzdiže od prepoznavanja i reprodukcije na nivo umijenja i praktične primjene.

Učenike kontinuirano treba podsticati da svoja znanja o jeziku povezuju sa komunikativnim jezikom. Jedan od izrazito funkcionalnih postupaka u nastavi gramatike jesu vježbanja zasnovana na korišćenju primjera iz neposredne govorne prakse, što nastavu u gramatici približava životnim potrebama u kojima se primjenjeni jezik pojavljuje kao svestrano motivisana Ijudska aktivnost.

Situacije u kojima se ispoljavaju određene jezičke pojave može i sam nastavnik da postavlja učenicima, da ih spretno podsjeća na njihovo iskustvo, a oni će kazivati ili pisati kako u izazovnim prilikama govorno reaguju.

Obrada novih nastavnih jedinica podrazumijeva primjenu sljedećih metodičkih radnji:

- korišćenje pogodnog polaznog teksta na kome se uviđa i objašnjava odgovarajuća jezička pojava;

- korišćenje iskaza govornih situacija;

- podsticanje učenika da polazni tekst dožive i shvate u cjelini i u pojedinostima;

- utvrđivanje i obnavljanje znanja o poznatim jezičkim pojavama i pojmovima koji neposredno doprinose boljem i lakšem shvatanju novog gradiva;

- upućivanje učenika da u tekstu uočavaju primjere jezičke pojave koja je predmet spoznaje;

- spoznaja bitnih svojstava jezičke pojave;

- sagledavanje jezičkih činjenica sa raznih stanovišta;

- ilustrovanje i grafičko predstavljanje jezičkih pojava i njihovih odnosa;

- definisanje jezičkog pojma;

- prepoznavanje, objašnjavanje i primjena naučenog gradiva u novim okolnostima;

- utvrđivanje, obnavljanje i primjena stečenih znanja i umijenja;

Navedene metodičke radnje međusobno se dopunjuju i prožimaju, a ostvaruju se sukcesivno i sinhronizovano.

Književnost

Uvođenje najmlađih učenika u svijet književnosti predstavlja izuzetno odgovoran nastavni zadatak. Upravo na ovom stepenu školovanja stiču se osnovna i ne malo značajna znanja, umijenja i navike od kojih će u dobroj mjeri zavisiti ne samo učenička književna kultura već i njegova opšta kultura, na kojoj se temelji ukupno obrazovanje svakog školovanog čovjeka.

Lektira

Jedna od značajnih novina u programiranju nastave književnosti jeste u tome što svi tekstovi predviđeni za čitanje i tumačenje imaju u osnovi isti nastavni tretman.

Tekstovi iz lektire predstavljaju programsku okosnicu. Učitelj ima načelnu mogućnost da ponuđene tekstove prilagođava nastavnim potrebama u svom razredu.