Globalizacija I jezik

minuta – minut, sekunda – sekund, litra – litar, metoda – metod, fonem – fonema, (ova) zvijer – (ovaj) zvijer, arhiv – arhiva’ (Pranjković 1997: 56).

• minuta – minut, sekunda – sekund, litra – litar, metoda – metod, fonem – fonema, (ova) zvijer – (ovaj) zvijer, arhiv – arhiva’ (Pranjković 1997: 56).

[…] U srpskom jeziku radi se, kad su navedeni primjeri u pitanju, većinom o dubletima, uz napomenu da su arhiv i arhiva različite riječi i ne mogu se na ovakav način dovoditi u vezu, a maskulinum zvijer/zver je danas arhaizam‟. (Ćorić 1998: 551–559)

• […] U srpskom jeziku radi se, kad su navedeni primjeri u pitanju, većinom o dubletima, uz napomenu da su arhiv i arhiva različite riječi i ne mogu se na ovakav način dovoditi u vezu, a maskulinum zvijer/zver je danas arhaizam‟. (Ćorić 1998: 551–559)

„Navođenje parova deriviranih riječi tipa društvo – udruženje, slastičarnica – poslastičarnica, punomoć – punomoćje, sretan – srećan, prehrana – ishrana (Pranjković 1997: 57) s ciljem da se pokaže njihova pripadnost različitim idiomima, čist je promašaj! Samo neznalica i zlonamjernik može isključivati iz srpskog jezika npr.riječ društvo“. (Ćorić 1998: 551–559)

• „Navođenje parova deriviranih riječi tipa društvo – udruženje, slastičarnica – poslastičarnica, punomoć – punomoćje, sretan – srećan, prehrana – ishrana (Pranjković 1997: 57) s ciljem da se pokaže njihova pripadnost različitim idiomima, čist je promašaj! Samo neznalica i zlonamjernik može isključivati iz srpskog jezika npr.riječ društvo“. (Ćorić 1998: 551–559)

Kako se stvaraju razlike?

• Kako se stvaraju razlike?

• „Kad nema dovoljno razlika unutar postojećeg standardnog jezika onda se razlike vještački proizvode. One su ‛rezultat najnovijega službenoga i/ili neslužbenoga arhaiziranja,

novotvorenja i uopće razjednačavanja u hrvatskome standardu, npr.: šport – sport, pristupnik – kandidat, predočnik – ekran, perilica – mašina za pranje veša, glavnjak – džekpot, limunika – grape-fruit,

• novotvorenja i uopće razjednačavanja u hrvatskome standardu, npr.: šport – sport, pristupnik – kandidat, predočnik – ekran, perilica – mašina za pranje veša, glavnjak – džekpot, limunika – grape-fruit,

odmoridba – turizam, igralica – igračka, samovrtjelica, zrakomlat – helikopter itd’. (Pranjković 1997: 59).

• odmoridba – turizam, igralica – igračka, samovrtjelica, zrakomlat – helikopter itd’. (Pranjković 1997: 59).

U kojoj mjeri i kojom brzinom će se i ova ‛novotvorenja’ uključiti u jezičku praksu Hrvata, ostaje da se vidi. Trenutno stvari stoje ovako: u jednom razgovoru na hrvatskoj televiziji (13. aprila 1998) rektor Zagrebačkog sveučilišta govori o prijemu i upisu pristupnika na fakultete, a TV-novinarka sve vrijeme govori o kandidatima za prijem i upis‟. (Ćorić 1998: 551–559)

• U kojoj mjeri i kojom brzinom će se i ova ‛novotvorenja’ uključiti u jezičku praksu Hrvata, ostaje da se vidi. Trenutno stvari stoje ovako: u jednom razgovoru na hrvatskoj televiziji (13. aprila 1998) rektor Zagrebačkog sveučilišta govori o prijemu i upisu pristupnika na fakultete, a TV-novinarka sve vrijeme govori o kandidatima za prijem i upis‟. (Ćorić 1998: 551–559)

Branislav Brborić

• Branislav Brborić

Jezičko raslojavanje je imanentno svakoj ljudskoj skupini, pa tako i našim trima etno-konfesionalnim zajednicama;

• Jezičko raslojavanje je imanentno svakoj ljudskoj skupini, pa tako i našim trima etno-konfesionalnim zajednicama;

• Održani naučni skupovi na ovu temu;

Brborić:

• Brborić:

• „Istina je da postoji, i dalje, standardna jednojezičnost, ali je i sociolingvistička činjenica da se naš jezik razložio na tri varijante, takođe nazvane jezicima, što je prečesto proizvodilo suprotstavljene vrednosne sudove o jeziku, na nesreću poduprte i ognjem međusobnog ratnog sukoba i nemaloga uzajamnog nepoverenja nosilaca ‛triju jezika’“. (Brborić 2001: 55–68)

Naš jezik je i dalje zajednički, samo sada trodržavni;

• Naš jezik je i dalje zajednički, samo sada trodržavni;

• Brozovićeva ideja za naziv jezika: standardna novoštokavština

• Srpskohrvatski je u BiH nazivan i ‛esha’

Brborić:

• Brborić:

• „Štokavština je isti jezik u rodoslovnom i tipološkom smislu, a da li je ona izvorno, genetski, samo srpska – to se ne bi moglo dokazati, osim ako se kao merilo ne uzme latinska izreka pars pro toto.

To jest, pošto su Srbi uvek bili ogromna većina u tome idiomu, oni su, po logici navedene izreke, i vlasnici genetskog roda. Međutim, i najmanji deo kamena jeste kamen, pa bi ta logika primenjena na jezik mogla proizvoditi i sasvim drukčije zaključke“. (Brborić 2001: 55–68)

•