O nastavnom planu I programu za prvi I drugi razred osnovnog obrazovanja I vaspitanja

OD IGRAČKE DO RAČUNARA

 

Naziv predmeta:	OD IGRAČKE DO RAČUNARA
Godišnji fond časova:	36
Razred:	prvi
Ciljevi predmeta:	- Razvijanje algoritamskog načina mišljenja - Osposobljavanje učenika za pravilno i samostalno korišćenje računara i softvera za crtanje - Osposobljavanje za bezbedno korišćenje interneta - Razvijanje navike pravilnog sedenja za računarom i vremenski ograničenog korišćenja računara/interneta

 

TEMA	CILJ	ISHODI Po završetku teme učenik će biti u stanju da:	OBAVEZNI I PREPORUČENI SADRŽAJI PO TEMAMA	NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA
Algoritamski način mišljenja	• Razvijanje algoritamskog i logičkog načina mišljenja • Osposobljavanje za rešavanje jednostavnih logičkih zadataka i zadataka iz svakodnevnog života • Stvaranje osećaja za rešavanje problema po koracima • Razvijanje samopouzdanja i sigurnosti prilikom rešavanja logičkih zadataka i zadataka iz svakodnevnog života	• rešava jednostavne logičke zadatke • izvodi korake za pravilno rešavanje svakodnevnih zadataka • objasni redosled koraka u rešavanju logičkih zadataka • objasni redosled koraka u rešavanju zadataka iz svakodnevnog života rečima ili crtežom • proceni tačnost postavljenih koraka u jednostavnim logičkim zadacima	• Edukativne igre za razvijanje algoritamskog načina mišljenja • Algoritamski način mišljenja kroz rad na zadacima • Algoritamski način mišljenja u situacijama iz svakodnevnog života	Na početku teme učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave odnosno učenja, planom rada i načinima ocenjivanja. Oblici nastave Predmet se realizuje kroz sledeće oblike nastave: • teorijska nastava i praktičan rad Podela odeljenja na grupe • Odeljenje se može podeliti u grupe ne manje od 15 učenika Mesto realizacije nastave • Nastava se realizuje u učionici i digitalnoj učionici Preporuke za realizaciju nastave Prilikom realizacije časova nastave, teme se mogu prožimati, kombinovati, nadovezivati. Nastavnik treba da proceni kada će koje sadržaje realizovati i time doprineti potpunijem ostvarivanju planiranih ishoda. • Algoritamski način mišljenja: Temu započeti edukativnim igrama za razvijanje algoritamskog načina mišljenja (mogu se iskoristiti i društvene i elementarne igre). Kada se učenici upoznaju sa načinom rada, nastaviti sa igrolikim aktivnostima, ali kroz rad na zadacima (kao primer mogu poslužiti zadaci sa odgovarajućih takmičenja i zadaci sa prigodnih sajtova. Na kraju naučeno povezati sa situacijama iz svakodnevnog života koje se zasnivaju na algoritamskom načinu mišljenja, a ujedno predstavljaju i praktičnu primenu stečenog znanja i povezivanje sa realnim životnim situacijama. Temu završiti rešavanjem zadataka u odgovarajućim aplikacijama koje razvijaju algoritamski način mišljenja. • IKT: Temu započeti upoznavanjem učenika sa osnovnim delovima računara i njihovom namenom. Nakon toga osposobljavati učenike za samostalno korišćenje računara pomoću jednostavnog softvera za crtanje, licenciranog ili open source (samostalno pokretanje softvera, korišćenje odgovarajućih alatki, čuvanje crteža na radnoj površini uz zadavanje naziva, bez detaljnijeg objašnjenja).
IKT	• Osposobljavanje za pravilno korišćenje računara • Osposobljavanje za samostalni rad u softveru za crtanje i čuvanje crteža • Osposobljavanje za korišćenje edukativnih sajtova, softvera i igara kao pomoć u učenju	• pravilno uključi i isključi računar • navede osnovne delove računara (kućište, monitor, miš, tastatura, zvučnici, slušalice, mikrofon, veb kamera, štampač, skener) • objasni namenu osnovnih delova računara • samostalno koristi softver za crtanje • sačuva crtež na radnoj površini • navede nekoliko različitih upotreba interneta • pokrene internet pregledač • koristi uz pomoć učitelja internet pretraživač za pronalaženje preporučenih edukativnih materijala • samostalno ili uz pomoć učitelja koristi edukativne programe	• Osnovni delovi računara • Softver za crtanje • Internet pregledač i internet pretraživač • Edukativni softveri, sajtovi i igre	Dalji rad na osposobljavanju učenika za samostalno korišćenje računara nastaviti pomoću edukativnih materijala (sajtovi, edukativne igre, itd.). Pre prelaska na edukativne materijale sa interneta učenike upoznati sa internet pregledačima i pretraživačima interneta. Ovde je moguće uspostaviti korelaciju sa nastavom obaveznih i izbornih predmeta i vannastavnim aktivnostima kroz korišćenje odgovarajućih materijala koji će omogućiti uvežbavanje i utvrđivanje stečenih znanja iz ovih predmeta, primenu principa očiglednosti, itd. • Bezbednost: Temu započeti upoznavanjem učenika sa pravilnim zdravstvenim navikama (pravilno sedenje ispred računara, racionalno i ograničeno korišćenje vremena u radu na računaru ili na internetu). Nakon toga, upoznati učenike sa edukativnim (bezbednim) sajtovima i objasniti im koji sajtovi nisu bezbedni, šta takvi sajtovi mogu da sadrže i kako u tim situacijama treba da se ponašaju, a da ne ugroze bezbednost. Sadržaje ove teme treba povezati sa sadržajima teme IKT koji se odnose na korišćenje interneta, kako bi učenici pre korišćenja interneta znali kako da se bezbedno ponašaju, a i tokom korišćenja interneta pokazati im kroz praktične primere. Ocenjivanje Vrednovanje ostvarenosti ishoda vršiti kroz: • praćenje ostvarenosti ishoda • praćenje praktičnog rada učenika • aktivnost na času Okvirni broj časova po temama • Algoritamski način mišljenja (16) • IKT (16) • Bezbednost (4)
Bezbednost	• Razvijanje navika pravilnog sedenja za računarom i vremenski ograničenog korišćenja računara/interneta • Osposobljavanje za bezbedno korišćenje interneta	• pravilno sedi dok koristi računar • nabroji znake upozorenja da je došlo do prekomerne upotrebe računara (peckanje očiju, ukočenost vrata...) • objašnjava koje posledice na zdravlje može prekomerno korišćene računara da izazove • samostalno ili uz pomoć učitelja koristi edukativne sajtove • objasni šta sadrže sajtovi koji su nebezbedni • opiše šta su to lični podaci • proceni koje vrste podataka može bezbedno razmenjivati • objasni rizik preuzimanja aplikacija (igrica) sa nepoznatih sajtova	• Ergonomski uslovi za rad na računaru (zdravstvene navike) • Bezbedni i nebezbedni sajtovi • Osnovna pravila bezbedne upotrebe računara

KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA:

- Obavezni predmeti

- Izborni predmeti
- Vannastavne aktivnosti

 

MAĐARSKI JEZIK SA ELEMENTIMA NACIONALNE KULTURE

Napomena

 

ROMSKI JEZIK SA ELEMENTIMA NACIONALNE KULTURE

Cilj i zadaci

Cilj nastave romskog jezika je da učenici savladaju osnovne zakonitosti romskog, kao maternjeg jezika, da na njemu komuniciraju, da upoznaju književnost svog naroda, drugih naroda i nacionalnih manjina u Srbiji i Crnoj Gori; da upoznaju svetsku književnost, izgradjuju svest o društveno-istorijskoj i kulturnoj ulozi jezika i književnosti u povezivanju naroda i nacionalnih manjina i njihovih kultura; da se upoznaju sa varijantnim osobenostima romskog jezika i razvijaju jezičke tolerancije prema drugim jezicima.

Nastava romskog jezika, takodje, ima za cilj da osposobi učenike za:

- slušanje i razumevanje govora;

- usmeno izražavanje;

- čitanje i razumevanje teksta;

- pismeno izražavanje na osnovu odredjene tematike.

Zadaci nastave romskog jezika jesu da:

- osposobi učenike za kompetentno komuniciranje i izražavanje na romskom jeziku;

- osposobi učenike u početnoj fazi da usvajaju osnovne karakteristike fonološkog sistema jezika, izgovora glasova, ritam i karakterističnu intonaciju;

- da osposobi učenike da usvajaju osnovne zakonitosti romskog jezika;

- da učenici usvajaju grafički sistem i osnovne znakove iz pravopisa u okviru usvojenog gradiva;

- da se učenici vaspitavaju u duhu tolerancije prema varijantama i karakteristikama romskog jezika;

- da se upoznaju sa elementima tradicije, istorije i kulture Roma;

- da razvijaju i neguju pozitivan stav prema jezicima i kulturnoj baštini naroda i nacionalnim manjinama u Srbiji i Crnoj Gori i jačaju svest o potrebi saradnje i zajedničkog života;

- da se osposobe za samostalno čitanje i pisanje;

- da razvijaju potrebu za knjigom i da samostalno razvijaju sposobnost pisanih sastava;

- da se navikavaju da redovno i kritički prate štampu, radio i televiziju, elektronsku poštu i internet.

Prvi razred

Operativni zadaci:

- da učenici usvoje leksički fond od 150 do 200 reči koje su neophodne za razumevanje nastavnih jedinica;

- da učenici razumeju u usmenom govoru pet do šest rečenica;

- razumevanje dijaloga na relacijama: nastavnik - učenik; učenik - učenik;

- postavljanje pitanje i davanje odgovora na postavljena pitanja;

- izlaganje nastavnih sadržaja uz pomoć nastavnika (prepričavanje);

- izlaganje nastavnog sadržaja na oba jezika (srpski i romski) uz pomoć nastavnika;

Kultura usmenog izražavanja

U okviru kulture usmenog izražavanja postoje teme i oblici usmenog izražavanja.

Teme:

Ličnost učenika - predstavljanje, kazivanje o sebi.

Porodica - članovi porodice, rodbina, nazivi rodbinskih odnosa, uža i šira porodica.

Prijatelji - lični, porodični, predstavljanje.

Kuća (stan) - mesto, položaj, opis, delovi, stvari u kući.

Škola - učenik, nastavnik, drugi učenici, drugovi, učionica i stvari u njoj, školski pribor.

Ulica - objekti, saobraćaj, ljudi, opis puta od kuće do škole, mesta za igru, opasnosti, snalaženje na ulici.

Priroda - životinjski i biljni svet okoline; život prirode prema godišnjim dobima, čuvanje prirode. Nazivi drveća, voća, povrća, cveća iz neposredne blizine, domaće životinje.

Vreme i brojevi - iskazivanje prošlog, sadašnjeg i budućeg, tačno i orijentaciono vreme, naziv dana, meseci i godišnja doba, brojanje od 1 do 100.

Oblici:

Pitanja i odgovori - postavljanje pitanja upotrebom upitnih reči intonacijom.

Vežbe - postavljanja pitanja. Potvrdan i odričan govor u kraćoj i dužoj formi, intonacija pitanja i intonacija odgovora.

Pričanje - o doživljenom, konkretnom, slušanom, vidjenom.

Opisivanje - okoline i ljudi prema glavnim odrednicama: ko, šta, kada, kako, gde. Izražavanje punom rečenicom.

Dijalog - izmedju učenika o poznatom, zajednički doživljenom.

Prepričavanje - kratkih pripovedanja, basni, bajki, ličnih doživljaja.

Razgovor o osnovnim značenjima jednostavnih i prema tematici narodnih poslovica, odgonetanje zagonetki, pevanje pesama.

Konstrukcije za normalan izgovor. Stalna pažnja usmerena na pravilan izgovor glasova, reči i oblika, intonaciju rečenice, red reči u rečenici, zamenu reči iz drugih jezika rečima iz maternjeg. Bogaćenje rečnika, imenovanje ljudi, stvari i pojava i sadašnjem, prošlom i budućem vremenu.

Literatura

Kratke, narodne umotvorine na romskom jeziku.

Prevedene pesme, recitacije i igre koje se uče u prvom razredu.

Sva tematika predvidjena programom treba da se realizuje pomoću pogodnih slikovnica.

Udžbenici:

Romska pismenica

Tradicionalna romska književnost

Slikovnice

Radna sveska

Orijentacioni raspored godišnjeg fonda časova

(72 časa godišnje)

1. Rad na slikovnici (govorne vežbe) - 10

2. Rad na "Pismenici" - 38

3. Slobodno izražavanje - 10

4. Učenje pesama, priča igara... - 8

5. Učenje tradicionalnih pesama - 4

6. Sistematizacija - 2

Drugi razred

Operativni zadaci:

- da učenici usvoje predvidjenu jezičku strukturu kao i 250 do 300 novih reči i izraza;

- da savladaju pravilan izgovor novih leksičkih jedinica kao i ostalih elemenata izgovora vezanih za nove morfološke kategorije;

- da učenici vode dijalog, da odgovaraju na postavljena pitanja i da sami postavljaju pitanja.

Kultura izražavanja

Tematika

Porodica: porodična kuća ili stan, prostorije, nameštaj, aparati za domaćinstvo, pribor, održavanje čistoće i stana okućnice, stana i prostorije, uloga pojedinih članova porodice u tome.

Škola: predmeti, ekskurzije, polugodišnji i godišnji raspust.

Neposredna okolina: dom kulture, bioskopska sala, pozorište, pošta, dom zdravlja, bolnica, robna kuća, muzej, itd. i njihova namena. Norme ponašanja na javnim mestima.

Priroda: reke, jezera, reljef neposredne okoline. Izlet u prirodu. Šetnja po parku.

Vreme: godina, mesec, dan, sat, minut, sekund.

Brojevi: od sto do hiljadu.

Materija iz jezika:

Pravilno izgovaranje glasova romskog jezika. Pravilno izgovaranje reči, grupa reči i rečenica; naglasak i intonacija.

Aspekte navedene u programu za I razred vežbati i u II razredu, te dopunjavati sadašnjim, prošlim i budućim glagolskim vremenom i raznim oblicima pomoćnih glagola.

Upoznavanje učenika sa ličnim zamenicama.

Usvajanje obaveštajnih, zapovednih i upitnih rečenica putem intonacije.

Govorne vežbe (govorne forme)

Kontinuirani rad na Slikovnici i Pismenici.

Usvajanje novog leksičkog materijala, nove forme iz upotrebe govornih vežbi iz prvog razreda.

Tražiti više odgovora na jedno pitanje.

Raditi na intonaciji.

Korišćenje dijaloga o svim temama.

Samostalno izražavanje na date teme, od 6 do 10 rečenica.

Literatura

Pisana književnost na romskom jeziku za ovaj uzrast (proza, poezija), tradicionalna i umetnička.

Prevodjenje na romski jezik potrebne literature (književnost) koju su deca učila u ovom razredu, naročito pesme, priče, dečije igre.

Udžbenici:

Pismenica

Tradicionalna književnost

Radne sveske

Čitanka

Orijentacioni raspored godišnjeg fonda časova

(72 časa godišnje)

1. Rad na slikovnici - 6

2. Rad na pismenici - 20

3. Govorne vežbe - 20

4. Jezičke vežbe - 10

5. Dečije igre - 4

6. Recitacije i priče - 6

7. Upoznavanje istorije romskog jezika - 4

8. Sistematizacija - 2

Način ostvarivanja programa

Ovaj nastavni plan za negovanje maternjeg romskog jezika pripremljen je za one učenike osnovnih škola, čiji je maternji jezik romski, a pohadjaju odeljenja sa srpskim nastavnim jezikom ili jezikom drugih nacionalnih manjina. Zadaci obrazovanja iz maternjeg jezika su ovde, prirodno identični sa zadacima obrazovanja iz srpskog kao maternjeg jezika u nastavi, sa specifičnim karakteristikama romskog jezika. Zvanično pismo romskog jezika je latinično.

Metodološki postupci negovanja srpskog jezika kao maternjeg i romskog jezika bitnije se ne razlikuju od metoda koji se primenjuje u redovnoj nastavi u prvom i drugom razredu. Sadržaj u ovim razredima ostvaruje se na osnovu slikovnice i romske pismenice koje će omogućiti paralelno učenje romskog i srpskog latiničnog pisma.

Cilj programa rada je negovanje maternjeg jezika i osposobaljavanje učenika da pišu, čitaju i pravilno govore maternji jezik.

Pored toga, cilj je da se učenici upoznaju sa osnovnim pravilima svog maternjeg jezika, da ih nauče i usvoje. Istovremeno treba da obogaćuju svoj rečnik, razvijaju osećaj prema lepom i da se upoznaju sa kulturom i istorijom Roma. Upravo zbog toga, cilj negovanja maternjeg jezika jeste osposobljavanje učenika, kojima je maternji jezik romski, a pohadjaju školu na srpskom jeziku, da svoja znanja, misli i osećanja izražavaju (usmeno i pismeno) na romskom jeziku.

Program rada na negovanju maternjeg jezika u nekim segmentima prati program rada i srpskog jezika (gramatika, književnost, teorija). Sve sadržaje učiti komparativno na oba jezika.

Pripremni period

Pripremni period realizuje se na isti način kao i za učenje srpskog jezika u redovnoj nastavi. Obuhvata govorne vežbe i provere govornih sposobnosti. U ovom periodu sa prvim razredom treba raditi samo sa slikovnicama, a kada se započne sa učenjem grafije (latiničnog pisma) u predmetu srpski jezik početi sa učenjem romskog pisma. Slova učiti po istoj metodici kao i u redovnoj nastavi.

Ukazati na značaj romskog jezika (funkcija razvijanja svesti o nacionalnoj i multietničkoj pripadnosti romske zajednice).

Elementi kulture Roma

Upoznavanje elemenata kulture, istorije i tradicije Roma, u nižim razredima uglavnom se ostvaruje upoznavanjem i približavanjem dela tradicionalne književnosti. Učenici uče napamet pesme, pitalice, brojalice, poslovice. Igraju i pevaju.

Razvijanje sposobnosti govornog izražavanja

Sposobnost govora kod učenika treba dosledno razvijati od prvog do osmog razreda. U prvom razredu učenici govore o doživljajima, pričaju kraće priče, dogadjaje, razgovaraju o predmetima, slikama.

Ove vežbe govora primenjivati i u drugom razredu. Već od prvog razreda treba posvetiti posebnu pažnju prikladnom izgovoru glasova, intonaciji i obogaćivanju fonda reči.

U okviru tematskih jedinica navedenih u nastavnom planu obratiti pažnju na sastavljanje rečenica i pravilan izgovor glasova i reči. Na postavljena pitanja učenici treba da odgovaraju celim rečenicama. Treba sa učenicima uvežbavati lepo kazivanje i dramatizaciju tekstova.

ROMANI ČHIB E ELEMENTJENCA NACIONALNO KULTURAKE

Napomena

 

RUMUNSKI JEZIK SA ELEMENTIMA NACIONALNE KULTURE

Napomena

RUSINSKI JEZIK SA ELEMENTIMA NACIONALNE KULTURE

Napomena

SLOVAČKI JEZIK SA ELEMENTIMA NACIONALNE KULTURE

Napomena

 

NASTAVNI PLAN I PROGRAM HRVATSKOG JEZIKA SA ELEMENTIMA NACIONALNE KULTURE

 

Prvi razred

Cilj nastave hrvatskog jezika sa elementima nacionalne kulture u prvom razredu jeste da učenik potiče korištenje jezičnih kompetencija za organiziranje i proširivanje vlastitih znanja i izražavanja iskustava.

Operativni zadaci

- sluša kratke tekstove različitih vrsta primjerene uzrastu, prikupljajući informacije, bogateći znanja, maštu i rječnik

- navikavaju se uporabu književnog jezika u govoru

- upoznavanje i njegovanje hrvatske kulturne baštine

- razvijanje pravilnog usmenog izražavaja

Nastavni predmet Hrvatski jezik sa elementima nacionalne kulture obuhvaća sljedeća nastavna područja:

1. Hrvatski jezik

2. Književnost

3. Jezičko izražavanje

4. Elementi nacionalne kulture

1. Hrvatski jezik

1.1. SLOVNICA

uočavanje riječi kao posebne cjeline, uočavanje rečenice kao cjeline; razlikovanje izjavne, upitne i usklične rečenice; razlikovanje jesne i niječne rečenice; uočavanje da neke riječi imaju isto značenje: uočava riječi suprotnog značenja.

1.2. PRAVOGOVOR

Pravilno izgovaranje i pisanje glasova č, ć, đ, h, ž; Uočavanje mjesta i funkcije upitnika i uskličnika u rečenici. Uočavanje skupova ije i je.

2. Književnost

Razlikovanje osnovnih vrsta književnog izražavanja (stih i proza, pjesma i priča)

POEZIJA

Prepoznati pjesmu, stih kiticu.

PROZA

Prepoznati i imenovati priču, uočiti redoslijed glavnih događaja

LEKTIRA

Bauer, Veža, Tri medvjeda i gitara

Horvat-Vukelja, Željka, Hrabrica

Grim, J. I V., Snjeguljica

Čunčić-Bandov, J., Zmaj do zmaja u igrama bez kraja

Femenić, S., Idi pa vidi

Pilić, Sanja, Kiša

Marinović, M., Jesen

Femenić, S., Nakrivio kapu žir

Čunčić-Bandov, J., Jesenko

Radić, M., Kruh

Jakševac, S., Priča o kruhu

Čunčić-Bandov, J., Jesenska šumska šala

Bull, H. B., Ptičji oproštaj

Vršić, S., Mjesec pričalo

Kušec, M., Najbolji dječak na svijetu

Horvat-Vukelja, Ž., Božićna želja

Čunčić-Bandov, J., Zvjezdani razgovor

Adamić, S., Zima

Adamić, S., Snježne balerine

Čunčić-Bandov, J., Proljetni suncobran

Zvrko, R., Igrajmo se

Skok, J., Priča male ure

Iveljić, N., Mm...m

Hovat-Vukelja, Ž., Balon

Kovačević, M., Stanovi

Radić, I., Šuma zimi

Čunčić-Bandov, J., Cvrčak i bubamara

Balog, Lj., Moja zvijezda

Mihanović, A., Hrvatska domovina

Dovjak-Matković, B., Neobične naočale

Lupša, M., Tko će Grgi ispričati bajku

Škrinjarić, S., Proljeće

Sabadi, N., Proljetne sličice

Vitez, G., Zelena škola

Gavran, M., Sestra

Goleš, I., Zašto puž nosi svoju kućicu

Herceg, E., Jaglaci

Krtalić, M., Što je Ijubav

Taritaš, M., Abeceda

Horvat-Vukelja, Ž., Miško u cirkusu

Španić, P., Krpelj

Kireta, S., Šarena lica uskrsnih pisanica

3. Jezično izražavanje

3.1. GOVORENJE

Jednostavno i jasno formuliranje iskaza; saopćavanje informacija, davanje jednostavnih objašnjenja i uputa; pričanje o događaju iz osobnog iskustva; izražavanje misli, ideja, osjećanja i stavova o raznim temama iz neposrednog okruženja i svijeta mašte.

Recitiranje, govorenje po ulogama. Preoblikovanje i prenošenje sadržaja kraćih tekstova uz pomoć verbalnih i neverbalnih sredstava.

Izražavanje vlastitog utiska /mišljenja/ stava o pročitanom.

3.2. ČITANJE

Upoznavanje sa hrvatskom književnošću mogu se učenici upoznavati na ćiriličnom pismu.

3.3. SLUŠANJE

Razumijevanje jednostavnih uputa i reagiranje na njih na odgovarajući način.

Slušanje kratkih tekstova različitih vrsta primjerene uzrastu, prikupljajući informacije, bogateći znanja i rječnik.

Uočavanje veze govora s neverbalnim oblicima komunikacije.

3.4. KOMUNIKACIJSKI POSTUPCI

Pričanje doživljaja, opisivanje

4. Elementi nacionalne kulture

Blagdani, običaji i značajni događaji iz života Hrvata.

Narodna književnost: bajke, priče, brzalice, zagonetke,..

Drugi razred